ZAMETSKA PEĆINA

[Adamić]

Vidi malo ovu kartu i označi ako se sjećaš, ucrtaj gdje si sad stala ! Tako da dobijemo dojam vašeg kretanja.

http://img593.imageshack.us/img593/9117/562010ddd.jpg


Ovo bi trebalo proširiti i napraviti da bude komotno za proći dalje.



Eto jedna zanimljivost iz naše Riječke kronologije.

06.01.1944. NDH otvara hrvatsku školu na Zametu, koja je zbog bombardiranja zatvara već u travnju. Narod se za bombardiranja sklanjao u zametsku špilju.

[gost]

Nastavljamo đir po zametskoj špilji.

Djelove opisa ću kopirati geologa Josipa Poljak, čiji je tekst postao ilirija dva mjeseca prije. Teško da bi sama znala to tako opisati

" ...Strop je ispunjen i urešen omanjim stalaktitima, tankim sigastim prozirnim cijevčicama i zavjesama, kojih tvorevina nalazimo razvijenih i po stranama toga dijela hodnika ..."

Zametska spilja 2.0.JPG (162.81 KiB) Pogledano 2298 puta

Zametska spilja 2.5.JPG (509.43 KiB) Pogledano 2298 puta

Osim toga ima po stropu i stijenama dvorane bezbroj raznih većih i manjih zastora, sigastih vela, tankih poput stakla prozirnih cijevčica, kvržastih i bobuljastih nakupina, koje tvorevine sve u jednom cjelovitom skladu daju dvorani zasebni čar i tajanstvenost."

Zametska spilja 2.2.JPG (524.78 KiB) Pogledano 2298 puta

Prekrasno

Zametska spilja 2.3.JPG (547.94 KiB) Pogledano 2298 puta

Slijedi još

[nikola]

...Teško da bi sama znala to tako opisati

[i]"...Strop je ispunjen i urešen omanjim stalaktitima, tankim sigastim prozirnim cijevčicama i zavjesama, kojih tvorevina nalazimo razvijenih i po stranama toga dijela hodnika...

Slike ti govore više od riječi!

[Adamić]

Ma ne treba opisivati... gost je stavio detaljan tekstualni opis cijele te pećine..2 cm lijevo, 6 cm ispod, 5 m lokva itd...

Izredaj samo fotke i ako ima nekih bitnih činjenica napiši i to bi bilo to!

[gost]

Vidi malo ovu kartu i označi ako se sjećaš, ucrtaj gdje si sad stala ! Tako da dobijemo dojam vašeg kretanja.

Odmah sam se opravdala na početku da kad sam sišla dole, izgubila sam pojam o prostoru.. Na ovoj karti koju si priložio, mislim da je to samo ulaz, na ovoj se bolje vidi.. A koji je točno na bih znala.

21.1.2013sp.jpg (113.82 KiB) Pogledano 2295 puta

Izredaj samo fotke i ako ima nekih bitnih činjenica napiši i to bi bilo to!

[gost]

Na slici geologa Josipa Poljak vidimo opis sige "zastora" uz ovaj tekst: Od svih tih sigastih oblika ističe se osobino svojom ljepotom i čudnim oblikom zastor (Sl.4), što se nalazi po prilici u sredini toga dijela hodnika i to na njegovoj istočnoj strani.



Taj zastor nažalost nisam nigdje vidjela osim ovoga na pola odlomljenoga, ali ne tvrdim da je to taj. Na prvi pogled izgleda kao da je spojen do dna, međutim nije, tako je ispalo na slici.

Zametska spilja 10.JPG (216.16 KiB) Pogledano 2290 puta

Dalje, vidimo korijenje

Zametska spilja2.JPG (296.1 KiB) Pogledano 2290 puta

Zametska spilja 4.JPG (269.5 KiB) Pogledano 2290 puta

I za kraj... Kad ste konstantno u ovakvom blatu..

..pa odjednom osvijetlite male kamenice s bistrom vodom... raspametite se

Zametska spilja 2.6.JPG (472.89 KiB) Pogledano 2290 puta

Raspametila sam se shvativši da je kraj a da sam ja cijelo vrijeme "pazila" da se ne zaprljam, ne smočim, ne ovo, ne ono... Umjesto da sam se prepustila i uživala!
Nađete li ikada u nekoj od spilja, opustite se i "udrite" se valjati po blatu, provlačeći se kroz sve prolaze u svim mogućim i nemogućim položajima.. Uživajte u trenutku! Upravo to i čine speleolozi

Nisam mislila da ću ikada... ali ipak jesam
Hvala svima koji su mi osigurali ovu avanturu

ZAmetska spilja 2.8.JPG (189.28 KiB) Pogledano 2290 puta

Doviđenja do neke nove akcije

[gost]

Predivno !!! Svaka čast!!!

[klošarinjo zamet]

sad znam kamo ću kad krene apokalipsa: kod fadile po par čepinja i par kila čevapa pa u zametsku pećinu
svaka čast na reportaži

[Adamić]

A znate li kako nastaje pećina? Ne, e onda pročitajte!

Pećine su odavno vezane za povijest čovjeka. Znamo da su krajem starijeg kamenog doba pećine služile kao zimsko boravište ljudi, koji nisu imali drugog skloništa.
Ali, kako su ljudi već davno napustili pećine kao skloništa, stari narodi su o njima imali neobična vjerovanja. Grci su vjerovali da su pećine hramovi njihovih bogova, Zeusa, Pana, Dionisa i Hada. Rimljani su vjerovali da su pećine domovi nimfi (boginja prirodnih sila) i sibila. Stari Iranci i ostali narodi povezivali su pećine s obožavanjem boga Mitre, gospodara zemaljskih duhova.
Danas goleme i lijepe pećine privlače turiste širom svijeta. Pećine su duboka šuplja mjesta u stjenovitim stranama brda ili litica.Pećine su nastale na razne načine. Mnoge su nastale zbog neprekidnog udaranja morskih valova o stijene. Neke su se javile ispod površine zemlje. To su obično stara korita podzemnih rijeka, koje su izdubile naslage nekih stijena kao što je vapnenac. Druge su pećine nastale vulkanskim pomicanjem površinskih stijena ili erupcijom vrele lave.
Najčešći tip pećina je nastao dubljenjem debelih naslaga vapnenca. To je djelo vode koja sadrži ugljični dioksid. U dinarskom kršu, na primjer, gdje postoje velike naslage vapnenca, takvih pećina ima bezbroj. Neke pećine imaju otvor na vrhu. One su nastale tamo gdje se je skupljala površinska voda, a potom probijala put kroz stijenu. Neke pećine imaju čitave redove galerija. Kroz neke pećine protječu podzemni potoci, mada su često, poslije formiranja pećina, potoci što su nekad pretjecali kroz njih našli niži tok i premjestili svoja korita. Događa se da svaka kap vode koja padne s tavana pećine sadrži malo vapna ili nekog drugog minerala. Premda dio te vode ispari, nešto mineralne tvari ostaje. Ona postupno stvara stalaktite u obliku ledenih svijeća koje vise s tavana. Voda što sa stalaktita kaplje na pod tvori stupove koji se nazivaju stalagmiti.

[nikola]

...
..pa odjednom osvijetlite male kamenice s bistrom vodom... raspametite se ...

A u stručnom časopisu dvije stranice iza piše ovako:

"...Vode nakapnice ima na više mjesta obilnije, koja se skuplja u prije spomenutim kamenicama, pa u tom dijelu hodnika je i inače dosta velika vlaga. Temperatura zraka iznaša u ovome dijelu hodnika 14,8 stupnjeva C, dok je ona vode u kamenicama 12,6 stupnjeva C..."
Eto uz sliku imamo i taj podatak!

[z355ko]

žao mi je što je ova tema zaključena, nekako sam se uživio u ovo putovanje kroz Zametsku.
Mislim da je trebalo dozvolit Riječanki da detaljnije opiše svaki korak, ovako je sve završilo prebrzo, iako slikovno jako lijepo, textualno je škrto, ipak je to za nju, a vjerujem da bi bilo i za ostale , poseban doživljaj i avantura. Nisu spomenuti mirisi, zvukovi i posebne vibracije koje se osjećaju na takvim mjestima, a koje se na slici ne vide.
dakle
Riječanka
zašto ne bi dodala još koji komentar, prisjetivši se kako si se osjećala dolje?

[Adamić]

Zašto se pećina ne uredi i ustupi javnosti ? Odgovor Grada je sljedeći.

gradska-uprava

prije 26 dana

Poštovani,

Zametska pećina zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenik prirode – geomorfološki spomenik te je upisana u Upisnik zaštićenih područja koji vodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Geomorfološkm spomenikom prirode proglašena je još 1981. godine, a smještena je unutar urbanog područja grada Rijeke. Njome, sukladno zakonskim odredbama, upravlja Javna ustanova Priroda, čiji je osnivač Primorsko – goranska županija.

S obzirom da Grad Rijeka nije zakonski ovlašten poduzimati radnje na zaštićenom spomeniku prirode, sve aktivnosti dogovaraju se s JU Priroda. Naravno, slažemo se da bi pećina trebala biti otvorena za javnost i istraživanje. Upravo zbog toga, Grad Rijeka već duži niz godina pokušava potaknuti uređenje Zametske pećine i unatoč tome što nema nikakvih nadležnosti u upravljanju pećinom, Grad je spreman uložiti vlastita sredstva kako bi se Zametska pećina otvorila za javnost. Tako je Ministarstvu turizma prijavljen projekt uređenja pećine i izgradnja ulazne građevine. U izradi su stručne podloge kojima treba detaljno valorizirati floru i faunu te odrediti optimalan broj posjetitelja,
radi se na prilagodbi idejnog projekta te se prema sadašnjim informacijama slijedeće godine može očekivati početak radova na podzemnom dijelu.

Cilj je otvoriti veliku dvoranu za širi krug posjetitelja, dok će veći kanal (140 metara) vjerojatno služiti za ciljanu publiku – male i velike speleologe i druge zaljubljenike u podzemni svijet.

S poštovanjem,
Gradska uprava

[blabla]

mrak

[Vežičanka]

Prema izvještaju Mirka Maleza iz 1954.godine na Zametu su bile tri pećine. Zamet I. za koju kaže da je najveća, je vjerojatno ova o kojoj je riječ u našoj temi. Zamet III. posve sigurno više ne postoji jer je već 1954. bila u tragovima. Zamet II. možda još postoji ali je vjerojatnije da ju je pojela izgradnja nebodera.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SPELEOLOšKA ISTRAŽIVANJA U 1954. GODINI
Mirko Malez

Po završetku istraživanja na ovom području nastavili smo s radom u široj okolici Rijeke. Najprije smo istražili tri pećine u Zametu.

Pećina Zamet I. je najveća (tab. II, sl. 2). Ukupna dužina svih hodnika i kanala dosiže 200 m. Unutrašnjost pećine ispunjena je brojnim sigastim tvorevinama; naročito se ističu zavjese i sigaste tvorevine u obliku koralja rasute po stijeni pećine. Tipična spiljska fauna je bogata.

Pećina Zamet II. leži sjeverozapadnije od prijašnje; ima oblik podzemne dvorane, u koju se ulazi stepenicama (tab. III, sl. 1). Prilikom eksplozije avionske bombe na površini došlo je u sjevernom dijelu dvorane do urušavanja stropa. Odatle otvor na stropu.

Pećina Zamet III. nalazi se još zapadnije u jednom kamenolomu. To je u stvari još samo preostatak nekadanje pećine. Daljim radovima u kamenolomu ona će biti posve uništena.

ulaz u pećinu Zamet I.JPG (88.91 KiB) Pogledano 2000 puta

ulaz u pećinu Zamet II.JPG (112.29 KiB) Pogledano 2000 puta