Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Riječki zatvor "Via Roma" i sudbena palača

Sve zgrade iz razdoblja 1901 pa do 1945. kad smo bili pod Mađarima i Talijanima.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#16  PostPostao/la Adamić » 22.3.2013, 00:23

Via Roma rodendan.jpg
Via Roma rodendan.jpg (22.99 KiB) Pogledano 615 puta

Bacite pogled ovdje kad prođete. Svašta se nađe, tko zna možda netko pusti 100 €. :mrgreen:

acer
Gost
Gost
 
Postovi: 3
Pridružen: 11.2.2013, 14:28

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#17  PostPostao/la acer » 8.5.2013, 22:06

Pohvale, tema je super...Puno odličnih informacija.
Kroz park preko puta prolazim često pa vidim razne komunikacije sa onim prozorčićima...to je zapravo romantično

Znatiželjan
Gost
Gost
 
Postovi: 1
Pridružen: 7.1.2014, 21:47

Od "Via Roma" pa do Streljane

Post broj:#18  PostPostao/la Znatiželjan » 7.1.2014, 22:17

Slučajno sam naišao na ovaj ulomak u knjizi "Jugokomunističke presude Senjanima 1948.-1949." od A. Glavičića. Cit. str. 359, u ref. 18.

(…)Ovdje se nameće pitanje gdje je mjesto na kojem je okrutno i tajno pogubljen Jure Mandekić, ali ne samo on već i mnogi drugi hrvatski rodoljubi (od 1945. do 1950.). Prema spoznajama Tome Mandekića, Jurina brata, godine 1953. pričao mu je neki Sikić*, vozač UDB-e u Rijeci, daje on često jutrom vozio u furgonu osuđenike iz zatvora Via Roma, gore poviše Kozale do Streljane, gdje su osuđeni redom strijeljani i uglavnom tamo negdje zakopani. Neke ubijene navodno je Sikić* dovozio natrag do zatvora Via Rome, kamo su dalje odvezeni i pokopani, ne zna se. Prema tome, negdje oko 30. travnja 1949. Jure je izjutra doveden do stratišta i strijeljan. Grob mu se za sada ne može utvrditi - jer ih je na stotine pogubljeno i pokopano na zloglasnoj Streljani, ili tko zna gdje drugdje.(…)

Znači riječka Streljana "Vladimir Gortan" je zapravo veliko
groblje strijeljanih neistomišljenika?

(* pravo prezime je najvjerojatnije Šikić)

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#19  PostPostao/la Adamić » 9.4.2014, 14:06

Još jedna pjesma na temu riječkog zatvora. Autori pjesme su riječka punk/rock grupa Kisele kiše, pa poslušajte ju !

Kreso i Kisele Kise - Via Roma

Gledaj na youtube.com



PROKOCK’O SAM 2-3 STANA, ŽENA PLAČE, DJECA SAMA. KROZ REŠETKE ŽIVOT GLEDAM, SVI ME JEBU, JA SE NE DAM. ZNOJNA JAJA, GOLE GLAVE, SVE BARABA DO BARABE. TAMO SVATKO RUŽNO GLEDA, TUĐE GRABI, SVOJE NEDA. VIA,VIA ROMA - NIKAD, NIKAD DOMA! DANI IDU, NOĆI BLIJEDE, KOSE MOJE SAD SU SIJEDE. NEMAM KUĆE, NEMAM DOMA, OSTA SAMO VIA ROMA. VIA,VIA ROMA - NIKAD,NIKAD DOMA!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 24.7.2014, 14:18

Hrvatski su zatvori prenatrpani. Usporedba i stanja zatvorskih kapaciteta.

Hrvatski zatvori kapacitet.jpg
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ustavni-sud-zestoko-opomenuo-Vladu-zbog-pretrpanih-kaznionica-Ne-mucite-zatvorenike!
Hrvatski zatvori kapacitet.jpg (40.14 KiB) Pogledano 336 puta

A za Rijeku imam podatke iz 2011.godine

Riječki zatvor "Via Roma" - predviđeni kapacitet 116 mjesta, a trenutačno je tada u »Via Romi« boravilo 230 zatvorenika, odnosno pritvorenika .

Po meni zatvor bi trebalo preseliti negdje drugdje a te prostorije ako se mogu da se prenamjene u prostorije suda. Sjetite da je riječki sud raštrkan, kod Fine na Dolcu usred bijela dana u centru grada vode ubojice i lopove a u Starom gradu imamo Prekršajni sud u Rijeci u Užarskoj 3. Nije mi jasno da ne mogu sve sudove spojit na jedno mjesto i tako uštedjeti na troškovima.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#21  PostPostao/la Adamić » 12.9.2014, 18:24

"Malo" o poznatoj ulici ispred. :čitati:

Via Roma

Žrtvovani Kaštel

Začuđuje da općinski Građevni ured, koji se inače neobično zalagao za očuvanje povijesne baštine, žrtvuje u ovom slučaju starodrevni kapetanski Kaštel i njegovu okolinu i da prijedlog za taj vandalski čin dolazi upravo od općine. Istina je da je ministarstvo nastojalo da se zgrada zatvora proširi na starom mjestu ali ne postoje arhivski dokazi da je država tražila rušenje Kaštela. Vjerojatno je bila nužda za probijanjem nove prometnice od Rječine do Staroga grada kojoj bi rog Kaštela, koji je stršao izvan pravca bedema, skrenuo pravac. Općinska je uprava bila neobično zainteresirana da tom prometnicom preko Zagrada spoji grad s Brajdom i kolodvorom, s područjem koje je sve više poprimalo kozmopolitski izgled centra grada. Magistrat je u ovom slučaju računao na izdašnu pomoć državne blagajne budući da je investitor Sudbene palače bio dužan urediti dio prometnice i pločnike nove ulice. Predračun za ostvarenje projekta otvaranja nove ulice (današnje Ulice Žrtava fašizma od Rječine do Zagrada) stajao je 216,300 kruna. Dan prije nego što je općinska memorija otposlana u Budimpeštu, ministar pravosuđa je 8. srpnja 1901. godine odobrio gradnju Sudbene palače nakon što je od arhitekta Kissa dobio snimljenu situaciju mjesta za gradnju palače i zatvora. Ministarstvo je postavilo uvjet da cestu treba zakrenuti i da uspon ne smije biti viši od 7 posto, budući da su predviđali tramvajsku prugu. Regulacija ceste trebala je biti istodobno izvođena kad i gradnja palače. Od Stara do raskrižja kod crkve Sv. Vida, odakle se odvajao novi krak ceste za Školjić i Perilo (današnja Ulica J. Grohovca), teren se morao spustiti za 4 do 6 metara. Iskop je bio najdublji upravo pred Sudbenom palačom. Ta je činjenica nametnula budimpeštanskom arhitektu F. Stigleru veoma težak zadatak, a ništa manje nije bio težak i odgovoran zadatak riječkog inženjera G. Grassia, projektanta podzida i stepeništa uz desnu stranu ceste. Obojica su svoj zadatak riješili magistralno, tako da je taj dio grada, nepromijenjen do danas, jedna impozantna građevinska i arhitektonska monumentalna cjelina.

Ulica poput lakta

Taj usjek nove ceste u brijeg uvjetovao je gradnju Sudbene palače na povišenoj terasi do koje se stiže stepenicama postavljenim sa strana eksedre koja je trebala biti ukras ulice. Poput u laktu savijenih ruku, stepenice prihvaćaju publiku i vode je do monumentalnog portala na središnjem rizalitu palače.
Na tom je dijelu koncentriran dekorativni ukras, s obje strane su alegorije Pravde, ženske glave pokritih očiju. Na toj je palači prisutan duh monumentalnog historicizma, pretencioznosti za prizorom, ali jednako su tako uočljivi elementi secesije, posebno primjena trokrilnih prozora i nekih dekorativnih elemenata. Ogroman korpus palače sa svojim sjevernim pročeljem organski je vezan uz zgradu zatvora koja je, također, u donjem dijelu izgrađena od kamenih bunja. Južno pročelje s ogromnim prozorskim otvorima sudnice nadvisilo je skromnu starogradsku arhitekturu i donedavno je dominiralo na najvišoj točki Staroga grada.

Rušenje Kaštela i počeci gradnje Sudbene palače počeli su 1904.g., a gradnja je trajala od 1905. do 11. svibnja 1906. godine. Sredinom kolovoza te godine sud se preselio u novogradnju, a budući da Ulica Kaštel nije bila snižena prema projektu sve do 1907. godine, palača nije bila priključena na kanalizaciju i vodovodnu mrežu.

Gradnju ceste i podzida od raskrižja kod Sv. Vida do Stara, koji se u to vrijeme po carevom bratu nadvojvodi Josipu zvao Josipov trg, izveo je riječki poduzetnik Ivan Rubinić po projektu arhitekta G. Grassia razrađenog u općinskom Građevinskom uredu. Troškovnik i projekt rađeni su pod nadzorom pročelnika tog ureda Luigia Bescocca. Korišten je kamen iz Drenove, a posao su obavili radnici i kamenari iz Rijeke.

Zloglasna "via Roma"

U vrijeme talijanske uprave promijenjeno je ime trgu pred Guvernerovom palačom u "Piazzale Roma", a ulica je od tog trga do Rječine dobila naziv "Via Roma". Zatvori, koji su građeni 1905.g. postali su za vrijeme drugog svjetskog rata mučilište rodoljuba, žrtava fašizma. Narod je uzdisao "via Roma nikad doma". To je i bio razlog da je komisija za promjenu naziva ulica toj ulici, kao trajni znak sjećanja na patnje antifašističkih rodoljuba u zatvoru kod Sudbene palače, dala ime Ulica žrtava fašizma. Tom su ulicom oslobodioci Rijeke 3. svibnja 1945. krenuli od mosta na Rječini prema Guvernerovoj palači da na njoj istaknu zastavu slobode.

Izvor : Kako čitati grad

Stara- mislim da se je tu pokrala greška. "Stara" nikad čuo. Logički bi bilo da se misli do Guvernerove .



Žrtava fašizma se je prethodno zvala via Roma (od 1930.do 1946.), te Via xx Settembre (od 1919.) .
viewtopic.php?f=29&t=876&start=15
Muzejski trg, trg ispred Guvernerove koji se spominje kao piazza Roma prema mojim kartama nosi 1931. naziv Gabriele D Annunzio.
1995. trg ispred muzeja dobiva naziv "Muzejski trg" .

Sad slijedi nekoliko slika iz različitih vremenskih uvjeta. ;)

Zgrada suda podzid nadvojvoda josip  3.11. 2010 (19).JPG
Zgrada suda podzid nadvojvoda josip 3.11. 2010 (19).JPG (249.09 KiB) Pogledano 293 puta

Zgrada suda podzid nadvojvoda josip 2.10.2009 s (6).JPG
Zgrada suda podzid nadvojvoda josip 2.10.2009 s (6).JPG (199.76 KiB) Pogledano 293 puta

zid zgrada suda Rijeka.JPG
zid zgrada suda Rijeka.JPG (188.65 KiB) Pogledano 293 puta

9.11   2011 (3).JPG
9.11 2011 (3).JPG (237.7 KiB) Pogledano 293 puta

Via Roma zid 23-2-2013 (1).JPG
Via Roma zid 23-2-2013 (1).JPG (256.12 KiB) Pogledano 293 puta

Via Roma zid 23-2-2013 (2).JPG
Via Roma zid 23-2-2013 (2).JPG (256.65 KiB) Pogledano 293 puta

Via Roma zid 23-2-2013 (3).JPG
Via Roma zid 23-2-2013 (3).JPG (286.88 KiB) Pogledano 293 puta

Dakle kamen sa Drenove korišten je u gradnji ovog lijepog zida.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3205
Teme: 73
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#22  PostPostao/la Vežičanka » 12.9.2014, 18:52

Adamić napisao:Gradnju ceste i podzida od raskrižja kod Sv. Vida do Stara, koji se u to vrijeme po carevom bratu nadvojvodi Josipu zvao Josipov trg, izveo je riječki poduzetnik Ivan Rubinić po projektu arhitekta G. Grassia razrađenog u općinskom Građevinskom uredu. Troškovnik i projekt rađeni su pod nadzorom pročelnika tog ureda Luigia Bescocca. Korišten je kamen iz Drenove, a posao su obavili radnici i kamenari iz Rijeke.

Izvor : Kako čitati grad

Stara- mislim da se je tu pokrala greška. "Stara" nikad čuo. Logički bi bilo da se misli do Guvernerove .



Iz teme Lokacija Zagrad , Vanda Ekl "Gdje se prostirao Zagrad"
Mali trg na potezu od barutane (Slogln-kule) do Kaštela zvao se također Zagrad, sve dok nisu 1795. god. prenesene na taj trg kamene javne mjere, jer su se na njemu održavall sajmovi. Tada se za taj prostor uvriježio naziv Staro (prema mjeri star).

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#23  PostPostao/la Adamić » 12.9.2014, 19:06

Aha. Hvala na brzom odgovoru. Svaka čast. Promaknuo mi je nekako taj naziv. Bravo ! :zastava:

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3205
Teme: 73
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#24  PostPostao/la Vežičanka » 12.9.2014, 19:10

Mada meni nije sasvim jasno gdje je točno bio taj trg (iako kaže od barutane do Kaštela).
Bilo bi dobro naći staru kartu gdje piše Josipov trg (ili Staro)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3205
Teme: 73
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#25  PostPostao/la Vežičanka » 7.10.2014, 18:11

Karta iz teme Riječka kartografija
Vidi se gdje je bio trg Staro. Od sjevero-zapadnog ruba Starog grada do posjeda gdje je danas Guvernerova palača. Taj dio je danas na dva nivoa jer je cesta iznad starog grada naknadno usječena. Nekad je to bila kontinuirana padina brijega kojom je prolazila cesta.

Slika

povećan detalj gornje karte.
Staro.JPG
Staro.JPG (54.21 KiB) Pogledano 234 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#26  PostPostao/la Adamić » 7.10.2014, 18:59

Bravo Vežica! :bravo:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" i sudbena palača

Post broj:#27  PostPostao/la Adamić » 15.10.2014, 17:52

Sudbena palača u Rijeci podignuta je 1904. godine. Palaču je projektirao budimpeštanski arhitekt Stigler.

Fiume Palazzo di Giustizia 1918..jpg

Čudna razglednica, godina 1918 kad je poslana razglednica, no grb je već skinut i i stoji tal.naziv na razglednici.
Fiume Palazzo di Giustizia 1918. (2).jpg
Fiume Palazzo di Giustizia 1918. (2).jpg (156.94 KiB) Pogledano 207 puta

Stražnj dio je u potpunosti na mađarskom.

Fiuman
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1723
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Riječki zatvor "Via Roma" i sudbena palača

Post broj:#28  PostPostao/la Fiuman » 16.10.2014, 18:47

"Sa dalekog modrog, predivnog, morskog svijeta, iskrenim i toplim srcem mislim na Tebe. Ljubim sliku tvoje majke"

U potpisu ...... brat (teško se može razumjeti riječ prije toga)

Primatelj:

Uzvišeni Ivan, gospodin inspektor

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki zatvor "Via Roma" i sudbena palača

Post broj:#29  PostPostao/la Adamić » 8.11.2014, 11:26

Ovao je izgledalo prije izgradnje sudbene palače i zatvora.
Fiume St. Vito (2).jpg

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3205
Teme: 73
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma

Post broj:#30  PostPostao/la Vežičanka » 16.1.2016, 14:07

Vežičanka napisao:
Adamić napisao:Gradnju ceste i podzida od raskrižja kod Sv. Vida do Stara, koji se u to vrijeme po carevom bratu nadvojvodi Josipu zvao Josipov trg, izveo je riječki poduzetnik Ivan Rubinić po projektu arhitekta G. Grassia razrađenog u općinskom Građevinskom uredu. Troškovnik i projekt rađeni su pod nadzorom pročelnika tog ureda Luigia Bescocca. Korišten je kamen iz Drenove, a posao su obavili radnici i kamenari iz Rijeke.

Izvor : Kako čitati grad

Stara- mislim da se je tu pokrala greška. "Stara" nikad čuo. Logički bi bilo da se misli do Guvernerove .



Iz teme Lokacija Zagrad , Vanda Ekl "Gdje se prostirao Zagrad"
Mali trg na potezu od barutane (Slogln-kule) do Kaštela zvao se također Zagrad, sve dok nisu 1795. god. prenesene na taj trg kamene javne mjere, jer su se na njemu održavall sajmovi. Tada se za taj prostor uvriježio naziv Staro (prema mjeri star).

Iz Wikipedije Mletački sustav mjera :
Mjere za obujam:
mletački star je iznosio 83,318 litre

Sa stranice hrčak.srce.hr Srednjovjekovni sustavi šupljih kamenih mjera u Istri, hrvatskom primorju i kontinentalnoj Hrvatskoj
Sena Sekulić-Gvozdanović:
Star se spominje u Šibeniku i Korčuli, spomen kotorskog stara datira iz 1421, kastavski se spominje u Statutu iz 1490, riječki tj. "rički" odnosno vinodolski star zabilježen je u Statutu iz 1530. (prema Herkovu iznosi oko 68 1/2 l), a zagrebački star (jednak bakarskome) ima volumen veličine pola venecijanskog stara = 41 ,65 l.

kako vidimo ta mjera se znatno razlikovala u raznim gradovima. Na trgu je bio izdubljen kamen, čije je udubljenje imalo volumen od jednog stara.

Mijenjala su se imena trga: Staro, Josipov trg, Trg Gabriele D'Annunzio, Piazza Roma. Danas je to Muzejski trg.
Fiume Piazza Gabriele D'Annunzio.jpg
Fiume Piazza Gabriele D'Annunzio.jpg (329.44 KiB) Pogledano 73 puta

1922. Piazza Roma
Piazza Roma 1922.jpg
Piazza Roma 1922.jpg (257.59 KiB) Pogledano 73 puta

Fiume-Via Roma 1937.jpg
Fiume-Via Roma 1937.jpg (273.78 KiB) Pogledano 73 puta

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: 1901. - 1944.

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju