Postao/la CLAUSTRA ALPIUM IULIARUM
RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA
Prema starim opisima zid je išao od mora do srednjovjekovne kule Sokol, odatle ispod nivoa Starog grada u pravcu brijega Kalvarija. Na području starog grada ostataka zida nema.
Na području starog grada ostataka zida ima- vidi post br. 64. i br. 70 ove teme- op. Vežičanka
Na području grada Rijeke vidljivu su ostaci rimskog limesa na više mjesta:
1. Uz stepenice koje vode na brijeg Kalvariju.Uz ostatke zida na stepenicama koje vode na Kalvariju prislonjeno je začelje kuće sagrađene koncem 19. stoljeća.
2. Na Kalvariji se zid uspinje do vrha. Pri zidu na vrhu Kalvarije su uočljivi temelji kule. Sa Kalvarije je lijepo vidljiv i limes na Sv. Katarini.
Na spomenutim mjestima ostaci zida su konsolidirani i zaliveni cementnom žbukom u konzervacijskoj akciji 1937. godine, kojom je predvodio Giovanni Brusin, arheolog iz Trsta. U okolini ne postoje lokaliteti, koji bi nosili naziv prema zidu.
Stara zidina tekla je u glavnom uzduž današnje političke granice hrvatske kraljevine prema kotaru grada Rijeke, Istri i Kranjskoj. Zidina započinjala je u moru kod Rijeke, a svršavala je kod Prezida na sjeveru, te je po tom bila duga nekih 30 kilometara. Najprije je išla od mora do Jelenja uz desnu obalu Rječine, ondje je prelazila rijeku i tekla lijevom obalom njezinom nekako do izvora njezina; poslije je obilazila podnožje kranjskoga Snježnika i ostavljala današnju Hrvatsku negdje kod Prezida.
Glavne točke, kraj kojih je zidina išla jesu ove:
Jadransko more na desnom ušću Rječine, kula Sokol (danas Jurmanova kuća na uglu via del Corso i via del Fosso na Rijeci), brdo Kalvarija, brdo sv. Katarine, brdo Lubanj, Lopača, selo Jelenje, Podkilovac, klanac Bukovo, selo Studena (Klana), Željezna vrata, brdo Trstenik, brdo Prisjek (Prisjeka), brdo Bačva, današnja tromeđa hrvatsko-istarsko-kranjska, Kupin kamen, Lisen kamen, Paprotna draga, Bela voda, brdo Berinšek, i napokon Gromače između Babinog polja i Prezida.
- claustra.jpg (74.09 KiB) Pogledano 1000 puta
Potanja mjesna istraživanja iznijet će na vidjelo, da li je ta stara zidina tekla suvislo, ili je bila isprekidana. Što se danas znade, bila je različite visine; najviša poznata visina iznosi 20'. Jamačno je u dolinama i klancima bila visa nego li na teže pristupnim brdskim vrhuncima.
Široka je bila do 5', te j e za pravo bila sastavljena od dva paralelna zida, koji su bili široki po 17 '> šupljina između oba zida (2') bila je izpunjena nabacanim kamenjem. Na nekim mjestima stajale su tik do zida stražarnice, u koje bi se straže zaklanjale. O rasporedu stražarnica (malih kula) nema podataka; samo se znade, da im ie tloris bio nalik na pačetvorinu.
Tko je tu staru zidinu gradio i kada?
Nema sumnje, da su tu staru zidinu podigli Rimljani.
- Rimljani.jpg (7.67 KiB) Pogledano 996 puta
- 1valloromano.jpg (193.72 KiB) Pogledano 1000 puta
Naš zid od Rijeke do Prezida imao je zadaću, da štiti cestu rimsku, koja je vodila iz Dalmacije kraj Senja(Senia), Novoga (Volcera), Crikvenice (Ad turres) i Trsata (Tarsatica), današnjom sjevernom Istrom (Tituli, Malum) u Trst (Tergeste) i onda u Oglej (Aquileia). Naš zid rastavljao je mjesta Tarsatica i Malum, a sama cesta ili možda koji ogranak njezin sjekao je zid na onom mjestu, koji se i danas još zove „Željezna vrata."
Utvrde dakle na međi Pannonije i Dalmacije prema Italiji imale su u prvom redu zadaću, da štite potonju zemlju od navala barbarskih naroda. U mirno doba stajale su tu straže, koje su bdile oko javne sigurnosti i progonile hajduke. Čini se, da je prvi te zidove, kule i tvrdinje stao podizati car Augustus za rata pannonsko-dalmatinskoga godina 6—9 poslije Krista.
J. W. Valvasor u svom djelu 1689 govori o gradu Rijeci i njegovim starinama, pače pridaje i suvremenu sliku toga grada.
Na toj slici prikazani su i ostaci prastaroga zida ( r u d e r a m u r i a n t i q u i s s i m i ) , kako se nižu uz desni brijeg Rječine (Fiumare) od gornjega grada Rijeke prema brdu Kalvariji, a odanle dalje uzbrdice k sjeveru prema Grobniku.
Drugi se bavi tim starinskim zidom grof Alojzije Ferdinand Marsigli (Marsili), predsjednik austrijske komisije, koja je nakon mira u Karlovcima (1699) imala odrediti nove međaše prema turskoj carevini.Tada je zatražio od riječana Klaudija Marburga (de Marburgh) podatke o zidu. Riječki patricij Klaudije Marburg, koji se je do četrdeset godina bavio proučavanjem svoga zavičaja, umije nam više kazati o starom zidu, nego Valvasor. Marburg veli, da zid počinje u samom moru, gdje ga na 200 koraka pokriva more i morski pijesak, zatim se ravnim pravcem prostire kraj tvrdinje (kule) Sokol, onda se uzpinje na brdo sv. Katarine, odanle pak sve do sela Studene, koje pripada riječkim Augustincima.Poslije toga prolazi kraj šume Trstenik, te se uzpinje na brdo Prisek, na Bačvu, i na druga brda, tako da mu se konac razabrati ne može Za bolje razumijevanje Marburgova opisa treba spomenuti, da je tvrdinja Sokol u ono vrijeme bila kula na jugoistočnom uglu zida, koji je tada pasao grad Rijeku;1 brdo sv. Katarine poznato je i danas, te se uzdiže na sjeveru Rijeke. Selo Studena nalazi se u susjednoj Istri nedaleko od izvora Rječine, a šuma Trstenik zajedno s brdom Trstenik (1243 met.) prostire
se na sjeveru Grobničkoga polja baš na samoj medi istarsko-hrvatskoj. Brdo Prisek nije nam danas poznato, a brdo Bačva (1454 met) uzdiže se na sjeveroistoku Trstenika blizu tromeđe hrvatske, istarske i kranjske. Vidi se dakle, da je Marburg poznavao priličan komad rimskoga zida, naime sve ono od ušća Rječine na jugu pak do tromeđe na sjeveru.
- rimskivojak1jpg.jpg (20.81 KiB) Pogledano 1000 puta
Opise pisaca 17. i 18. stoljeća dopunjuju neki najnoviji spisatelji u onim krajevima.
D. H i r e govori o rečenom zidu u dva svoja djela.
U knjizi „Hrvatsko primorje" piše na strani 34. ovako: „Na Rijeci vide se i sada u ulici iza gradskoga tornja ostanci vrata, koja mnogi drži za slavoluk cara Klaudija II. Još su u okolini i ostanci o g r o m n a zida, što se je od R i j e k e vukao uzduž R j e č i n e na L o p a č u, odavle na J e l e n j e (gdje mu se i danas ostanci vide), pak se onda spuštao k ovomu mjestu, protežući se dalje prema Klani, odkuda skreće u Kranjsku sve do Nanosa. Na Grobničkom polju, a nedaleko od Podkilovca duboki je klanac B u k o v o . Ovdje je taj zid još jedan metar visok i lijepo se vidi, kako se sa lijevoga vrha spušta i na desni prelazi."
U drugoj knjizi svojoj s nadpisom „Gorski kotar" dopunjuje D. Hire na str. 123. svoj opis ovako:
„I P r e z i d je Hacquet posjetio, — zanimalo ga znati, odkuda mjestu ime; i tako razpitujući kraj, našao je još ostanke d e b e l o g a zida, koji je nekoč u gori zatvarao klanac. To su ostanci onoga zida, što se od Rijeke vukao uzduž Rječine na Jelenje, protežući se prema Klani u Istri, odkud je išao na Prezid, a odavle u Kranjsku do Nanosa. Pada naročito u oči u klancima, gudurama i ponikvama, a možda je tu i tamo imao i vrata, jer ima poviše Grobničkoga polja u planini jedno mjesto, koje i danas narod zove „ Ž e l j e z n a v r a t a ."
Najizdašniji opis staroga zida sastavio je G. K o b l e r u u talijanskom djelu svojemu: Memorie per la storia della liburnica cittâ di Fiume (Fiume 1896).
U prvom svezku na strani 25. imade posebno poglavlje „II Vallo romano presso Fiume," gdje no pisac o starinskom zidu piše po prilici ovako:
„Penjući se iz Rijeke na K a l v a r i j u vidjeti ćeš od druge kapelice prema gore s desne strane skalina u dugom nizu ostatke neke s t a r e z i d i n e, koja je debela 5', a slabo visoka. Sastoji za pravo od dva naposredna zida mortom građena, svaki je debeo oko Vj2'f a sredina između njih zatrpana je kamenjem (većim i manjim) bez morta."
„Iza tri križa, od vrška Kalvarije, nastavlja se zidina prema kolnomu putu sv. Luke, te se je u ovom odsjeku oko godine 1848. vidjelo obilatijih tragova: visina od 10' i jedna mortom zidana pacetvorina, koja se je onda činila kao temelj neke porušene kućarice. No tih obilatijih ostataka nestalo je sada, jer su ih seljaci upotřebili za gradnju svojih kuća."
„Na rečenom kolnom putu viđevao se je tada duž ovoga zida prozor neke male posvođene zgradice, kojoj je bio ulaz s nutarnje strane zidine, dok je opet prozor imala prema obronku, gdje joj je bila vanjska strana. Tako smještena zgradica može biti da je bila zaklonište jedne straže (stražarnica)."
- 94795546.jpg (19.19 KiB) Pogledano 1000 puta
- 78920028.jpg (20.53 KiB) Pogledano 1000 puta
„Odavle se nastavljaju tragovi (zidine) prema sjeveru uz put, koji vodi do sv. K a t a r i n e , pak sve do vrška brijega, što no se uzdiže više tvornice papira.
I u tom se je pravcu viđevalo oko godine 1848. dosta znatnih ostataka, (naime) komad zida visok oko 20', koji bi poslije porušen poradi potreba seljaka; pripovijeda se pače, da su u nekom blizom podzemlju našli starih oklopa, koje su onda prodali kao staro željezo."
„S ovoga vrha pak do brda L u b a n j nema tragova; poslije ukazuju se doduše opet tragovi, ali neznatni, od vrha Lubanj do L o p a č e i do same R j e č i n e ; iza toga vide se bolje sačuvani s one strane vode (Rječine) sve do sela J e l e n j a , gdje imade nekoliko kuća prislonjenih na tu zidinu."
„Od Jelenja do sela P o d k i l o v a c na obronku brijega, što no se diže nad poljem (Grobničkim), koje je nekad bilo jezero, nalaze se «samo f u n d a m e n t i zidina u visini samoga polja, zatim dvije pačetvorine, nalike na onu na Kalvariji, koje su možebiti bile temelji za kule stražarnice."
„Uzpinjući se dalje od Podkilovca na brdo vidi se komad slične zidine, visoke malo stopa. Tu je zidina prosječena stazom, te se stoga lijepo razpoznaje nutarnja konstrukcija njezina: zidovi s oba kraja, građeni cementom, a sredina izpunjena kamenjem. Sto se nastavka zidine tiče, seljaci pripovijedaju, da joj se nalazi tragova između Siljevice i T r s t e n i k a uz liniju, koja dijeli gospoštiju grobničku od Kranjske."
Koliko se iz svih starijih i novijih opisa može razabrati, stari r i m s ki z i d od Rijeke do Prezida prilično se s u d a r a s tad a n a š n j o m p o l i t i č k om m e đ o m k r a l j e v i n e H r v a t s k e (modruško-riječke županije) prema Istri i Kranjskoj.
_____________________________________
korišteni razni materijali i slike sa interneta, od osnovnoškolskih putopisa do knjiga V. Klajića.Tako se u tekstu vidi i raspoznaje pisanje i uporaba hrvatskog jezika i toponimi iz tog razdoblja. Zanimljivo štivo za pročitati, te nadopuniti.Krenite...
Tekst Vjekoslava Klaića iz 1901. god pročitajte u postu br. 87 ove teme -op Vežičanka
Parkiralište ispod nebodera (kod 3 livade) nije istraženo, u toj udolini moglo bi se naći možda još kakvih tragova. Trebalo bi proći to, nema puno za proći. Tamo su sad vrtovi, vjeojatno je sad sve obraslo, pa nije baš lako hodati između vrtova. Ovo je prije bilo dosta krško područje , no u zadnjih 20 godina drveće i žbunje nabujalo je nevjerojatno. 
) , jer je pogled iz njega fenomenalan. Dok je druga kula ostala neistražena ispod parkirališta u novom naselju kozala II, a treća je, još krajem 19.st., bila nad uvalom, nešto prije Ulice Ottavija Valicha. u toj ulici je također otkriven trag limesa u jednom ogradnom zidu, ali je limes najbolje sačuvan na Svetoj Katarini (vidi slike gore), s koje pogled seže do samih obala Kvarnera.
.
