Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA (limes)

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA (limes)

Post broj:#1  PostPostao/la nikola » 9.10.2010, 23:19

RIMSKI LIMES
CLAUSTRA ALPIUM IULIARUM

RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA


Prema starim opisima zid je išao od mora do srednjovjekovne kule Sokol, odatle ispod nivoa Starog grada u pravcu brijega Kalvarija. Na području starog grada ostataka zida nema.

Na području starog grada ostataka zida ima- vidi post br. 64. i br. 70 ove teme- op. Vežičanka

Na području grada Rijeke vidljivu su ostaci rimskog limesa na više mjesta:

1. Uz stepenice koje vode na brijeg Kalvariju.Uz ostatke zida na stepenicama koje vode na Kalvariju prislonjeno je začelje kuće sagrađene koncem 19. stoljeća.
2. Na Kalvariji se zid uspinje do vrha. Pri zidu na vrhu Kalvarije su uočljivi temelji kule. Sa Kalvarije je lijepo vidljiv i limes na Sv. Katarini.

Na spomenutim mjestima ostaci zida su konsolidirani i zaliveni cementnom žbukom u konzervacijskoj akciji 1937. godine, kojom je predvodio Giovanni Brusin, arheolog iz Trsta. U okolini ne postoje lokaliteti, koji bi nosili naziv prema zidu.

Stara zidina tekla je u glavnom uzduž današnje političke granice hrvatske kraljevine prema kotaru grada Rijeke, Istri i Kranjskoj. Zidina započinjala je u moru kod Rijeke, a svršavala je kod Prezida na sjeveru, te je po tom bila duga nekih 30 kilometara. Najprije je išla od mora do Jelenja uz desnu obalu Rječine, ondje je prelazila rijeku i tekla lijevom obalom njezinom nekako do izvora njezina; poslije je obilazila podnožje kranjskoga Snježnika i ostavljala današnju Hrvatsku negdje kod Prezida.
Glavne točke, kraj kojih je zidina išla jesu ove:
Jadransko more na desnom ušću Rječine, kula Sokol (danas Jurmanova kuća na uglu via del Corso i via del Fosso na Rijeci), brdo Kalvarija, brdo sv. Katarine, brdo Lubanj, Lopača, selo Jelenje, Podkilovac, klanac Bukovo, selo Studena (Klana), Željezna vrata, brdo Trstenik, brdo Prisjek (Prisjeka), brdo Bačva, današnja tromeđa hrvatsko-istarsko-kranjska, Kupin kamen, Lisen kamen, Paprotna draga, Bela voda, brdo Berinšek, i napokon Gromače između Babinog polja i Prezida.
claustra.jpg
claustra.jpg (74.09 KiB) Pogledano 810 puta

Potanja mjesna istraživanja iznijet će na vidjelo, da li je ta stara zidina tekla suvislo, ili je bila isprekidana. Što se danas znade, bila je različite visine; najviša poznata visina iznosi 20'. Jamačno je u dolinama i klancima bila visa nego li na teže pristupnim brdskim vrhuncima.
Široka je bila do 5', te j e za pravo bila sastavljena od dva paralelna zida, koji su bili široki po 17 '> šupljina između oba zida (2') bila je izpunjena nabacanim kamenjem. Na nekim mjestima stajale su tik do zida stražarnice, u koje bi se straže zaklanjale. O rasporedu stražarnica (malih kula) nema podataka; samo se znade, da im ie tloris bio nalik na pačetvorinu.

Tko je tu staru zidinu gradio i kada?
Nema sumnje, da su tu staru zidinu podigli Rimljani.
Rimljani.jpg
Rimljani.jpg (7.67 KiB) Pogledano 806 puta

1valloromano.jpg
1valloromano.jpg (193.72 KiB) Pogledano 810 puta

Naš zid od Rijeke do Prezida imao je zadaću, da štiti cestu rimsku, koja je vodila iz Dalmacije kraj Senja(Senia), Novoga (Volcera), Crikvenice (Ad turres) i Trsata (Tarsatica), današnjom sjevernom Istrom (Tituli, Malum) u Trst (Tergeste) i onda u Oglej (Aquileia). Naš zid rastavljao je mjesta Tarsatica i Malum, a sama cesta ili možda koji ogranak njezin sjekao je zid na onom mjestu, koji se i danas još zove „Željezna vrata."

Utvrde dakle na međi Pannonije i Dalmacije prema Italiji imale su u prvom redu zadaću, da štite potonju zemlju od navala barbarskih naroda. U mirno doba stajale su tu straže, koje su bdile oko javne sigurnosti i progonile hajduke. Čini se, da je prvi te zidove, kule i tvrdinje stao podizati car Augustus za rata pannonsko-dalmatinskoga godina 6—9 poslije Krista.

J. W. Valvasor u svom djelu 1689 govori o gradu Rijeci i njegovim starinama, pače pridaje i suvremenu sliku toga grada.
Na toj slici prikazani su i ostaci prastaroga zida ( r u d e r a m u r i a n t i q u i s s i m i ) , kako se nižu uz desni brijeg Rječine (Fiumare) od gornjega grada Rijeke prema brdu Kalvariji, a odanle dalje uzbrdice k sjeveru prema Grobniku.

Drugi se bavi tim starinskim zidom grof Alojzije Ferdinand Marsigli (Marsili), predsjednik austrijske komisije, koja je nakon mira u Karlovcima (1699) imala odrediti nove međaše prema turskoj carevini.Tada je zatražio od riječana Klaudija Marburga (de Marburgh) podatke o zidu. Riječki patricij Klaudije Marburg, koji se je do četrdeset godina bavio proučavanjem svoga zavičaja, umije nam više kazati o starom zidu, nego Valvasor. Marburg veli, da zid počinje u samom moru, gdje ga na 200 koraka pokriva more i morski pijesak, zatim se ravnim pravcem prostire kraj tvrdinje (kule) Sokol, onda se uzpinje na brdo sv. Katarine, odanle pak sve do sela Studene, koje pripada riječkim Augustincima.Poslije toga prolazi kraj šume Trstenik, te se uzpinje na brdo Prisek, na Bačvu, i na druga brda, tako da mu se konac razabrati ne može Za bolje razumijevanje Marburgova opisa treba spomenuti, da je tvrdinja Sokol u ono vrijeme bila kula na jugoistočnom uglu zida, koji je tada pasao grad Rijeku;1 brdo sv. Katarine poznato je i danas, te se uzdiže na sjeveru Rijeke. Selo Studena nalazi se u susjednoj Istri nedaleko od izvora Rječine, a šuma Trstenik zajedno s brdom Trstenik (1243 met.) prostire
se na sjeveru Grobničkoga polja baš na samoj medi istarsko-hrvatskoj. Brdo Prisek nije nam danas poznato, a brdo Bačva (1454 met) uzdiže se na sjeveroistoku Trstenika blizu tromeđe hrvatske, istarske i kranjske. Vidi se dakle, da je Marburg poznavao priličan komad rimskoga zida, naime sve ono od ušća Rječine na jugu pak do tromeđe na sjeveru.
rimskivojak1jpg.jpg
rimskivojak1jpg.jpg (20.81 KiB) Pogledano 810 puta

Opise pisaca 17. i 18. stoljeća dopunjuju neki najnoviji spisatelji u onim krajevima.
D. H i r e govori o rečenom zidu u dva svoja djela.
U knjizi „Hrvatsko primorje" piše na strani 34. ovako: „Na Rijeci vide se i sada u ulici iza gradskoga tornja ostanci vrata, koja mnogi drži za slavoluk cara Klaudija II. Još su u okolini i ostanci o g r o m n a zida, što se je od R i j e k e vukao uzduž R j e č i n e na L o p a č u, odavle na J e l e n j e (gdje mu se i danas ostanci vide), pak se onda spuštao k ovomu mjestu, protežući se dalje prema Klani, odkuda skreće u Kranjsku sve do Nanosa. Na Grobničkom polju, a nedaleko od Podkilovca duboki je klanac B u k o v o . Ovdje je taj zid još jedan metar visok i lijepo se vidi, kako se sa lijevoga vrha spušta i na desni prelazi."
U drugoj knjizi svojoj s nadpisom „Gorski kotar" dopunjuje D. Hire na str. 123. svoj opis ovako:

„I P r e z i d je Hacquet posjetio, — zanimalo ga znati, odkuda mjestu ime; i tako razpitujući kraj, našao je još ostanke d e b e l o g a zida, koji je nekoč u gori zatvarao klanac. To su ostanci onoga zida, što se od Rijeke vukao uzduž Rječine na Jelenje, protežući se prema Klani u Istri, odkud je išao na Prezid, a odavle u Kranjsku do Nanosa. Pada naročito u oči u klancima, gudurama i ponikvama, a možda je tu i tamo imao i vrata, jer ima poviše Grobničkoga polja u planini jedno mjesto, koje i danas narod zove „ Ž e l j e z n a v r a t a ."

Najizdašniji opis staroga zida sastavio je G. K o b l e r u u talijanskom djelu svojemu: Memorie per la storia della liburnica cittâ di Fiume (Fiume 1896).
U prvom svezku na strani 25. imade posebno poglavlje „II Vallo romano presso Fiume," gdje no pisac o starinskom zidu piše po prilici ovako:
„Penjući se iz Rijeke na K a l v a r i j u vidjeti ćeš od druge kapelice prema gore s desne strane skalina u dugom nizu ostatke neke s t a r e z i d i n e, koja je debela 5', a slabo visoka. Sastoji za pravo od dva naposredna zida mortom građena, svaki je debeo oko Vj2'f a sredina između njih zatrpana je kamenjem (većim i manjim) bez morta."
„Iza tri križa, od vrška Kalvarije, nastavlja se zidina prema kolnomu putu sv. Luke, te se je u ovom odsjeku oko godine 1848. vidjelo obilatijih tragova: visina od 10' i jedna mortom zidana pacetvorina, koja se je onda činila kao temelj neke porušene kućarice. No tih obilatijih ostataka nestalo je sada, jer su ih seljaci upotřebili za gradnju svojih kuća."
„Na rečenom kolnom putu viđevao se je tada duž ovoga zida prozor neke male posvođene zgradice, kojoj je bio ulaz s nutarnje strane zidine, dok je opet prozor imala prema obronku, gdje joj je bila vanjska strana. Tako smještena zgradica može biti da je bila zaklonište jedne straže (stražarnica)."
94795546.jpg
94795546.jpg (19.19 KiB) Pogledano 810 puta

78920028.jpg
78920028.jpg (20.53 KiB) Pogledano 810 puta

„Odavle se nastavljaju tragovi (zidine) prema sjeveru uz put, koji vodi do sv. K a t a r i n e , pak sve do vrška brijega, što no se uzdiže više tvornice papira.
I u tom se je pravcu viđevalo oko godine 1848. dosta znatnih ostataka, (naime) komad zida visok oko 20', koji bi poslije porušen poradi potreba seljaka; pripovijeda se pače, da su u nekom blizom podzemlju našli starih oklopa, koje su onda prodali kao staro željezo."
„S ovoga vrha pak do brda L u b a n j nema tragova; poslije ukazuju se doduše opet tragovi, ali neznatni, od vrha Lubanj do L o p a č e i do same R j e č i n e ; iza toga vide se bolje sačuvani s one strane vode (Rječine) sve do sela J e l e n j a , gdje imade nekoliko kuća prislonjenih na tu zidinu."
„Od Jelenja do sela P o d k i l o v a c na obronku brijega, što no se diže nad poljem (Grobničkim), koje je nekad bilo jezero, nalaze se «samo f u n d a m e n t i zidina u visini samoga polja, zatim dvije pačetvorine, nalike na onu na Kalvariji, koje su možebiti bile temelji za kule stražarnice."
„Uzpinjući se dalje od Podkilovca na brdo vidi se komad slične zidine, visoke malo stopa. Tu je zidina prosječena stazom, te se stoga lijepo razpoznaje nutarnja konstrukcija njezina: zidovi s oba kraja, građeni cementom, a sredina izpunjena kamenjem. Sto se nastavka zidine tiče, seljaci pripovijedaju, da joj se nalazi tragova između Siljevice i T r s t e n i k a uz liniju, koja dijeli gospoštiju grobničku od Kranjske."
Koliko se iz svih starijih i novijih opisa može razabrati, stari r i m s ki z i d od Rijeke do Prezida prilično se s u d a r a s tad a n a š n j o m p o l i t i č k om m e đ o m k r a l j e v i n e H r v a t s k e (modruško-riječke županije) prema Istri i Kranjskoj.
_____________________________________
korišteni razni materijali i slike sa interneta, od osnovnoškolskih putopisa do knjiga V. Klajića.Tako se u tekstu vidi i raspoznaje pisanje i uporaba hrvatskog jezika i toponimi iz tog razdoblja. Zanimljivo štivo za pročitati, te nadopuniti.Krenite...
Tekst Vjekoslava Klaića iz 1901. god pročitajte u postu br. 87 ove teme -op Vežičanka
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21330
Teme: 857
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 10.10.2010, 02:05

Nikola članak/post ti je za 5. :bravoveliki:
limeskalvarijasmall.jpg
limeskalvarijasmall.jpg (336.23 KiB) Pogledano 810 puta

Ostaci limesa na Kalvariji
Šteta što nam je sve to zazidano , kao i naša povijest . Političari da malo vole Rijeku ne bi dopustili ovakve stvari jer za to nema izgovora. Srušeno je dosta toga iz tog doba a ono šta je ostalo kapelice naprimjer to smo zazidali.

Liburnijski limes je obrambeni sustav , ali nije bio kao što se je mislilo ,granica između Istočnog i Zapadnog Carstva. Građen je kao dio sustava Klauzura Julijskih Alpa , čija je ključna i polazna točka bila antička Tarsatika, rimski grad uz obalu Rječine. :zastava:

gost1
 

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#3  PostPostao/la gost1 » 10.10.2010, 05:03

S onog izleta na Katarinu:
Rimski zid Katarina (2).jpg
Rimski zid Katarina (2).jpg (226.52 KiB) Pogledano 809 puta

Rimski zid Katarina (3).jpg
Rimski zid Katarina (3).jpg (251.35 KiB) Pogledano 809 puta

Rimski zid Katarina (1).jpg
Rimski zid Katarina (1).jpg (238.18 KiB) Pogledano 809 puta

Rimski zid Katarina (4).jpg
Rimski zid Katarina (4).jpg (140.15 KiB) Pogledano 809 puta

Obratite pažnju na oznaku na talijanskoj karti:
Rimski zid Katarina (1).gif
Rimski zid Katarina (1).gif (212.86 KiB) Pogledano 809 puta

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#4  PostPostao/la nikola » 10.10.2010, 07:52

Bravo ljudi!
Vidim da ima tu materijala...
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21330
Teme: 857
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#5  PostPostao/la Adamić » 14.11.2011, 20:28

Obrambeni sustav - Liburnijski limes

Najvjerojatnije prva faza njegove izgradnje pada u vrijeme sukoba Rimljana s Japodima 128.godine prije naše ere. Kasnije je kod provale barbarskih plemena Kvada i Markomana 166.godine naše ere ponovno učvrščen., da bi u 4. stoljeću postao dio organizirane vojne granice na krajnjem sjeverozapadnom rubu liburnijskog tla, koja se zvala Praetentura (stoga zato naziv Liburnijski limes)


Od Starog grada pa do nebodera na kipa Majke Božje ima samo jedan mali vidljiv komadić limesa (na slici gore pod Kalvarijom).

I onda kod nebodera odamh iznad Majke Božje snimio sam zanimljive ostatke zida.
p1050798k.jpg
p1050798k.jpg (216.01 KiB) Pogledano 809 puta

Ne mogu vjerovati igrao sam se po zidinama rimskog limesa a da niti nisam ni znao što je to.
p1050796.jpg
p1050796.jpg (186.41 KiB) Pogledano 809 puta

p1050801z.jpg
p1050801z.jpg (202.81 KiB) Pogledano 809 puta

rimski zid p1050792o.jpg
rimski zid p1050792o.jpg (173.83 KiB) Pogledano 809 puta

Rimski zid p1050793qg.jpg
Rimski zid p1050793qg.jpg (200.29 KiB) Pogledano 809 puta

p1050804v.jpg
p1050804v.jpg (216.97 KiB) Pogledano 809 puta

I tu završava jer cesta ga je presjekla.

Inače zid je izgrađen djelomično od obrađenog kamena, a ispuna je od sitnijeg kamenja, šljunka i tucanog crijepa ubačenog u žbuku koja se formano skamenila. Stoga nije ni čudno da su njegovu gradnju pripisali golijatu. Otuda je nastao i stari naziv Goljak ili Stari Goljak, novo naselje Kozala II nosi pogrešan naziv kao i Stari Vojak je bi trebao nositi naziv Stari Goljak.

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#6  PostPostao/la nikola » 14.11.2011, 20:39

Dobar nastavak! Temu nismo takli više od godine dana.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21330
Teme: 857
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#7  PostPostao/la Adamić » 14.11.2011, 20:54

Idemo dalje. :putopisac: :slikanje:

Preko puta ceste ispred nebodera (Ante Kovačića 10) započinje opet zid i završava kod nebodera (Ante Kovačića 12).
p1050806i.jpg
p1050806i.jpg (177.3 KiB) Pogledano 809 puta

rimski zid p1050787s.jpg
rimski zid p1050787s.jpg (192.92 KiB) Pogledano 809 puta

Zid se proteže prema Katarini.

To je arheološki spomenik visoke kategorije za čiju je prezentaciju i konverzaciju, na inicijativu Komunalnog zavoda, izrađen cjelokupan elaborat u Građevno - projektnom zavodu u rijeci. elaborat je rađen neposredno nakon izgradnje nebodera s namjerom da se ostaci rimskih zidina sačuvaju od vreve i potreba svakodnevnog života na tom, sada jako nastanjenom prostoru.

Sjetite se gore iznad u postu od nikole da su vidljivi ostaci riječke trase limesa konzervirani 1937. , zaliveni su cementom. Postavlja se opet pitanje kako to kulturno dobro europskog značenja sačuvati kad je uključena u sve gušćem naselju.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21330
Teme: 857
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 14.11.2011, 21:24

Eto i limesa prvi put fotografski objavljene na internetu iako je smješten u jako gustom naselju i svi ga mogu vidjeti no ne znaju ljudi što je to. :roll:
rimski zid p1050803k.jpg
rimski zid p1050803k.jpg (211.47 KiB) Pogledano 809 puta

Zid je relativno dobro sačuvan. Dugačak je nekih 50 metara.
p1050789.jpg
p1050789.jpg (242.26 KiB) Pogledano 809 puta

p1050788k.jpg
p1050788k.jpg (220.99 KiB) Pogledano 809 puta

p1050790.jpg
p1050790.jpg (211.92 KiB) Pogledano 809 puta

p1050780.jpg
p1050780.jpg (209.84 KiB) Pogledano 809 puta

p1050781s.jpg
p1050781s.jpg (189.64 KiB) Pogledano 809 puta

p1050779q.jpg
p1050779q.jpg (215.79 KiB) Pogledano 809 puta

Eto tu završava zid možemo reći na samom vrhu Kozale. :srce Parkiralište ispod nebodera (kod 3 livade) nije istraženo, u toj udolini moglo bi se naći možda još kakvih tragova. Trebalo bi proći to, nema puno za proći. Tamo su sad vrtovi, vjeojatno je sad sve obraslo, pa nije baš lako hodati između vrtova. Ovo je prije bilo dosta krško područje , no u zadnjih 20 godina drveće i žbunje nabujalo je nevjerojatno. :lol:

Treba dodati da su uza zid bile raspoređene kule, jedan na usponu Kalvarije, vjerojatno gdje je sad kafić Kula, (Nikola :piti: ) , jer je pogled iz njega fenomenalan. Dok je druga kula ostala neistražena ispod parkirališta u novom naselju kozala II, a treća je, još krajem 19.st., bila nad uvalom, nešto prije Ulice Ottavija Valicha. u toj ulici je također otkriven trag limesa u jednom ogradnom zidu, ali je limes najbolje sačuvan na Svetoj Katarini (vidi slike gore), s koje pogled seže do samih obala Kvarnera.

Zamislite , dobro ovi zidići nisu više tako veliki ali na Katarini na jednom mjestu visina zida doseže čak do 2,8 metra. :shock: : radnik .

Zanimljivo. :čitati:

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#9  PostPostao/la nikola » 14.11.2011, 21:36

:bravo: :bravo: Adamiću, nastavi dalje...
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21330
Teme: 857
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 14.11.2011, 21:47

TNX. :piti:
To je to, završetak . Došao sam do kraja zida. :lol: :pozdrav:

gost
 

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#11  PostPostao/la gost » 14.11.2011, 22:11

:bravoveliki:

Avatar korisnika
jazbac
R13kA
R13kA
 
Postovi: 655
Teme: 7
Pridružen: 28.10.2010, 11:00
Lokacija: Matulji

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#12  PostPostao/la jazbac » 15.11.2011, 08:09

Koliko ja znam, jedini koji su turistički valorizirali limes su Klanjci. Postoji tkz. smeđa (turistička) signalizacija sa putokazima do limesa u blizini Studene, a kod samog limesa je i informativna tabla.
Vidiš, vidiš! Dobra ideja za bike turu pa usput to malo i poslikat!

Avatar korisnika
ozren
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1038
Teme: 16
Pridružen: 23.10.2010, 21:24

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#13  PostPostao/la ozren » 15.11.2011, 09:47

Adamiću,
bravo za trud koji si uložio!
:bravo:

Avatar korisnika
medo90
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 372
Teme: 5
Pridružen: 5.8.2011, 08:15
Lokacija: Rijeka, Drenova

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#14  PostPostao/la medo90 » 15.11.2011, 13:43

:bravoveliki:
Šegrtica

gost
 

Re: RIMSKI ZID OD RIЈEKE DO PREZIDA

Post broj:#15  PostPostao/la gost » 15.11.2011, 21:39

jazbac napisao:Koliko ja znam, jedini koji su turistički valorizirali limes su Klanjci. Postoji tkz. smeđa (turistička) signalizacija sa putokazima do limesa u blizini Studene, a kod samog limesa je i informativna tabla.
Vidiš, vidiš! Dobra ideja za bike turu pa usput to malo i poslikat!

Točno, danas sam otišla poslikat samo tabelu na skretanju sa glavne ceste u Studeni, a idući tjedan imam đaba prijevoz u đipu, pa ću poslikati sve to, i želizna vrata, i barem jedno mjesto na kojem se palio kres :gore
S malim autom to je previše.. :pozdrav:
Liburnijski limes pb150212.jpg
Liburnijski limes pb150212.jpg (132.86 KiB) Pogledano 809 puta

pb150213.jpg
pb150213.jpg (122.82 KiB) Pogledano 809 puta

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost