Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Razvojni projekti ARHIVA 2013

Arhiva
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#46  PostPostao/la Adamić » 20.3.2013, 14:43

Nisam znao, gdje staviti ovaj zanimljiv članak o najbogatijim ljudima s našeg područja, pa sam tu stavio! Neki su bili i u zatvoru!


Kako se obogatilo 5 tajkuna s Kvarnera

Autor: Portal Jutarnji.hr

Objavljeno: 23.04.2006


U proteklih 15-ak godina na Kvarneru i u Gorskom kotaru izdvojilo se nekoliko poduzetnika koji su vlasnici vodećih poduzeća Primorsko-goranske županije, a danas se ubrajaju među najbogatije Hrvate. Neki su postali velike ribe na domaćem, hrvatskom tržištu, dok su drugi toliko jaki u svojoj branši da su postali čak i međunarodni igrači. 

Najveći među njima pristali su za Jutarnji list pričati o svojim karijerama, poslovima i planovima te su, među ostalim, otkrili brojne dosad nepoznate podatke o sebi i svom biznisu. Procjene njihova bogatstva temelje se na dostupnim podacima o poznatoj imovini, vrijednosti dionica ili cijelih tvrtki, kao i prometu njihovih poduzeća.
PLODINE

Mile Čurković (44), vlasnik velikog riječkog trgovačkog lanca Plodine, čija se vrijednost procjenjuje na 130 milijuna eura
Jači sam od Keruma

Mile Ćurković, talentirani trgovac čije carstvo Plodine trenutačno vrijedi 130 milijuna eura, prvi je put javno ispričao svoju priču.

Rođen sam u Benkovcu, po struci sam diplomirani ekonomist, a poslovnu karijeru počeo sam kao profesor informatike u benkovačkoj Srednjoj ekonomskoj školi. Kad sam shvatio da me posao predavača u školi ne zadovoljava, zaposlio sam se kao informatičar u zadarskoj tvrtki Plodine, a 1991. došao sam u Rijeku i postao šef poslovnice Plodina.

Potraga za terenima

Obzirom na rat i gomilanje gubitaka, Uprava Plodina ponudila je Ćurkoviću da u zakup uzme riječko skladište za 30.000 maraka mjesečno.

- Tada sam shvatio da moram početi s privatnim biznisom pa sam odlučio u skladištu 'posložiti' diskont. Prostor sam kupio poslije, na javnom natječaju, kad su Plodine otišle u stečaj' - dodao je Ćurković.

Tržište kapitala proradilo je 2001. godine. Dotad sam pripremio tvrtku u tehnološkom i kadrovskom smislu. Onda je počeo velik razvoj Plodina: banke su nas prihvatile i znaju da sam ozbiljan. Ogledne supermarkete, veličine 3000 četvornih metara, osmislio sam i tehnički razradio. Trenutačno ih po cijeloj Hrvatskoj imamo 18. Prošlu smo godinu završili s milijardu kuna prihoda i 1000 zaposlenih. Promet je iznosio 1,2 milijarde kuna.

Moje su Plodine jače od Keruma 20 posto, a do kraja 2006. bit ćemo jači od Getroa te imati promet od dvije milijarde kuna i 1700 zaposlenih. Do kraja godine ulažemo 50 milijuna eura u 15 novih supermarketa. Naš je cilj sa stotinu supermarketa pokriti cijelu Hrvatsku, što bi bilo oko 20 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj. Kada to dovršimo, nastavit ćemo ekspanziju u Sloveniji, Bosni i Srbiji - otkriva Ćurković.

Ćurković je postao toliko jak da je u Rijeci od šale kupio veliki slovenski trgovački centrar Tuš. U ovom trenutku tržišna vrijednost Plodina, čiji sam stopostotni vlasnik, iznosi oko 130 milijuna eura, a zaduženi smo oko 40 milijuna eura - pohvalio se Ćurković. Vrijednost Plodina je visoka i zbog pametnih ulaganja u terene koje su, primjerice, prošlih godina plaćali po 500.000 maraka, a danas vrijede pet milijuna eura. Kao i svaki uspješan poduzetnik, i on se našao na pravome mjestu u pravo vrijeme. Uspon je počeo kad mu je 2001. Hypo banka dala prvi kredit.

- Zadovoljstvo je kad pogledam na kojem je mjestu moja tvrtka. U ovom trenutku na petome smo mjestu u našoj branši, a cilj je drugo mjesto, iza Konzuma - istaknuo je Ćurković.

Supermarkete Plodina, Ćurković namjerava otvoriti u Slavonskom Brodu, Virovitici, Čakovcu, Županji i Osijeku, ali i Zagrebu, njih deset i pet u Splitu.

- U Zagrebu zasad imamo jedan supermarket, a intenzivno tražimo terene u metropoli i Splitu. Sad je prilika: jaki smo, a proradilo je i tržište robe, kapitala i radne snage - napomenuo je Ćurković. 

- Krajnja je želja uvijek biti prvi. Kao mladić sanjao sam o tome da završim fakultet i zaposlim se u nekoj državnoj tvrtki, primam plaću i živim normalno. Međutim, pružila mi se prilika i iskoristio sam je. Bio sam na pravome mjestu u pravo vrijeme. To mjesto je Rijeka, a pravo vrijeme bilo je kad je Brodokomerc otišao u stečaj. U jednom trenutku, osim mog diskonta, u Rijeci nije bilo druge trgovine - prisjetio se Ćurković.

Za razliku od Keruma, Ćurković nema osobnog vozača.

- Vozim Mercedes S klase, od 150.000 eura. Automobilom godišnje prijeđem oko 100.000 kilometara - ispričao je Ćurković.

Nema poroka jer, kaže, "mora biti čvrsto na nogama": pije samo vodu, apolitičan je, a hobi mu je ribolov.
Teri Crotek

Mato Markanović (50), vlasnik poduzeća za antikorozivnu zaštitu u nekoliko zemalja
Želim biti europski igrač

Mato Markanović (50) vlasnik je nekoliko riječkih poduzeća: tvrtke Tekol Teri koja u vlasništvu ima Teri Crotek, brodogradilišta Kantrida te Tekola d.d. iz Maribora, čiji je većinski vlasnik. Unatoč tome, taj je poduzetnik relativno nepoznat široj javnosti. U nekoliko država s područja bivše Jugoslavije ima poduzeća za antikorozivnu zaštitu, a poslove širi i u Italiji te Rusiji. Sve je počelo 1974., kada je iz BiH otišao u Sloveniju.

Iz Maglaja sam 1974. otišao u Sloveniju. Rekao sam da se kući bolje vratiti u kovčegu nego otići od kuće i ne uspjeti. Zaposlio sam se u Tekolu, najjačoj tvrtki za antikorozivnu zaštitu na području bivše Jugoslavije. Prošao sam  sva radna mjesta i sva velika gradilišta, s tim da sam u Zagrebu studirao sigurnost na radu. U Rijeku sam došao jer je Tekol bio jedna tvrtka koja je radila na zaštiti kemotankera od korozije. Tu sam se oženio i ostao - priča Markanović.  No, 1989. Markanović je napustio Tekol i počeo se baviti poslovima osiguranja, što je trajalo do 1996. 

- Kako u tom poslu nisam mogao više napredovati, povukao sam se. U posao antikorozivne zaštite vratio sam se tek 1995., kada sam kupio tvrtku Tekol Teri, čije je sjedište u Rijeci. Tvrtka Tekol Teri je, pak, u međuvremenu, preuzela od Tekola tvrtku Teri Crotek u Republici Hrvatskoj, koja je tada imala 104 zaposlena. Danas Teri Crotek zapošljava 500 radnika, a Markanović ima u većinskom vlasništvu i Tekol d. d. iz Maribora, koji zapošljava više od 100 radnika. 

- Stabilnost poslovanja u Sloveniji postigla se kroz čvrste i višegodišnje ugovore o antikorozivnoj zaštiti nuklearke Krško, zatim nekih hidrocentrala i termoelektrane, ugovore o zaštiti sustava elektroprijenosa i tunela - otkriva Markanović.   

- Imamo reference i golemo iskustvo. U svrhu regionalnog širenja koristimo iskustva i znanja koja su prije stečena. Na kraju krajeva, Slovenija je u Europi, mi vjerujemo da ćemo na taj način osigurati poslove u EU - dodaje Markanović.

Markanović ima i tvrtke u BiH (Bosanski Brod, Maglaj, Tuzla). Riječ je o tri poduzeća sa 96 zaposlenih.

- Itekako pazimo na to što se događa na bosanskom tržištu s obzirom na to da je Tekol u bivšoj Jugoslaviji od korozije štitio sve mostove i hidrocentrale. Bazu podataka i iskustva koristimo iz Maribora  - kaže Markanović.

Markanović je i  jedan od rijetkih hrvatskih poduzetnika koji se snašao u globalizaciji. U Moskvi je registrirao mješovito poduzeće i u završnoj je fazi ugovaranja poslova u Dagestanu i Rusiji. 

- Sada smo u fazi pripreme rada na ruskome tržištu, tri godine smo investirali u projekt koji će ove godine zaživjeti, s tim da su u završnoj fazi pregovori s dvije najveće tvrtke za antikorozivnu zaštitu u Italiji. Naši su ciljevi jasni: u potpunosti zaokružiti proces u regiji i pozicionirati se na europskom tržištu. Usko smo specijalizirani: imamo programe antikorozivne zaštite u yacht programu i brodogradnji, hidroelektranama i termoelektranama, program zaštite plinovoda i naftovoda, program zaštite betona. Bez obzira gdje smo, uvijek radimo isti posao - priča Markanović.

Pjeskarenje u pogonima

Markanović je kupio i obnovio neke pogone Torpeda, u kojima će se pjeskariti i od korozije štititi metalni dijelovi za brodove i druge objekte. Teri Crotek u bivšem Torpedu ima 14.000 četvornih metara u halama i poslovnih prostora oko 5000 četvornih metara.  Pjeskarenje metalnih konstrukcija uz filtre prije premazivanja bojama radi zaštite od korozije priznato je kao hrvatski proizvod. Naime, genijalna inovacija hrvatskih radnika u halama bivšega Torpeda najprljaviju je tehnologiju pretvorila u gospodski posao. Emisije prašina i plinova u potpunosti su kontrolirane. 

- Antikorozivnu zaštitu trpa se u koš s tvrtkama koje isključivo prodaju radnu snagu. Ja mogu reći da su druge slične tvrtke otišle u stečaj jer su prošla vremena kad se samo prodavala radna snaga, što znači da danas morate imati vrhunsku opremu i uređaje.  Antikorozivna zaštita je djelatnost znatno kraća od gradnje broda. Naš cilj bio je postati sposobna kooperantska tvrtka. Uložili smo u infrastrukturu pa u svim većim hrvatskim gradovima imamo hotele za samce. Kod nas isti čovjek radi isti posao u istim uvjetima, bez obzira na to u kojem brodogradilištu - objašnjava Markanović. 

Rješenje za brodogradnju

Prema Markanovićevu mišljenju, brodogradnja u Hrvatskoj može kao djelatnost preživjeti samo ako se definira strategija. On smatra da može preživjeti samo pod uvjetom da se u hrvatskim brodogradilištima počnu proizvoditi megajahte i cruiseri, i to tako da čine barem trećinu proizvodnje.

- Za takvo što nećemo imati veću šansu nego danas, državne dotacije treba iskoristiti za nove proizvode, a ne bacati u vreću bez dna. Jahte duže od 100 metara radi samo šest brodogradilišta u svijetu. Putujem po svijetu i družim se s poslovnim ljudima. Dani su nam signali, ali nama Hrvatima nedostaje hrabrosti - kaže Markanović.

Naobrazba i informatizacija

Poduzetnik Markanović polaže veliku pozornost na naobrazbu i informatizaciju u svojim poduzećima.

- Imamo višejezične kompjutorske programe sa simulacijama. Uz naobrazbu, informatika je zaslužna za učinkovitost i konkurentnost uz minimalne troškove. Tako od ukupnih rashoda, na razini svih tvrtki, samo 4,5 posto ide na upravne režije što je pravi rekord u hrvatskim prilikama. Nismo se bavili drugim djelatnostima, specijalizirali smo se, ali smo svoje poslove širili u drugim zemljama. Danas imamo 800 zaposlenih u svim tvrtkama - kaže Markanović. - U mojoj grupaciji samo je 20 posto poslova u Rijeci, svi drugi su u inozemstvu.

Sreća je kad ne tražiš pomoć od drugoga

Markanović ne voli pričati koliko vrijede njegova poduzeća. Radije priča što mu je odredilo karijeru.

- Kod mene je najvažnije što sam počeo raditi u mariborskom Tekolu. Imao sam sreću da radim s ljudima koji su znali posao, s najboljima. Najveće bogatstvo je u tome što čovjek može pomoći nekome svome, a ne mora očekivati pomoć drugih - kaže Markanović. Njegovi hobiji su ribolov i skijanje, a uživa i u vinu i viskiju.

JPS

Ante Maras (58), vlasnik Jadranskog pomorskog servisa i Mardešića
Godišnje prevezem milijun tona nafte

Ante Maras (58) također je jedan od uspješnih kvarnerskih poduzetnika, direktor je Jadranskog pomorskog servisa (JPS) i vlasnik poduzeća Mar-Plov d.o.o. koje je pravi vlasnik JPS-a.

Rođen je u Dolu na Dugom otoku i iz radničke je obitelji.

Pojeo sam gajetu

- Moj otac je bio zidar i cijeli je život radio zidarske poslove od Vira do Dugog otoka. Budući da nije bilo velikih mogućnosti za moje školovanje, srednju školu sam završio u Puli jer je tamo radila jedna od mojih sestara. Htio sam studirati jer sam bio dobar đak, međutim, otac nije bio za to. No, moja mati i ujac, koji je bio svećenik, 'okrenuli' su ga. Rekli su mu kako bi bila šteta da završim negdje na ribarici poduzeća Mardešić. Stoga je moj otac prodao gajetu kako bih ja mogao otići na studij.

Nakon druge godine studija, otac je rekao: 'Sinko, ja više nimam, poji (pojeo) si gajetu, sad se moraš brinuti sam!' Potom sam otišao tražiti stipendiju od Tankerske plovidbe, ali ondje su mi rekli da stipendije daju Strojarskom fakultetu. Onda sam otišao u brodogradilište Viktor Lenac, gdje su mi dali stipendiju s kojom sam, uz poslove preko studentskog servisa, završio studij - prisjeća se Maras svojeg školovanja u vrijeme komunizma, kada je i sam bio član Partije. 

Nakon završetka studija Maras je u Lencu radio sve do 1986., dakle punih 14 godina, na svim važnim mjestima. Kad je postao direktor OOUR-a Plovni objekti u Luci Rijeka, djelatnici su 1989., sukladno zakonima Ante Markovića, "referendumom" odlučili da njihov OOUR postane samostalno poduzeće. 

Plovni objekti su registrirani kao Jadranski pomorski servis (JPS), koji je 1993., za pretvorbe, postalo dioničko društvo u kojem su najveći dioničari postali državni fondovi.

Potpurna privatizacija poduzeća provedena je 2001. godine. Kako? Nakon odluke o privatizaciji, Ina je 2001. željela prodati svoje dionice u JPS-u. Na natječaj se javilo  poduzeće Mar-Plov d.o.o., kojem je osnivač i vlasnik upravo Maras, te je postalo većinski vlasnik JPS-a. 

Kreće i uzgoj tuna

- Rekli smo: ako se mi ne javimo na natječaj, JPS će kupiti netko drugi. Onda sam otišao u jednu od banaka, koja je zapravo poduprla moj projekt i viziju razvoja JPS-a. Založio sam svu svoju imovinu i na osnovu toga dobio kredit koji još otplaćujem. Javili smo se na natječaj i potpisali ugovor da se dionice prodaju Mar-Plovu. Onda smo dali ponudu Janafu i talijanskom partneru te otkupili i njihove dionice. Od malih dioničara, neki su zadržali dionice, a neki su ih prodali. Sve je učinjeno transparentno - tvrdi Maras, koji je nakon privatizacije s Lukom Rijeka sklopio dobar ugovor i dobio koncesiju na usluge lučkog tegljenja do 2014. godine. Taj je ugovor, naime, vrijedan zato što je naftna luka Omišalj 2002. ušla u dio lučkog područja Luke Rijeka.

JPS je društvo koje godišnje prevozi oko milijun tona naftnih derivata i čini promet u vrijednosti od 55 do 60 milijuna kuna.  Uz dužobalni prijevoz derivata i lučkog tegljenja i spašavanja, što su temeljne djelatnosti društva, JPS se počeo širiti i na druge djelatnosti - kupljen je Mardešić iz Salija. Mardešić, usto, namjerava pokrenuti i uzgoj tune.

Finest Corp

Marijan Filipović (72), vlasnik Finest Corp. tvrtke za preradu drva i izradu namještaja iz Čabra
Samo moji hoteli vrijede najmanje 50 milijuna eura

Među pet najbogatijih poduzetnika Gorskog kotara i Kvarnera i među 50 najbogatijih Hrvata uopće bosanski je Hrvat Marijan Filipović (72), vlasnik Finvest Corp, tvrtke za preradu drva i izradu namještaja iz Čabra, gradića smještenog na granici sa Slovenijom.

-  Ovdje sam kao 17-godišnjak došao iz Travnika, na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1952., s tri konja samaraša. Putovao sam pješice sedam dana iz Travnika u Gorski kotar. Išao sam za zaradom. Dok su Gorani iz šume nosili na leđima cjepanice drva, moji konji su iznosili po pola metra drva. Sad zamislite kakvi su to bili radni učinci i zarade - prisjeća se Filipović.

 - Bio sam sretan, dobro sam zarađivao. Za samo dvije godine imao sam 60 konja samaraša. Zbog toga sam mnogo puta bio ispitivan i privođen u Rijeci, kuća mi je pretresana, zvali su me restauratorom kapitalizma. Ali, nisu me mogli zaustaviti, imao sam obrt, posao je jači od politike, a naš posao je bio izvlačiti drvo iz šume na cestu. Poslije sam kupio traktore i građevinsku mehanizaciju - priča Filipović.

- Ni danas ne mogu pomisliti da mogu ostati doma, ruku pod glavu i spavati - dodao je.

Pa ipak, u prave velike poslove Filipović je ušao 1993., kada je u privatizaciji za 12 milijuna maraka kupio poduzeće Goranprodukt iz Čabra.  

Kupnja Hotela Njivice

- Naša prednost je u tome što smo napravili kvalitetnu pretvorbu, kupili smo bivši Goranprodukt za zdrav novac, a drugi su uzeli putem dionica pa su pretakali iz šupljega u prazno, tako su propala poduzeća. Mi nismo davali otkaze, svi su ostali raditi - od čistačice do direktora. I danas na posao primamo mlade i obrazovane ljude jer je za strojem nekad trebao raditi stolar, a danas informatičar - pojašnjava Filipović. 

- Borimo se. Naš godišnji promet iznosi oko 300 milijuna kuna. Prošle smo godine, nakon oporezivanja, imali neto dobit od 18 milijuna kuna, što je veliki uspjeh za naše prilike, pogotovo u našoj branši koja je niskoakomulativna, a konkurencija surova. Na trupcima nema zarade, finalni proizvod, namještaj je ono što nas drži jer više od 80 posto naših proizvoda izvozimo u Njemačku. Samo smo prošle godine u opremu uložili 6 milijuna kuna. To je jedini način da se održimo - dodaje.

Zahvaljujući njegovu poduzeću, gradić Čabar, nekako preživljava.

- Držimo 50 posto zaposlenih u gradu, a ako se tome pribroje i kooperanti - onda ih je više od 50 posto. Imamo tvornice namještaja, proizvodimo građevnu stolariju, panel ploče, furnir, dakle sve od paleta do briketa. U Hrvatskoj imamo oko 600 zaposlenih, uglavnom u Čabru, a u BiH (Drvar, Grahovo, Glamoč) oko 1200.

Koliko Finvest vrijedi na tržištu.

- Na burzi se najbolje vidi vrijednost poduzeća. Nominalna vrijednost jedne dionice Finvesta je 400 kuna, ali je stvarana vrijednost viša, vjerujem da će ovih dana na Zagrebačkoj burzi vrijediti oko 600 kuna po dionici. Vlasnik sam 93 posto dionica, a imam ih 560.000. Sedam posto dionica drže mali dioničari. Istina je da spadam među 50 najbogatijih Hrvata, gledajući imovinu koju imam. U svome vlasništvu imam i nekretnine: prije tri godine smo za 11 milijuna eura od Erste banke kupili poduzeće Hoteli Njivice, koji imaju 2000 ležajeva u masivnim objektima i 2000 u kampovima. U hotele smo uložili još desetak milijuna eura. Bilo je to pametno ulaganje - otkrio je Filipović.

Hoteli Njivice, naime, sada na tržištu vrijede najmanje 50 milijuna eura. 

Propast drvne industrije

S obzirom na stupanj razvoja drvne industrije u Gorskom kotaru prije rata, ozbiljan industrijalac u toj branši danas je samo Filipović. 

- Ako se uzme u obzir naša dislociranost i visoki prometni troškovi, dobro radimo. Kako vratiti drvnu industriju na 'staru slavu'!? Nikako! Globalizacija čini svoje. Slovenci su, primjerice, dosta jeftiniji na tržištu, imaju povlastice pri izvozu i jeftiniju sirovinu. Nas iz drvne industrije u Hrvatskoj nitko ne vidi. Visoki tečaj kune ne odgovara izvozu. 

Filipović je na prvim demokratskim izborima bio nositelj liste HDZ-a u Čabru. Međutim, na posljednjim izborima bio je nositelj nezavisne liste. Dobio je izbore i postao gradonačelnik Čabra. 

- Na račun Grada još nisam popio nijedan gemišt, nisam potrošio nijednu dnevnicu niti imam reprezentaciju. Svoju načelničku plaću darovao sam udruzi umirovljenika Čabra, o čemu svjedoči trajni nalog. Ja imam plaću u Finvestu i druga mi ne treba - kaže.

Kao ugledni gospodarstvenik Filipović je uveo još neke novotarije: svi Čabrani i stanovnici okolnih mjesta imaju besplatan javni prijevoz.

- Do sada je ovdje vozio Autotrans, ali nismo mogli izaći nakraj s njihovim cijenama. Finvest je nabavio autobuse kojima idemo po naše radnike i školsku djecu. Djeca i svi koji se voze na našim relacijama ništa ne plaćaju. Usto, Finvest u zimsko vrijeme održava ceste. Ona nam nikad nisu zatvorene. Radnici moraju na posao, a djeca u školu! Tko onda može bolje čistiti ceste od nas?!

Dioki

Robert Ježić (51), vlasnik Diokija i predsjednik HNK Rijeka
Od nosača cementa do vlasnika Diokija

Foto Željko ŠopRobert Ježić (51), vlasnik Diokija i predsjednik NK Rijeka, sigurno je najpoznatiji, ako već ne najbogatiji riječki poduzetnik. U Rijeci je kao student nosio vreće cementa, bio skiper, redar u diskoklubovima, ali je svoj uspon započeo kad je završio Pravni fakultet.

Počeo je raditi kao predstavnik inozemnih tvrtki, da bi 1985. dobio posao u trading kompaniji Philipp Brothers, te postao direktor zagrebačkog predstavništva tvrtke koja je trgovala kavom, naftom, žitom, metalima, uljima i sirovinama za petrokemijsku industriju. Vrlo brzo je postao dobro plaćeni član kompanijske elite.

Pravi Ježićev poslovni uspjeh počeo je 1989., kada je iz Philipp Brothersa otišao u Milano, u tvrtku Petraco, gdje je postao direktor odjela petrokemije. Od 1992. do 2004. Ježić je radio u belgijskom BMS-u, tvrtki u sastavu švicarskog Landmark Chemichalsa (LMC).

U LMC-u je postao voditelj odjela za jugoistočnu Europu pa je opet radio s Hrvatskom. Kako su se 1996. iz Ine izdvojili Polimeri kao posebno poduzeće (preteča DIOKI-ja), 80 posto kapaciteta koristio je Landmark.

Ježić je 2004. postao većinski vlasnik Diokija u čijem je vlasništvu Dina. Dioki je, zahvaljujući Ježiću i njegovim inozemnim vezama, postao prepoznatljiv i cijenjen brand čiji se proizvodi isključivo izvoze. U hrvatskim medijima Ježićevo bogatstvo procijenjeno je na 50 milijuna eura.
Bogataši u bijegu od javnosti

Riječki bogataši nerado govore za javnost, pa smo tako unatoč brojnim pokušajima ostali uskraćeni za životne priče Josipa Purića (GP Krk) i Ivana Franolića (Tržnice Rijeka, Hoteli Jadran), čije se bogatstvo također procjenjuje na desetke milijuna eura. Među deset najbogatijih vjerojatno bi se našlo mjesta i za Mirka Pavičića, bivšeg direktora u Brodokomercu, i hotelijera Veljka Župana, no i oni su više tjedana izbjegavali razgovor. Robert Ježić također nije ovih dana imao vremena za razgovor s novinarima, ali obzirom da nam je nedavno dao opširan biografski intervju, to mu možemo oprostiti.

Na kraju, ne možemo a da ne primijetimo da među najbogatijim poduzetnicima na Kvarneru izuzev Ježića nema domaćih ljudi. Podrijetlom su iz BiH ili s juga Hrvatske.

Ivica Radoš
http://www.jutarnji.hr/kako-se-obogatil ... ra/146093/
Slika

gost
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#47  PostPostao/la gost » 24.3.2013, 12:48

Adamić napisao:Kako se obogatilo 5 tajkuna s Kvarnera
Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 23.04.2006

Koliko god tekst fora izgledao, u businessu je vremenski period od 7 godina ogroman.
Cijela carstva se u sedam godina stvaraju i ruše.
Ovaj tekst to samo potvrđuje. Mnogo toga se u međuvremenu promjenilo.
Tekst je totalno zastario :dole

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#48  PostPostao/la Adamić » 3.4.2013, 08:01

Ali pola krova susjedne zgrade je obnovljeno . :lol: :gore
Slika

ZELENA ZGRADA IZVOĐAČ RADOVA MAGNUS TUŽIO TALIJANSKU TVRTKU CREA ZBOG DUGOVA
Investitoru »staklene dame« u Ružićevoj izgubio se trag
Talijani su riječkoj tvrtki dužni 400.000 kuna, a u Magnusu procjenjuju da dug prema podizvođačima prelazi dodatnih 300.000 kuna

Ljiljana HLAČA

Građevinska tvrtka Magnus Rijeka odlučila je tužiti talijanskog investitora CREA Costruzione restauri ed Affini s.r.l odnosno Crea Rijeka d.o.o zbog nepodmirenih dugova za radove na poslovnoj zgradi u Ružićevoj ulici, o čemu je naš list u nekoliko navrata pisao. Tužba je podignuta na Trgovačkom sudu u Rijeci, još nije sazvano ni jedno ročište (nisu stigli na red), a Talijani samo Magnusu duguju 400.000 kuna. Prema procjenama Magnusa taj dug zasigurno prelazi 700.000 kuna, jer Crea Rijeka svoje obveze nije podmirila prema još nizu drugih podizvođača koji su radili na staklenom zdanju (fasaderi, kamenoklesari).
Novi je to razvoj događaja oko zgrade koja je nikla na mjestu nekadašnjeg kluba za mlade Tranzistor u Ružićevoj ulici, a oko koje su se već u samom početku pleli sami epiteti; najljepša, najskuplja i već unaprijed rezervirana za »velikog« igrača. Stakleno zdanje počelo se graditi 2010. godine, a trebalo je biti gotovo još 2011. godine.
– Mi smo digli ruke od cijele priče i odlučili smo tružiti Talijane. Nismo mogli više čekati. Neki podizvođači još uvijek vjeruju da će im Crea platiti. No, svi računi u bankama koji su imali u Hrvatskoj su prazni, nema na njima ni lipe. To smo provjerili, ističu u Magnusu, naglašavajući da su u nekoliko navrata pokušali kontaktirati investitora, što je prava nemoguća misija. Ured više nemaju u Rijeci (zgrada Transadrije), a nemoguće ih je dobiti i u Italiji. Kao da ih uopće više ne interesira ta zgrada, koja je praktički gotova. Ostalo je napraviti još nekoliko detalja.
– Više ni ne čuvamo gradilište, tako da za svako oštećenje na zgradi ne želimo odgovarati, saznajemo dalje od našeg sugovornika, koji ističe da je u nekoliko navrata investitor najavljivao da će doći u Rijeku i podmiriti dug. Ali, to se nikad nije dogodilo. U Magnusu se boje i ishoda na sudu, osobito ako se ekipa iz Italije ne bude odazivala na sudske pozive. Tvrtka Magnus pokušat će se namiriti ovrhom odnosno upisom vlasništva nad spomenutom nekretninom.
– Pritisnule su nas obveze prema državi, došlo je do otpuštanja djelatnika, u svakom slučaju ovaj posao u kojeg smo svi vjerovali jako je utjecao na našu malu tvrtku. U početku nitko nije ni pomišljao da će sve ovako završiti, jer je sve išlo u najboljem redu, a onda su prije godinu i pol dana počeli problemi, rekao nam je direktor Magnusa.
Inače, iznos ove investicije nije poznat, a talijanski investitori u nekoliko su navrata naglašavali da će se poslovni prostori u zgradi prodavati po 3.000 eura za četvorni metar. Zgrada nudi 14 ureda koji imaju između 42 i 77 kvadrata, a njena ukupna površina, na pet katova, iznosi 805 »kvadrata«. Uredski prostori spojeni su stepeništem, koje je izrađeno u Kanfanar kamenu, a pri izgradnji staklene fasade koristili su se suvremeni materijali. Da se pazilo na svaki detalj ukazuje i činjenica da su uredski podovi od hrastovog drva, dok su sanitarije obložene prvoklasnom keramikom. Jedini nedostatak ove investicije je manjak parkirnih mjesta. A kada je riječ o parkingu (a to je nešto mjesta ispred ove zgrade), on je počeo ljutiti obližnje stanare, budući da je ono ostalo neuređeno. Zapravo raskopana je javna površina i sada to tako stoji. Od staklene dame – razvila se prava drama. S upitim krajem.

»Škripi« i projekt »Gomila«

Da nemamo sreće sa stranim kapitalom (ili talijanskim poduzetnicima) ukazuje i podatak da ni iz projekta »Gomila« talijanske tvrtke »Giardi Group« odnosno njezine hrvatske podružnice Bononije 3m za sada još ništa nije izašlo opipljivo.
Podsjetimo, u sklopu tog projekta trebala se izgraditi garažno-poslovna zgrada na parkiralištu kod »socijalnog« ali čini se da sve to čeka neka bolja vremena. Prema najavama zgrada je trebala biti gotova još 2009. godine. Cijeli projekt je težak 45 milijuna eura, a prema posljednim informacijama investitor je pred dovršetkom postupka ishođenja lokacijske dozvole za izgradnju podzemne garaže. Uz to, počelo se govoriti da je spomenuta talijanska tvrtka u krizi pa je pravo pitanje hoće li uopće što od toga biti.

-------------------------------------------------------
Ti poslovni uredi nisu potrebni Rijeci koja je u gospodarskom rasulu . Prošećite Zagradom, pa ćete vidjeti da je također prazan i zapušten. Isto zbog nekih muljaža imam osjećaj da se nitko ne brine o toj zgradi. Pisalo se o tim malverzacijama u novinama.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#49  PostPostao/la Adamić » 10.4.2013, 12:28

PET GODINA ODABRAN KONCESIONAR ZA POZNATO RIJEČKO KUPALIŠTE
Hemingwayu koncesija na gradsku plažu Ploče

Stalni dio godišnje naknade za koncesiju iznosi 138.000 kuna godišnje, a promjenjivi dio naknade iznosi 3,2 posto od godišnjeg prihoda
Slika
Koncesija za plažu daje se na razdoblje od pet godina
* Foto: V. KARUZA

RIJEKA » Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na području plaže Ploče u Rijeci najvjerojatnije će dobiti tvrtka Hemingway bar d.o.o. koja je dala povoljniju ponudu od poduzeća Oktar iz Kastva koje se također javilo na natječaj.
Ukupna površina pomorskog dobra koje je predmet koncesije iznosi 23.015 kvadrata od čega se na kopneni dio odnosi 7.988 kvadrata, a na morski dio 15.027 kvadrata. Koncesija se daje na razdoblje od pet godina, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
Prema prijedlogu ugovora koncesionar se obvezuje plaćati godišnju naknadu za koncesiju koja se sastoji od dva dijela, stalnog dijela godišnje naknade za koncesiju u iznosu od 138.000 kuna godišnje, te promjenjivog dijela naknade za koncesiju u iznosu od 3,2 posto godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na koncesioniranom području.
Obveze Grada Rijeke prema prijedlogu ugovora su došljunčavanje plaže jednom godišnje, podmirivanje troškova godišnje članarine za Plavu zastavu na plaži, postavljanje i održavanje tornja za spasioce u prvoj godini koncesije, održavanje zelenila izvan plažnog dijela područja, omogućavanje koncesionaru korištenja sanitarnih prostorija i tuševa, sukladno ugovoru između davatelja koncesije i Rijeka sporta, te održavanje platforme za korištenje osobama s invaliditetom. (D. C.)
---------------------------------------------
Grad će dobiti lovu a mi građani koji tu budemo dolazili itekako ćemo osjetiti, skupe cijene. Baš me zanimaju koji će to sadržaji biti da se vrati uloženo! Ja mislim da je to promašena investicija. Ali pogledajte kafiće na korzu od kava i čajeva žive...da o skupim malenim pivama i ne govorim. :piti:
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#50  PostPostao/la Adamić » 10.4.2013, 12:32

PRVI »BOATEL« VLASNIK PUTNIČKOG BRODA NAJAVLJUJE ZA LIPANJ OTVORENJE HOSTELSKOG SMJEŠTAJA
Marina na »face liftingu« u Kraljevici

Slika
Na »Marini« će biti 36 soba s ukupno 117 ležajeva
RIJEKA » Brod »Marina« danas bi trebala privremeno napustiti Adamićev gat jer će narednih desetak dana provesti na remontu u doku Brodogradilišta »Kraljevica« u stečaju. Ovu informaciju potvrdio nam je direktor tvrtke Arhipelag, koja je vlasnik ovog legendarnog broda, Dubravko Kušeta.
– Riječ je o redovnom remontu kojeg smo dužni obaviti svakih pet do osam godina. Upravo nam istječe peta godina, pa smo odlučili to sada obaviti da smo kasnije na miru. Našoj ćemo staroj dami napraviti i jedan »face lifting«, uljepšati je uoči početka turističke sezone, kazuje Kušeta, ističući kako su upravo u tijeku i radovi na uređenju hotelskog smještaja i dodatnog ugostiteljskog sadržaja - restorana na »Marini«.
– Na »Marini« ćemo ponuditi usluge smještaja u 36 soba sa ukupno 117 ležajeva. Bit ćemo kategorizirani kao hostel, ali će »Marina« zapravo biti »boatel«, dodaje Kušeta te najavljuje da će ovaj uistinu posebni brod, uz kojeg mnogi mnogi otočani, Istrani i Dalmatinci vezuju lijepe uspomene, biti otvoren u novom ruhu i s novim, smještajnim sadržajima biti otvoren do početka ove turističke sezone.
– Zapravo, tempiramo da otvorenje bude uoči ili oko »Fiumanke« i nadam se da ćemo stići sve obaviti, najavljuje Kušeta.
»Marinu« će u kraljevički dok otegliti remorkeri Jadranskog pomorskog servisa, a cijela operacija zahtijeva povoljne vremenske prilike. (O. A.)
Novi list
-------------------------------------------------------------------
Dobar projekt. Hosteli su IN ! Odlično! :gore
Slika

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#51  PostPostao/la Fiuman » 10.4.2013, 15:28

Lijep je brod...ali uništili su mu dušu jer su izvadili motore...još jedna "olupina" na našoj rivi...

Slika

Sagrađen je 1936. u Švedskoj pod imenom Kronprinsessan Ingrid
Kasnije je dobio ime Christofer Polhem (1955.) i Marina (1963.)
1969. prodan je Jugoslaviji gdje prometuje na relaciji Zadar-Silba-Mali Lošinj-Pula (ponekad i do Kopra i Venecije) do 2007. kada se brod povlači iz službe i postaje restoran/hotel u Malom Lošinju.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#52  PostPostao/la Adamić » 14.4.2013, 16:42

zagrad2 izgradnja.jpg
zagrad2 izgradnja.jpg (301.03 KiB) Pogledano 2782 puta

Zagrad 2, ide prema planu.

POGREŠNA PROCJENA OTVARANJE GODINU I POL KASNIJE OD PRVOTNIH NAJAVA RIJEKA PROMETA
Prvi automobili u garaži Zagrad B tek 2015. godine
Rijeka promet kao razlog kašnjenja navodi stare zgrade oko gradilišta te potrebu nabave kvalitetnih geotehničkih sidara, što podsjeća na izgovore kod kašnjenja gradnje Ul. I. Pavla II.


Marinko GLAVAN
Gradonačelnik Vojko Obersnel sa suradnicima obilazi gradilište * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Prvi automobili u garažu Zgarad B, koju u Ulici Ivana Pavla II. gradi Rijeka promet, parkirat će se 2015. godine, najavljeno je prilikom jučerašnjeg obilaska gradilišta gradonačelnika Vojka Obersnela sa suradnicima.
Taj rok za završetak radova, koje u prvoj fazi iskopa građevinske jame izvodi GP Krk, znatno odstupa od roka najavljenog na početku gradnje garaže u ožujku prošle godine, kada je iz Rijeka prometa u više navrata rečeno da će radovi na iskopu jame trajati devet mjeseci, a cjelokupan posao izgradnje garaže biti dovršen u roku od godine i pol dana.
Jučer je, pak, koordinator projekta Zvonko Štimac najavio da će iskop i zaštita rubova građevinske jame biti dovršeni u kolovozu ove godine, dok će izgradnja četiri etaže garaže s tristotinjak parkirnih mjesta trajati »osamnaest mjeseci od dana uvođenja izvođača na gradilište«. Jednostavnom računicom ispada da će, u slučaju da prva faza bude gotova na vrijeme, a natječaj za drugu bude uspješno proveden u svibnju ove godine, izgradnja konstrukcije garaže u najboljem slučaju započeti u rujnu ove godine, a završiti koncem ožujka 2015. godine, što je godinu i pol dana kasnije nego što je bilo najavljeno na početku radova.
Zanimalo nas je odakle toliko odstupanje u rokovima izgradnje kapitalnog gradskog projekta, vrijednog pedeset milijuna kuna, na što smo prvo dobili odgovor pročelnice Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irene Miličević, da je procijenjeno vrijeme gradnje konstrukcije garaže osamnaest mjeseci, uz napomenu da taj rok može biti i kraći, ovisno o ponudama na natječaju koji će biti proveden.


Kašnjenje zbog sidara

Kasnije tijekom jučerašnjeg dana stigao je i odgovor iz Rijeka prometa u kojemu ipak priznaju da je došlo do kašnjenja.
– Zbog složenosti projekta i dodatnih zahtjeva sigurnosti koji ova lokacija u samom centru grada sa stambenim objektima velike starosti zahtijeva, postupak nabave potrebnih geotehničkih sidara koja zadovoljavaju vrlo stroge standarde kvalitete od strane izvođača je trajao duže od predviđenog, što je usporilo dinamiku i rok dovršetka 1. faze gradnje građevne jame. Zbog svih poteškoća u ovoj vrlo zahtjevnoj i složenoj gradnji, dovršetak radova 1. faze planira se u kolovozu 2013. godine, stoji u odgovoru koji potpisuje Gordana Bacinger, rukovoditeljica financijsko računovodstvenog sektora.
Takvo objašnjenje u kojemu se kao razlog navode stambene zgrade oko gradilišta, kao i nabava geotehničkih sidara, u velikoj mjeri podsjeća na izgovore prilikom kašnjenja izgradnje Ulice Ivana Pavla II. u kojoj se garaža nalazi, kada je kao jedan od glavnih uzroka višestrukog probijanja rokova bila navedena potreba za učvršćenjem izlaza iz željezničkog tunela. Jednako kao što ih je tada iznenadio željeznički tunel, iako se desetljećima nije pomakao s mjesta, sada su ih iznenadile zgrade oko garaže i potreba za ugradnjom sidara koja »zadovoljavaju standarde kvalitete« (osim ako po originalnom projektu nisu namjeravali ugraditi građevinska sidra koja te standarde ne zadovoljavaju, a zgrade nisu primijetili).

Ukupno 298 parkirnih mjesta

U garaži će na četiri podzemne etaže biti ukupno 298 parkirnih mjesta, od čega će 15 biti rezervirano za invalide. Vrijednost radova prve faze, iskopa građevinske jame koji izvodi GP Krk je devet milijuna, a vrijednost izgradnje i opremanja garaže još 39 milijuna kuna. U trećoj fazi predviđena je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa iznad garaže, no taj dio financirat će »Autotrans«, koji je i vlasnik zemljišta na kojemu se gradi garaža, iako postoji mogućnost da prijevoznička tvrtka to prepusti trećoj strani.

Elektro-vozila

Inače, prilikom obilaska gradilišta gradonačelnik Obersnel kazao je kako je riječ o jednoj od najvećih investicija Rijeka prometa kojom će biti osigurano tri stotine novih parkirnih mjesta u središtu grada.
– Osim izlaza u Ulicu Ivana Pavla II., garaža će biti izravno povezana i s peronom buduće brze gradske željeznice, koji je već izgrađen u sklopu gradnje ulice. Novost je i to da će određeni broj parkirnih mjesta u garaži biti opremljen instalacijama za brzo punjenje baterija električnih automobila jer procjenjujemo da će i u Rijeci ta vrsta vozila biti sve popularnija u budućnosti, rekao je Obersnel.
Novinare je zanimalo koliko parkirnih mjesta nedostaje u središtu Rijeke, na što je Obersnel kazao da se uz sadašnje navike vozača može govoriti i o tisućama parkirnih mjesta.
– Naša je intencija da izgradnjom ove garaže, ali i onih na Gomili, u Benčiću, na autobusnom kolodvoru, uklone parkirališta s nekih javnih površina, poput onoga na obali, te parkirališta iz nekih ulica u samom središtu grada, i ta će područja postati pješačke zone. Vjerujem i da će uvođenje brze gradske željeznice smanjiti potrebu za dolaskom u grad automobilom, rekao je Obersnel.
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863D
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#53  PostPostao/la Adamić » 26.4.2013, 07:08

Imamo temu o Jadroliniji u rubrici povijest , no tu je ipak primjerenije.
Ja ću samo reći, hvala bogu da je tovar otišao! :lol: :D :zastava: Poželimo mu što više pozitivnih promjena , iako će biti teško, jer novaca nema ali neka bar se korupcija smanji o kojoj se mnogo priča.
-----------------------------------------------
KRAJ TRAKAVICE DANAS ODLUKA O IMENOVANJU TROČLANE UPRAVE
NASLJEDNIK LONČARA

Alan Klanac na čelu Jadrolinije
Dužnost člana Uprave za financije trebala bi pripasti Marku Čičin-Šainu, članu Uprave Primorske banke, dok bi treći član Uprave bio Miljenko Antić, čovjek kontinuiteta u Jadroliniji, jer je on i dosad bio član Uprave

Darko PAJIĆ
Slika

* Foto: I. TOMIĆ
RIJEKA » Alan Klanac, suvlasnik i direktor riječke konzalting tvrtke »as2con« danas bi trebao biti imenovan novim predsjednikom Uprave Jadrolinije i tako postati nasljednikom Slavka Lončara, inače najdugovječnijeg direktora u državnim poduzećima, koji je na čelu kompanije proveo 14 godina. Dužnost člana Uprave za financije trebala bi pripasti Marku Čičin-Šainu, članu Uprave Primorske banke, dok bi treći član Uprave bio Miljenko Antić, čovjek kontinuiteta u Jadroliniji, jer je on i dosad bio član Uprave kompanije zadužen za tehničke poslove. Kako neslužbeno doznajemo odabir za popunu tročlane Uprave bit će potvrđen na sjednici Nadzornog odbora Jadrolinije zakazanoj danas u 10 sati. Tako bi konačno trebala završiti trakavica izbora prvog čovjeka najveće nacionalne putničke kompanije, gotovo šest mjeseci od raspisa prvog natječaja, koji je bio poništen uz obrazloženje kako nitko od kandidata nije bio dovoljno dobar za Jadroliniju. Ukoliko se informacije o izboru Uprave pokažu točnim kao iznenađenje se može ocijeniti činjenica da novi ljudi u Jadroliniji ne predstavljaju klasična stranačka i politička kadrovska rješenja, već je riječ o mladim ljudima s respektabilnim referencama i zanimljivim radnim iskustvom.

Priznanje »The Economista«

Alan Klanac (rođ. 1978. godine u Rijeci) riječkoj je javnosti postao šire poznat prije nekoliko godina nakon što je objavljeno da je tjednik »The Economist« uvrstio projekt ove tvrtke pod nazivom »Model rada brodogradilišta bez poticaja« među četiri najbolja na natječaju ovog lista. Završnu prezentaciju Klanac je vodio na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, gdje riječka tvrtka nije odnijela pobjedu, ali je njihova ideja o modelu rada brodogradilišta kao pružatelju kompletne usluge, od izgradnje do kasnijeg održavanja i rentanja broda, bila dobro primljena i objavljena u »Economistu«.
Klanac je studirao na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje je 2002. stekao zvanje inženjera brodogradnje nakon čega je osam godina u Finskoj radio na fakultetima na projektima za industriju i postdiplomskom školovanju. Na Odjelu za primjenjenu mehaniku Sveučilišta Aalto u Finskoj doktorirao je prije nekoliko godina na temi »Modela dizajna brodova za optimalnu sigurnost brodskih konstrukcija«. Sudjelovao je ili vodio izradu niza znanstvenih studija i projekata među kojima je i nekoliko tematski vezanih uz poslovanje Jadrolinije o projektiranju brzih brodova i spašavanju kod havarije trajekata.
Marko Čičin-Šain (rođ. u Rijeci 1977. godine) završio je Ekonomski fakultet u Rijeci 2000., smjer Međunarodna razmjena, a 2008. i Poslijediplomski znanstveni studij Menadžment, modul
Financijski menadžment na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Radio je u riječkoj tvrtki Eidos kao konzultant za implementaciju informatičkih rješenja, u BKS banci kao voditelj Odjela za informatiku, a trenutno je član Uprave u Primorskoj banci Rijeka. Doktorirao je na temi »Upravljanja informacijskim sustavom na učinkovitije poslovanje malih banaka« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Alan Klanac

» rođen 1978. godine u Rijeci
» studirao na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 2002. stekao zvanje inženjera brodogradnje – osam godina rada u Finskoj na fakultetima na projektima za industriju i postdiplomskom školovanju
» doktorirao na Odjelu za primjenjenu mehaniku Sveučilišta Aalto u Finskoj
» sudjelovao ili vodio izradu niza znanstvenih studija i projekata

Sjednica ovoga puta u Zagrebu

Sjednica Nadzornog odbora Jadrolinije bit će održana u Zagrebu, točnije u sjedištu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, što je promjena u odnosu na prethodni pokušaj izbora nove Uprave kada je sjednica održana u Rijeci.

Pozdrav iz uskoro bivše Jadrolinije

Dobro informirani krugovi jučer su znali tko bi mogao postati direktor Jadrolinije. Na mnoge mail adrese, među kojima su bile i adrese dijela riječkih novinara, upućen je mail poslan od strane »male anonimne grupe«. U mailu se ukratko navodi tko su ljudi koji će popuniti Upravu Jadrolinije uz opasku kako ta situacija ukazuje da je riječ o još jednom unaprijed dogovorenom natječaju. Na kraju se navodi i pozdrav iz »uskoro bivše Jadrolinije«.

Niz lobija

Klanac i Čičin-Šain nisu bili kandidati na prvom natječaju za popunu Uprave Jadrolinije, a jedini se prethodno natjecao Miljenko Antić, koji je od početka slovio kao siguran izbor i čovjek kontinuiteta u Upravi. Na tom prvom natječaju u završnom izboru našla su se četvorica kandidata za predsjednika Uprave, a riječ je bila o direktoru Turističke zajednice Rijeka Petru Škarpi, kadrovskom direktoru u Lošinjskoj plovidbi Juraju Bukši, koordinatoru srednjedalmatinsko plovnog područja Jadrolinije Anti Mrvici i voditelju Hrvatskog registra brodova područnog ureda Rijeka Mariju Hodaku. Iako je unutar riječkog SDP-a i hrvatske Vlade postojao niz lobija i različitih kadrovskih rješenja na kraju nitko od spomenutih nije izabran, a natječaj je praktično bio poništen i ponovo raspisan, što je cijelu proceduru odabira novog menadžmenta znatno produljilo. Svakako je stvorena i određena nesigurnost u kompaniji, koju je za turističku sezonu pripremao Slavko Lončar, iako je i sam znao da kompaniju gotovo sigurno neće voditi tijekom te iste sezone. Stoga tek treba vidjeti kakav je posao odradio Lončar na pripremi sezone, što će dočekati nove menadžere Jadrolinije i koliko će im trebati vremena za preuzimanje kompanije.
Neslužbeno se doznaje kako je na posljednji natječaj stiglo dvadesetak ponuda za sva tri mjesta, što je nešto veći odaziv u odnosu na prethodni natječaj. Neki se kandidati sigurno nisu ponovo javljali, a među njima je vjerojatno Petar Škarpa, dok su se drugi ponovo odlučili okušati, pretpostavlja se da su među njima Juraj Bukša i Ante Mrvica. Jedan od novih kandidata na natječaju je i Nikola Mendrila, koji je krajem prošle godine razriješen s dužnosti pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaš Dončića. No, njegova kandidatura teško može proći ukoliko se uzme u obzir da Hajdaš Dončić nije bio posebno zadovoljan njegovim radom, kao i da je ministar imao velik utjecaj u izboru najboljih kandidata na novom natječaju. Kako god bilo, čini se prilično izvjesno da počinje veliko provjetravanje u Jadroliniji, koju bi trebali preuzeti mladi kadrovi pred kojima naće biti nimalo lake zadaće. Tim više što predstoji liberalizacija tržišta, moguće je čak i privatizacija Jadrolinije, gdje će najvažnija ipak biti borba za radna mjesta, kako pomoraca, tako i onih na kopnu.
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863N
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#54  PostPostao/la Adamić » 7.5.2013, 14:32

Novo rješenje za povezivanje Zagrebačke obale i zaobilaznice
Grad Rijeka i Hrvatske ceste odustaju od spoja ceste D-403 na Osječku



Grad-Rijeka-i-Hrvatske-ceste-odustaju-od-spoja-ceste-D-403-na-Osjecku_ca_large.jpg
Grad-Rijeka-i-Hrvatske-ceste-odustaju-od-spoja-ceste-D-403-na-Osjecku_ca_large.jpg (51.3 KiB) Pogledano 2674 puta

d403_sire.jpg
d403_sire.jpg (90.27 KiB) Pogledano 2674 puta


Spoj prema Osječkoj trebao se graditi kao posljednja faza projekta D-403. No, projektno rješenje će omogućiti realizaciju nastavka trase, kada se za to steknu uvjeti, kaže Srđan Škunca

RIJEKA Hrvatske ceste i Grad Rijeka odustali su od gradnje spoja buduće ceste D-403 na Osječku ulicu. Potvrdio je to Srđan Škunca, pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, koji je na naš upit o izgradnji priključaka na buduću cestu, odgovorio kako će od predviđenih spojeva na mrežu gradskih prometnica biti izgrađen onaj na Zvonimirovu i Baračevu ulicu, dok se spoj na Osječku do daljnjega neće graditi.

Upravo je taj spoj ceste koja će budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali povezivati sa čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici od početka bio najsporniji, budući da se dio stanara područja kojim je trebala proći spojna cesta oštro protivio njenoj izgradnji, jer bi ona značila i izvlaštenje i rušenje njihovih domova na trasi prometnice.
Obavijestili stanare

Osim stambenih objekata na trasi prometnice nalazi se i mljekara PIK-a Rijeka, Stanica za tehnički pregled vozila Škurinje, koji su također dijelom trebali biti uklonjeni, no rušenja su definitivno odgođena na neodređeni rok, na zadovoljstvo stanara Smućenog brega.
Dobar dio ceste u tunelu

Buduća cesta D-403 dobrim će dijelom svoje trase između čvora Škurinje i Zagrebačke obale prolaziti ispod zemlje, točnije tunelom Podmurvice, dugim 1.250 metara, koji će imati tri prometna traka – dva od luke prema čvoru Škurinje na obilaznici, a jedan u obrnutom smjeru.

Kako trasa od čvora Škurinje do portala tunela vodi paralelno s Osječkom ulicom, predviđen je otkup i rušenje dijela nekretnina na tom području, no osim za prvih sto metara od čvora Škurinje tek treba pripremiti izvedbene projekte i ishoditi potrebne dozvole.

Na suprotnoj strani, cesta će biti spojena sa Zvonimirovom na raskrižju kraj zgrade Novog lista, te s Baračevom ulicom i na kraju kontejnerskim terminalom.

– Obavijestili su nas da odustaju od gradnje te ceste. Bili smo pozvani na Titov trg, gdje su nam u Odjelu za komunalni sustav pokazali da se cesta neće graditi, što je dobra vijest za sve nas koji nismo htjeli iseliti iz svojih domova i borili se protiv njene izgradnje na ovoj lokaciji, kazao je Ivo Došen, vlasnik jedne od nekretnina koje su trebale biti srušene.

S odustajanjem od spoja na Osječku, otpala je i na dulji rok planirana izgradnja nastavka te ceste prema Potoku.

– Sve ostale trase i projektna rješenja ostaju nepromijenjeni, ističe Škunca, uz objašnjenje kako je investitor izgradnje spojne ceste trebao biti HC.

– Spoj prema Osječkoj trebao se graditi kao posljednja faza realizacije projekta D-403. Nastavak trase prema Potoku nije bio razmatran u kontekstu realizacije projekta D-403, međutim, kako je riječ o planski utvrđenom koridoru, projektno rješenje je postavljeno tako da će omogućiti realizaciju nastavka trase, kada se za to steknu uvjeti, kazao je Škunca.

Na pitanje tko je i zašto odlučio da se od spoja na Osječku odustane, pročelnik za urbanizam odgovara da je priključak dio projektne dokumentacije po kojoj su provedeni postojeći postupci izdavanja lokacijske dozvole.

Sumnja u opravdanost

– Namjera projektanta bila je da se preko ovog spoja omogući izravno prometno povezivanje Osječke ulice na cestu D-403. Međutim, izgrađenost područja preko kojega bi spoj trebao biti izveden, složeni uvjeti izgradnje koji iziskuju uklanjanje pojedinih građevina, otvaranje još jednog jakog raskrižja na Osječkoj ulici na kojoj su raskrižja i inače brojna kao i neuvjerljivost prometnih i drugih pokazatelja bili su razlozi temeljem kojih je Grad Rijeka putem Odjela za urbanizam izrazio sumnju u opravdanost njegove izgradnje još u razdoblju izrade Studije utjecaja na okoliš, 2005. godine.

Isto tako, izgradnja tog priključka podrazumijevala bi i preseljenje mljekare PIK-a koja je nedavno preuređena i u koju je PIK uložio znatna sredstva. Treba reći i da u okolnostima kada bude dovršena cesta Rujevica-Viškovo i spoj s ceste D-403 na čvor Škurinje-Osječka ulica te spoj s ceste D-403 na Zvonimirovu ulicu, Osječka ulica neće biti opterećena kao danas te stoga spoj od kojeg se odustaje nije prioritet u ovom trenutku, kaže Škunca, ipak uz ogradu da će »konačnu odluku o odustajanju od izgradnje ovog spoja donijeti investitor«.

Nerješeno financiranje

– Međutim, koliku važnost ima izgradnja navedenog spoja pokazuje i činjenica da je njegova izgradnja, ukoliko do iste i dođe, predviđena kao posljednja faza izgradnje ceste D-403, zaključuje pročelnik.


U Hrvatskim cestama službene informacije o gradnji ceste D-403 gotovo da i nije moguće dobiti, osim već tisuću puta ponovljane mantre da će »dinamika izgradnje ceste pratiti dinamiku realizacije projekta izgradnje Zagrebačke obale«.

Neslužbeno, ipak, saznajemo da još nije riješeno niti pitanje financiranja, kao ni rokovi izgradnje.

Cesta D-403 trebala bi biti duga oko dva i pol kilometra, a predviđena cijena izgradnje je više od 500 milijuna kuna. Baš kao i D-404 sa zaobilaznicom neće spajati samo kontejnerski terminal već i trgovački centar (ZTC) u privatnom vlasništvu. Kako izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali kasni već godinama, a ni pripreme za gradnju D-403 ne idu prema ranije najavljivanim rokovima, slična priča mogla bi biti i po pitanju trajanja njezine izgradnje. Za izgradnju D-403 trebalo je, podsjećamo, sedam godina. Cesta D-403 u planovima je već dulje od desetljeća, bez da se zna kada će biti zabijen prvi kramp na trasi, a kamo li kada će biti završena.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/G ... na-Osjecku
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#55  PostPostao/la Adamić » 7.5.2013, 14:47

A vidite ovo! : čitam
Trasa-ceste-D-403 m.jpg
Trasa-ceste-D-403 m.jpg (292.42 KiB) Pogledano 2673 puta

Veća slika vam je na ovom linku!
http://www.novilist.hr/var/novilist/sto ... -D-403.jpg

Što reći, po meni cestu D403 bi trebalo spojiti direktno na najbližu riječku zaobilaznicu, gdje će ti kamioni teški po gradu pičiti, , ako misle prometovati gradskim prometnicama onda ovo nema ništa smisla.

Ali projekt kao projekt je petica. :gore Rijeka grad tunela! :radovi:

Trebat će poslikati okretnicu za lokomotive, odnosno cijelu trasu na kojoj će se graditi.
Slika

gost
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#56  PostPostao/la gost » 8.5.2013, 20:21

Adamić napisao:Lijepo se to Drenova razvija...još malo pa mogu grad postat. :mrgreen:
-------------------------------------

DVA MILIJUNA EURA NIČE NOVI OBJEKT TVRTKE POZNATOG RIJEČANINA JOZE KALEMA
Ri-petrol gradi crpku na Drenovi

Slika
Gradilište zasad bez oznake o radovima * Foto: S. DRECHSLER

RIJEKA » Uz cestu, nedaleko od raskrižja Ive Lole Ribara i Ulice Orlanda Kučića započeli su radovi na izgradnji bezinske postaje čiji je investitor Ri-petrol, tvrtke u vlasništvu Joze Kalema.
– RI-petrol podnio je početkom prosinca Zahtjev za otvaranje gradilišnog priključka. S obzirom da uz zahtjev nije u potpunosti dostavio svu propisanu dokumentaciju i priloge, podnositelju zahtjeva je upućen dopis da dokumentaciju dopuni i ispravi. Do sada nije zaprimljen ispravak, te smo o navedenim radovima izvijestili Direkciju za komunalno redarstvo, koja će napraviti izvid, odgovorili su u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav na naš upit što se uz cestu gradi, budući da prošlog tjedna nije bilo nikave oznake o radovima.
Gradilišni priključak s ovog aspekta, ističu u Odjelu, znači prometno reguliranje svih vozila koja dolaze na javno prometnu površinu i time se uključuju u javni promet na postojeću cestu. Zahtjev s tog aspekta u pravilu mora imati kvalitetan prometni projekt, gdje se točno navode uvjeti pod kojima se može odvijati promet, saznajemo. Čini se da je na taj detaljčić investitor zaboravio.
Trenutno su u tijeku iskopni grubi zemljani radovi, a javna površina pa i cesta koristi se kako bi se prisupilo gradilištu.
– Nadzorni inženjer je informiran da se, ukoliko za to bude potrebe, javne površine mogu koristiti kao pomoćne za potrebe gradnje samo uz pisano odobrenje Grada, te je upozoreno i na obvezu neprekidnog održavanja kolnika ukoliko ga onečiste vozila sa gradilišta, stoji dalje u službenom dopisu kojeg smo dobili od Odjela. Prometnica je za sada uprljana zemljom, ali je jedan radnik ipak čisti.
Kako sazanjemo od direktora RI-petrola Joze Kalema, pumpa bi trebala biti gotova do ožujka 2013. godine, bit će sličnog izgleda i sa istim sadržajima kao i ona na Martinkovcu, samo će imati još i autopraonicu. Riječ je o investiciji teškoj oko dva milijuna eura.

LJ. HLAČA
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863X


21.12.2012.
Slika
7.5.2013.
pumpadrenova.jpg
pumpadrenova.jpg (107.45 KiB) Pogledano 1910 puta

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#57  PostPostao/la Fiuman » 8.5.2013, 20:38

Nisam ovuda prolazio od 11 mjeseca...bogami super...bolje nego ona šikara...

gost
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#58  PostPostao/la gost » 8.5.2013, 21:50

Radi to već neko vrijeme ali nikako da :slikanje:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#59  PostPostao/la Adamić » 15.5.2013, 22:11

MOLO LONGO OD DANAS BOGATIJA PONUDA
Vožnja električnim vozilom i biciklima duž lukobrana


RIJEKA » Prvi riječki gradski bicikl bit će predstavljen Riječanima danas na Molo longu, zajedno s električnim vozilom koje će prometovati duž lukobrana.
Deset gradskih bicikala nabavio je Autotrolej, po cijeni od oko 110 tisuća kuna, što obuhvaća software – program za praćenje, opremu za smještaj bicikala na baznoj stanici – nosače, brave i elektronsku opremu, centralni punkt na kojem se korisnik registrira i uzima bicikl na korištenje, kao i uslugu montaže sustava i obuku radnika za rad sa sustavom. Bicikli će biti dostupni svim zainteresiranim građanima i turistima, uz obaveznu identifikaciju, a prema dosad objavljenim informacijama njihovo će korištenje zasad biti besplatno. Električno vozilo kojeg je nabavila Lučka uprava prevozit će posjetitelje Riječkog lukobrana od njegova korijena do zgrade Dezinsekcije. Kapacitet prijevoza električnog vozila je sedam osoba, a nabavna vrijednost mu je oko šezdeset tisuća kuna.
– Svrha ovog vozila kao i bicikala je obogaćivanje sadržaja na Riječkom lukobranu, te ujedno i obogaćivanje turističke ponude samoga grada Rijeke, priopćeno je iz Autotroleja. (M.Gl.)
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863B
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23260
Teme: 917
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2013

Post broj:#60  PostPostao/la Adamić » 17.5.2013, 15:08

Ne, nisu žurili s biciklističkom stazom pred izbore...
Obersnel tvrdi da je sigurno, a Riječanin prvi dan slomio ruku


Slika
: motor

Nesretni je čovjek stradao upravo na način na koji su upozoravali ostali vozači bicikala – prednji kotač bicikla upao mu je u šine, nakon čega je pao i slomio ruku. Dok su se gosti smiješili pred objektivima kamera unesrećeni je zaposlenik Autotroleja prebačen do bolnice. – Vrlo skoro će dio koji objektivno možda predstavlja dio problema, a to je prelazak preko željezničke pruge, biti saniran, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel

RIJEKA – Vožnja gradskim biciklima po novoj biciklističkoj stazi na Molo longu potencijalno je opasan sport jer staza dijelom prolazi preko otvorenih šina na što su još u srijedu, prilikom predstavljanja gradskih bicikala na lukobranu, ukazali prvi korisnici tog novog vida javnog gradskog prijevoza.

Njihova upozorenja, dobila su, nažalost potvrdu već na samoj svečanosti predstavljanja bicikala, kada je djelatnik »Autotroleja« I.P.(podaci poznati redakciji) koji je s kolegama među prvima provozao gradske bicikle Molo longom, pao i slomio ruku.
Kotač upao u šine

Nesretni je čovjek stradao upravo na način na koji su upozoravali ostali vozači bicikala – prednji kotač bicikla upao mu je u šine, nakon čega je pao i slomio ruku. Prijelom se pokazao kompliciranim te je na koncu podrvrgnut i kirurškom zahvatu nakon kojeg oporavak nastavlja kod kuće.

Kako je stradao daleko od pogleda većine prisutnih na svečanosti otvaranja, okružen tek nekolicinom svojih kolega iz »Autotroleja«, organizatori iz Lučke uprave i Autotroleja su, valjda da pred izbore ne uznemiruju prisutne ugledne goste, među kojima su bili gradonačelnik Vojko Obersnel i pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, odlučili cijeli incident prešutjeti.

Dok su se gosti smiješili pred objektivima kamera, vozeći se Molo longom u novom električnom vozilu što ga je u tu svrhu nabavila Lučka uprava, unesrećeni je zaposlenik Autotroleja prebačen do bolnice gdje je utvrđeno da je u incidentu zadobio teške tjelesne ozljede.
Opasna staza

U Lučkoj upravi događaj pokušavaju relativizirati, iako ravnatelj Vlado Mezak neizravno potvrđuje da je staza opasna, budući da i sam kaže kako je u četvrtak zatvoren dio šina na mjestu gdje biciklistička staza prelazi preko njih.

– Ljudi padaju i ozljeđuju se svugdje. Ne postoje sto posto sigurne staze. Osim toga, korisnici gradskih bicikala prilikom njihova preuzimanja potpisuju izjavu da to čine na vlastitu odgovornost. Biciklistička staza na dva mjesta prelazi preko šina. Zbog prigovora smo na jednom od tih mjesta već izvršili zahvat zatvaranja šina, a na drugom ćemo to učiniti čim vremenske prilike to dozvole. Šine su u potpunosti zatvorene i na uređenom dijelu lukobrana kod zgrade Putničkog terminala.

Naša je intencija da se čitava površina lukobrana s vremenom uredi, ali to će iziskivati znatna sredstva. Isto tako, postupno se lukobran oprema i sadržajima, poput bicikala, rekao je Mezak, ipak ne objasnivši zašto se, ako vožnja stazom na lukobranu nije opasna, krenulo u zatvaranje šina na mjestima gdje se one s njom susreću i to naknadno, poslije puštanja bicikala u promet i otvaranja nove staze.
Predizborno vrijeme

Jedno od objašnjenja koje se logično nameće je ono da su bicikli i staza pušteni u promet prije nego li su poduzete sve mjere za njihovo sigurno korištenje - u tjednu prije izbora. Da posao nije bio gotov u trenutku puštanja u promet, potvrđuje i odgovor gradonačelnika Vojka Obersnela za radio Soundset Trsat, na pitanje o sigurnosti staze.

– Vrlo skoro će dio koji objektivno možda predstavlja dio problema, a to je prelazak preko željezničke pruge, biti saniran, kao u prvom dijelu lukobrana, kazao je tada Obersnel, kao i to da ne vidi problem sa sigurnošću vožnje lukobranom jer »onaj tko vozi bicikl vjerojatno ne vozi isključivo po uređenim stazama i vožnja biciklom podrazumijeva i malo avanturističkog duha«.

Puštanje u promet biciklističke staze i bicikala za vožnju njome na javnom mjestu i o nemalom javnom trošku trebalo bi podrazumijevati i malo odgovornosti za sigurnost iste te javnosti, no pred izbore je, očito, prevagnuo avanturistički duh.


Autotolej: Nadamo se da ovakvih događaja u budućnosti neće biti


Iz »Autotroleja« su izrazili žaljenje zbog nesretnog događaja i ozljeđivanja njihovog zaposlenika.– Iskreno se nadamo da ovakvih događanja u budućnosti neće biti, te smo u kontaktu s Lučkom upravom od koje očekujemo pomoć u smislu prekrivanja tračnica na mjestima gdje prolaze biciklističkom stazom. Vjerujemo da će građani i dalje koristiti javne bicikle koje su od prvog dana vrlo dobro prihvatili, stoji u dopisu Autotroleja o incidentu.
Slika

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Završeni projekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju