Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Naša industrija ima veliku i burnu povijest . Na našem području bilo je smješteno mnogo poznatih tvornica koje su sredinom 19 stoljeća tvorile više od 50 % ukupne proizvodnje Hrvatske . Rijeka se može pohvaliti sa prvim parnim mlinom u Hrvatskoj , prvom tvornicom čokolade na cijelom području Balkana, 1850.godine u prostorima nekadašnje rafinerije šećera bila je najveća tvornica duhana u cijeloj monarhiji,imali smo tvornicu papiru koja je prozivodila najkvaliteniji papir koji je izvozila diljem svijeta i još mnogo toga. Uz 12 brodogradilišta , riječki izum torpedo i rafinerijom nafte Rijeka najvećom na ovom kontinentu grad Rijeka je bio na vrhuncu svoje ekonomske moći.
gost
 

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#16  PostPostao/la gost » 9.1.2011, 21:00

Ne piše to nego Made in China, ili po novije Made in PRC.
Cijena izrade je u odnosu odprilike kao odnos brzine interneta u Hrvatskoj i Južnoj Koreji. 1:10
Lova sve vrti. :cry:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#17  PostPostao/la Adamić » 9.1.2011, 21:52

Nastavljamo sa zadnjim dijelom.

Zna se da je 15 radnica, 10 radnika i 3 službenika dočekalo slobodu u tvornici koja je još bila u privatnom vlasništvu, lako bez sirovine oni su uspjevali zadovoljiti tadašnje potrebe i proizvoditi oko 120 tona konopa od konoplje, mada nešto slabije kvalitete. Novo razdoblje tvornice počinje 1947. godine kad je umro posljednji vlasnik, Giovanni Sirola, a gradski NO Rijeke 1. XII. opozvao, izdatu mu dozvolu za rad.



2. dio od 1945- 1980.

1948. GODINA. UMRO JE POSLJEDNJI VLASNIK ŠIROLA. RJEŠENJEM GRADSKOG NO RIJEKE OSNOVANO JE GRADSKO UŽARSKO PODUZEĆE RIJEKA KOJE JE GODIŠNJE PROIZVODILO OD 120 DO 140 TONA KONOPA, ISPUNJAVAJUĆI PLAN POD TEŠKIM UVJETIMA. 12. RUJNA 1950. ODRŽANA JE PRVA SJEDNICA RADNIČKOG SAVJETA, A 21. SVIBNJA 1954. GODINE PROŠIREN JE PROIZVODNI PROGRAM


RTK malab.jpg
RTK malab.jpg (168.01 KiB) Pogledano 483 puta

Stroj za mehaničku izradu konopa

Na temeljima nekadašnje tvornice i iskustvu njenih radnika. Rješenjem gradskog NO od 25. rujna 1948. godine počelo je rad Gradsko užarsko poduzeće Rijeka. Sa dotrajalim strojevima, starim više od 20 godina, na otvorenom, kad je jedina sirovina bila konoplja, a i nje nije bilo dovoljno, 57 Riječana nastavilo je tradiciju užarstva proizvodeći godišnje od 120 do 140 tona konopa, ostvarujući planove u teškim uvjetima, s entuzijazmom svojstvenim za te poslijeratne godine, kada je sve bilo tako teško i tako jednostavno. Sve je ovisilo o urodu konoplje, i količina, i kvaliteta, ali je minimum te prijeko potrebne sirovine bio zagarantiran, upravo kao i plasman prerađevina. Jedina obaveza Tvornice bilo je ispuniti plan, kako 1948. godine, tako i godinu dana kasnije. A kada je 12. rujna 1950. godine održana prva sjednica Radničkog savjeta. Tvornica se našla u novim uvjetima. Njena sudbina bila je u rukama radnika: i plan, i ostvarenje, i plasman proizvoda, i zalihe, i organizacija rada, i ulaganje u strojeve. Prvi samostalni korak bio je prelaz na nove vrste proizvoda: konop od manile, kokosa, sisala; konop od 200 mm za brodogradnju, brodarska poduzeća i ribarske zadruge, dopunjen je novim programom, češljanjem i preradom konoplje u namjenske vrste konopa — katrani-ranu stupu za gradnju brodova i čamaca.

predaonicasisalasmall.jpg
predaonicasisalasmall.jpg (116.2 KiB) Pogledano 483 puta

Predaonica sisala

Preuzimanjem prodavaonice u ulici Rade Konča-ra 21. svibnja 1954. godine, Tvornica upotpunjava svoj proizvodni program brisačima, prostirkama, sportskim mrežama, ljuljačkama, tekstilnim trakama, bokobranima. Četiri godine kasnije djelatnost se širi uvođenjem proizvodnje ceradnih separacija i pokrivača brodskih skladišta. Bio je to novi program teške konfekcije, potrebne pomorstvu. No, prva proizvodnja nije ostvarena bez teškoća. Po tko zna koji put Tvornica se suočila s problemom nabave sirovine. Naručenu sirovinu, mahom iz uvoza, trebalo je platiti unaprijed, pa čekati na isporuku. Osim toga devizna sredstva u vrlo ograničenim iznosima, raspoređivao je Centralni devizni fond. Najzad na starim strojevima nije se moglo proizvesti više od 200 tona godišnje. A kad je ovo usko grlo otklonjeno uvođenjem druge smjene, došlo je do redukcije električne energije i kapaciteti su opet bili samo dijelom korišteni. Pojavila se i konkurencija, proradila je nova Tvornica konopa u Zadru. Riječka tvornica nije imala sredstava za ulaganje u modernizaciju strojnog parka i proširenje proizvodnje. Sve svoje planove i radne zadatke ostvarivala je prvenstveno zahvaljujući radnicima, čiji je broj za to vrijeme porastao na 150 zaposlenih. 8. srpnja 1960. godine oni su glasali za pripojenje Brodokomercu.

staross.jpg
staross.jpg (127.94 KiB) Pogledano 483 puta

Staro skladište

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#18  PostPostao/la Adamić » 9.1.2011, 23:26

1960. GODINA. TVORNICA KONOPA JE PRIPOJENA »BRODOKOMERCU«. TRI GODINE KASNIJE PROIZVODI S OZNAKOM »BRODOKOMERCOVOG« POGONA POJAVILI SU SE NA INOZEMNOM TRŽIŠTU. OSTVARENO JE 69.171 DOLAR. IAKO U TEŠKIM UVJETIMA NABAVLJENI SU NOVI STROJEVI I UVEDENA SUVREMENIJA TEHNOLOGIJA. NA POMOLU JE NOVO RAZDOBLJE TVORNICE.


RTK sssmrl.jpg
RTK sssmrl.jpg (169.32 KiB) Pogledano 483 puta

Stroj za pletenje mreža

Još će jedna godina ostati crvenim slovima upisana u kalendaru Tvornice: 1963. godine proizvodi s oznakom »Brodokomercova pogona proizvodnje konopa« prvi put su se pojavili na inozemnom tržištu. Bio je to konop od konoplje, izvezen neposredno i posredstvom brodogradnje, čime je ostvareno 69.171 dolar. No, godinu dana kasnije izvoz je već bio smanjen, a prvobitni planovi morali su biti skraćeni. Novi sistem premija stimulirao je izvoz sirovine umjesto gotovog proizvoda, pa su riječki užari ostali i bez deviznih sredstava, i bez kvalitetne sirovine. Taj problem nabave sirovine s kojim su se suočavale ge¬neracije užarskih radnika u Rijeci, u dužim ili kraćim intervalima, cijelih 200 godina, sad je ozbiljno ugrozio rad i razvoj Tvornice. Obustavljeni su radovi na izgradnji novih proizvodnih hala, odlučeno je da se proda teren za tu gradnju, a umjesto novih postrojenja u rad su pušteni polovni strojevi za razvlačenje i pređu sisal i manila vlakana. Ugrađivanjem tih strojeva u predionici, užariji i pogonu brodske konfekcije u Baški, donekle je ublažena teška situacija mada je već tada, 1965. godine, bilo očigledno da treba razmišljati o mjerama za prijelaz na preradu sintetskih! vlakana koji su na svjetskom tržištu uvelikol konkurirali prirodnim, lako je uvoženje nove| proizvodnje, uz istodobno zadržavanje klasične prerade, bilo ograničeno skučenim prostorom, Tvornica je iz godine u godinu povečavala proizvodnju i uspješno zaključivala poslovne knjige. Ono što nisu mogli strojevi u tijesnim halama, mogli su ljudi. Pronalaženel su rezerve u boljoj organizaciji rada i stimulativnijem nagrađivanju radnika.


pripremazapredenje.jpg
pripremazapredenje.jpg (121.77 KiB) Pogledano 483 puta

Priprema za predenje

Slika
Prenje sintetike


U VREMEPLOVU RIJEČKE TVORNICE KONOPA INTEGRACIJA S »BRODOKOMERCOM« PREDSTAVLJA POSEBNO ZNAČAJNO POGLAVLJE. IAKO JE POGON PROIZVODNJE KONOPA ZADRŽAO PROGRAM DOTADAŠNJE TVORNICE, UBRZO JE NJEGOV RADNI PROSTOR POSTAO USKO GRLO JEDRARIJE, PA JE VEĆ 1961. GODINE OSNOVAN POGON BRODSKE KONFEKCIJE I UŽARSKIH PROIZVODA U BAŠKI.

1967. godina ponovo je uzdrmala Tvornicu. Pomanjkanje obrtnih sredstava, ukidanje kratkoročnih kredita, kojima su se financirale neophodne zalihe zbog dugih rokova uvoza sirovine. Podbačaj u poslovanju, plan je ostvaren sa samo 67,73 posto. Je li to bilo presudno za razmišljanje o osamostaljivanju, ili strah od opterećenja kad je Brodokomerc odlučio investirati u turizam ili nedovoljna garancija da će zadržati kupce u oštroj konkurenciji, tek u Tvornici su 1968. godine, nakon svih teškoća odlučili da se ponovo osamostale, da se odvoje od Brodokomerca i nastave svoj put kao Riječka tvornica konopa.

izradamreenastarinainss.jpg
izradamreenastarinainss.jpg (165.53 KiB) Pogledano 483 puta

Izrada mreže na stari način

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#19  PostPostao/la Adamić » 10.1.2011, 00:13

1968. GODINA. RADNICI POGONA ZA PROIZVODNJU KONOPA IZDVOJILI SU SE IZ »BRODOKOMERCA«. POČELA JE DJELOVATI RIJEČKA TVORNICA KONOPA, IZVRŠENA JE REKONSTRUKCIJA PREDIONICE, PROŠIRENI SU KAPACITETI U BASKI. SA 49 MJESTA U 1971. GODINI TVORNICA SE POPELA NA 3. MJESTO :zastava: U GRANI TEKSTILNE INDUSTRIJE HRVATSKE 1974. GODINE.

pogonkonfekcijess.jpg
pogonkonfekcijess.jpg (201.3 KiB) Pogledano 483 puta

Pogon konfekcije

RTK 41312139.jpg
RTK 41312139.jpg (189.96 KiB) Pogledano 483 puta

Izrada makramea

REFERENDUMOM, 22. LIPNJA 1968. GODINE. RADNICI POGONA ZA PROIZVODNJU KONOPA IZDVOJILI SU SE IZ »BRODOKOMERCA«, POGON JE NASTAVIO RAD KAO RIJEČKA TVORNICA KONOPA. BILA JE TO PREKRETNICA U RADU I RAZVOJU RIJEČKIH UŽARA; POČELO JE OSMIŠLJENO ULAGANJE U ZAMJENU DOTRAJALOG STROJNOG PARKA. KUPLJEN JE PLETAČI STROJ I UMJESTO SUKANOG, ČESTO PREKRUTOG ILI PRE-LABAVOG I PODLOŽNOG DEFORMACIJAMA, IZ RIJEČKE TVORNICE JE POTEKAO KRIŽNO PLETEN, OSMOSTRUKI, KONOP, PROMJERA 80 MM i DULJINE 220 M. REZULTATI BOLJE PROIZVODNJE ZABILJEŽENI SU I U POSLOVNIM KNJIGAMA: UKUPNI PRIHOD PORASTAO JE U ODNOSU NA PREDHODNU GODINU ZA 5,58, A DOHODAK ZA 12,19 POSTO.

Dvije godine kasnije (1970) završena je rekonstrukcija predionice; uvezena je oprema u vrijednosti od 1,750.000 dinara čime je vrijednost osnovnih sredstava povećana za 38,48 posto. Prošireni su i kapaciteti u Baški, gdje su nabavljeni novi šivaći strojevi i preše za mehaničku izradu braga novost koju je tržište odmah prihvatilo. Sada je već Tvornica samostalno nastupala na vanjskom tržištu ostvarujući devize direktnim izvozom i snab-djevanjem brodova u domaćim lukama.

Bilo je to, međutim, doba nelikvidnosti, sporog naplaćivanja i prebijanja dugova što se sve na ovaj ili onaj način odražavalo na rad Tvornice, posebno u nabavi sirovina, lako ugrožen, kontinuitet proizvodnje je održan, u tvornici se radilo u tri smjene, bez ijednog dana zastoja. I još više, redovitim isplatama osobnih dohodaka, pozitivnim poslovanjem i redovitim snabdijevanjem kupaca, Riječka tvornica konopa se svrstala u red malih i čvrstih radnih kolektiva.

No, tešku situaciju pogoršao je i požar 1972. godine u kojemu su izgorile sirovine i dio osnovnih sredstava. Šteta — 2,386.489 dinara.

Iz borbe sa vatrenom stihijom radnici Riječke tvornice konopa izašli su kao pobjednici. Čvrsto riješeni da unaprijede proizvodnju, dobrovoljnim radom su rasčistili zgarište i ponovo osposobili tvornicu za rad. Kupci ni ovaj put nisu bili prikraćeni. Na tržištu je riječka tvornica redovito ispunjavala svoje obaveze, te je već u prosincu uspjela deblo-kirati žiro račun i nastaviti normalno poslovanje, o kojemu najilustrativnije govore podaci, da je 1971. godine Tvornica bila na 49 mjestu u grani tekstilne industrije Hrvatske, godinu dana kasnije popela se na 45 mjesto, a 1974. godine, dakle samo dvije godine nakon požara, Riječka tvornica konopa je dohotkom po radniku zauzela treće mjesto među srodnim organizacijama u SR Hrvatskoj.


RTK smallplan.jpg
RTK smallplan.jpg (244.4 KiB) Pogledano 483 puta

Kopija plana stare tvornice

Nastavit će se...slobodno komentirajte ako imate šta

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11097
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#20  PostPostao/la nikola » 10.1.2011, 11:39

Što se tu ima komentirati.
Šteta da se ugasila proizvodnja i da se konopi uvažaju, ali eto, to je tako. :(
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

rijeka53
 

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#21  PostPostao/la rijeka53 » 10.1.2011, 15:10

: lud ... ma ca ce nan proizvodnja, zamjenili su ih Trgovacki centri, sjverni, juzni, zapadni, istocni, :mrgreen:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko potrojenje u Rijeci.

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 11.1.2011, 20:13


1974. GODINA. GODINA VISOKE AKUMULACIJE, NABAVE NOVE OPREME, UVOĐENJA SUVREMENE TEHNOLOGIJE, RJEŠAVANJA STAMBENIH PITANJA I RASTA STANDARDA ZAPOSLENIH. RASTE PROIZVODNJA SINTETIČKIH VLAKANA OD 60 NA 220 TONA GODIŠNJE, RASTE UKUPNI PRIHOD I DOHODAK. POSTAVLJEN JE KAMEN TEMELJAC ZA NOVU TVORNICU.


RTK smallcc.jpg
RTK smallcc.jpg (134.95 KiB) Pogledano 497 puta

Iz teške konfekcije

U svom radu i razvoju, Riječka tvornica konopa prolazila je različite faze. Godine visoke produktivnosti i prometa, smjenjivale su se s godinama nelikvidnosti i drugih teškoća; pritješnjena rastom cijena na domaćem i stranom tržištu Tvornica se 1972. godine nije pravovremeno opskrbila potrebnom sirovinom. Godinu dana kasnije, 1973. godine, rast produktivnosti bio je ograničen redukcijom električne energije, pa su napori riječkih užara urodili plodom tek 1974. godine. Ta i slijedeća godina ostat će u analima Riječke tvornice konopa upisane velikim brojkama kao godine visoke akumulacije, nabave nove opreme i uvođenja suvremene tehnologije, rješavanja stambenih problema i rasta društvenog i životnog standarda zaposlenih. Ciklus uspjeha nije prekinut ni 1976. godine kada je na snagu stupio Zakon o naplaćenoj realizaciji, iako je označio nadolazak novog vala teškoća. S padom prometa kao da su se svi željeli riješiti zaliha. U takvoj atmosferi, pod utjecajem kasne sjetve i zaoravanja sisala, te pojave PE veziva kao novog proizvoda na tržištu, vrijednost sisal veziva je naglo opala i riječki užari napuštaju njegovu proizvodnju, a u zamjenu uvode izradu sintetičke užadi, mreža, braga i brodske konfekcije. Situaciju najbolje ilustrira podatak o skokovitom rastu proizvodnje sintetičkih vlakana od 60 na 220 tona godišnje. To je bio signal za daljnju rekonstrukciju i modernizaciju Tvornice koja je nabavila vlastitu opremu za proizvodnju sintetičkih vlakana, kapaciteta od 400 tona godišnje.

U samo četiri godine, od 1973. do 1977. godine radnici ovog najstarijeg riječkog kolektiva rekonstruirali su strojni park: u pogonu Baška kupili su nove šivaće strojeve, kompletirali liniju za plastificiranje sintetičkih cerada, upotpunili proizvodnju braga novom presom, alatima i spojnicama promjera 6 do 52 mm, a u srcu Tvornice, u Rijeci, nabavljeni su strojevi za pređu sintetike, kabliranje, izradu užadi, mreža i sintetičkih filamenata. Novim strojem za češljanje vlakana, otklonjeni su zastoji, smanjeni troškovi proizvodnje i poboljšana kvaliteta proizvoda. S prosječnim dohotkom od 107.600,00 po UK radniku. Riječka tvornica konopa svrstala se već tada u red produktivnijih organizacija udruženog rada.


Slika
Stari pogon - pletionica

Te 1977. godine ostvaren je ukupan prihod od 74,5 milijuna dinara, da bi već u 1978. godini taj iznos bio premašen; ostvaren je ukupni prihod od 85,7 milijuna dinara. 1978. godine dohodak riječkih užara bio je 33 milijuna dinara, 1979. 37 milijuna dinara! Učinjen je ogroman napredak u osvajanju stranog tržišta. Oko 40 posto prometa, računajući opskrbu brodogradnje i pomorske privrede, Riječka tvornica konopa ostvaruje na stranom tržištu, te njeni radnici s optimizmom gledaju u budućnost.

Pošto su se uvrstili u kompletne proizvođače užadi, svih vrsta cerada, šatora, pokrivača, brodske konfekcije, te lučkih alata, radnici Riječke tvornice konopa osigurali su sredstva za izgradnju novih proizvodnih hala u kojima će svoje zamisli pretočiti u djelo, razvojem proizvodnje po kojoj su postali čuveni u zemlji i u svijetu. :zastava:

tehnikiuredsmall.jpg
tehnikiuredsmall.jpg (164.07 KiB) Pogledano 497 puta

Tehnički ured :srce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#23  PostPostao/la Adamić » 11.1.2011, 20:32

Pa malo slikica još ,ima ih stvarno puno.

eksterijerizstaretvorni.jpg
eksterijerizstaretvorni.jpg (329.67 KiB) Pogledano 497 puta

Eksterijer iz stare tvornice (gore iznad se vidi ulica 1.Maja, čini mi se da se vide lagani obirisi nebodera na Rastočinama koji su građeni 70 tih).


RTK strojzakabliranjesintet.jpg
RTK strojzakabliranjesintet.jpg (310.54 KiB) Pogledano 497 puta

Stroj za kabliranje sintetike

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#24  PostPostao/la Adamić » 11.1.2011, 22:54

1980. GODINA. RIJEČKI UŽARI RADE U NOVIM HALAMA. U PLANU JE POVEĆANJE UKUPNOG PRIHODA ZA 100 POSTO, DOHOTKA ZA 130 POSTO I ZAPOŠLJAVANJA ZA 40 POSTO. PLANIRAJU SE I NOVI PROIZVODI IZ OSNOVNE SIROVINE PETROKEMIJE NA KRKU. OSIGURANO JE TRŽIŠTE ZA PLASMAN UŽADI, BRAGA, MREŽA, TRAKA, BRODSKE KONFEKCIJE; U RIJECI, U ZEMLJI I SVIJETU, SVUDA GDJE SE POJAVLJUJU PROIZVODI S OZNAKOM RTK.
:zastava:

motivizrijeckelukesmall.jpg
motivizrijeckelukesmall.jpg (156.47 KiB) Pogledano 497 puta

Motiv iz riječke luke

strojzaizradumrezaunovo.jpg
strojzaizradumrezaunovo.jpg (295.2 KiB) Pogledano 497 puta

Stroj za izradu mreža u novoj tvornici


Odluka o početku gradnje nove tvornice donijeta je 1973. godine kad je postalo očigledno da se ambiciozni planovi riječkih užara ne mogu ostvariti u postojećim halama s postojećom, dotrajalom, opremom. U prvo vrijeme sve su snage bile angažirane na postizavanje dobrih poslovnih rezultata kako bi se namakla sredstva, za ulaganje u proširenje proizvodnje. Slijedeći korak bio je traženje lokacije za buduću tvornicu, osiguranje sredstava za uvoz opreme i kredita za početak gradnje. I 6. prosinca 1974. godine, povodom 210-obljetnice, postavljen je kamen-temeljac nove Tvornice, ali je tako zvana financijska konstrukcija »zatvorena« tek 26. srpnja 1977. godine. Radovi su počeli 1. kolovoza, da bi bili privremeno obustavljeni do izgradnje gradskog kolektora duž nove tvorničke zgrade, pa se danom početka izgradnje Riječke tvornice konopa, smatra 30. lipnja 1978. godine kada je Poduzeće za ceste Rijeka, počelo izgradnju platoa, na kojemu su mjesec dana kasnije, građevinari riječkog »Primorja« postavili temelje novih proizvodnih hala, skladišta i drugih radnih prostorija. Radovi su završeni u nepune dvije godine i kao što to biva, tražili su mnoga odricanja. Sredstva namijenjena izgradnji upravne zgrade iskorištena su za nabavku nove opreme, radovi na instalaciji tih
postrojenja tekli su uporedo s izgradnjom i s proizvodnjom u starom pogonu. Bez ijednog dana zastoja — postala je krilatica riječkih užara, koji su u svibnju 1979. godine montirali liniju za proizvodnju sintetičkih filamenata iz Polipropilena, Poliamida i Polietilena, da bi je odmah zatim, izgradnjom privremene trafostanice, pustili u pogon kako bi se ove vrlo tražene sirovine uskoro pojavile na tržištu. Ostala postrojenja: užarski i pletači strojevi, te strojevi za kompletiranje ribarskih i drugih mreža, montirani su početkom 1980. godine, tako da je 30. travnja 1980. godine Tvornica bila spremna za puštanje u pogon. Nova tvornica, opremljena za proizvodnju sintetičkih vlakana, s najmodernijom opremom za pletenu užad, sukanu užad, sintetički konac, sintetičke mreže, trake, brage, brodsku konfekciju i lučke alate zalog je novih radnih pobjeda riječkih užara koji su, zanimljivo je istaknuti, vjerojatno među prvim jugoslavenskim investitorima uspjeli svoje planove ostvariti bez prekoračenja ulaganja, i bez zastoja u proizvodnji. Stoga nije neobično da sada najavljuju novo razdoblje u svojoj 216-godišnjoj povijesti, razdoblje u kojem planiraju povećanje ukupnog prihoda za 100 posto, dohotka za 130 posto i zaposlenosti za 40 posto.

Gradnja nove tvornice na Škurinjama

skurinjesmall2.jpg
skurinjesmall2.jpg (168.47 KiB) Pogledano 497 puta

RTK gradnjanovetvornices.jpg
RTK gradnjanovetvornices.jpg (170.19 KiB) Pogledano 497 puta

RTK gradnjanovetvornices3.jpg
RTK gradnjanovetvornices3.jpg (154.63 KiB) Pogledano 497 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#25  PostPostao/la Adamić » 11.1.2011, 23:29

I za kraj želje i priznanja


Kao, specifična organizacija u grani tekstilne industrije, riječka tvornica konopa ima svoje mjesto u privredi rijeke i riječke regije, te se njeni radnici s pravom okreću budućem petrokemij-skom kompleksu na krku, čije će osnovne sirovine koristiti u daljnjoj obradi sintetičkih vlakana, proizvoda za koje je riječko tržište već zainteresirano, jer je riječ o luci i brodovima koji ne mogu bez konopa i ostalih proizvoda ove tvornice, koja se tako razvila kao prateća djelatnost organizacija što čine okosnicu riječkog privređivanja. novom tvornicom stvoreni su dakle, uvjeti za razvoj najstarije riječke tvornice i razvoj grada u kojemu 216 godina uspješno djeluje. (pisan 1980-te)

I mali presjek za kraj

RTK ulazustarutvornicu.jpg
RTK ulazustarutvornicu.jpg (237.74 KiB) Pogledano 497 puta

Ulaz u staru tvornicu

Slika
Proizvodnja sintetickih filamenata u novoj tvornici

RTK smallth.jpg
RTK smallth.jpg (194.28 KiB) Pogledano 497 puta

Izložbrna manifestacija RTK-a .Još i danas mogu proći ovi izrađeni primjerci, zar ne?!

Slika
Zlatni grb grada Rijeke (15.11.1974)

I to je sve. 90 -te i njezin kraj opisan je na početku teme. Šta reći na kraju nego tužno i žalosno da je ovako završilo. Bogata industrijska tradicija se zauvijek ugasila. U knjižici je bilo spomenuto da ako se tvornica ikad ugasi to će biti veliki udarac razvoju Rijeke , bit će okrnjena i osiromašena. Nažalost već dugo je tako grad bez industrije već pa više od 20 godina valjda će netko uspijet pokrenut tu nabujalu rijeku koja samo čeka da poteče ovim gradom i donese radost i sreću od poštenog rada.

:pozdrav:

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11097
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#26  PostPostao/la nikola » 12.1.2011, 09:56

RTK ulazustarutvornicu.jpg
RTK ulazustarutvornicu.jpg (99.53 KiB) Pogledano 493 puta
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21420
Teme: 863
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#27  PostPostao/la Adamić » 12.1.2011, 09:59

Meni izgleda kao da je to znak na ogradi. No ako ti tako kažeš , moram da ti vjerujem. :pozdrav:

Mislim da ga je netko čopio a možda i uredno stoji negdje u skladištu muzeja ali ta ocija je vrlo malo vjerojatna.

rijeka53
 

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#28  PostPostao/la rijeka53 » 12.1.2011, 13:24

Treba pitati Todorica kamo je puno tega :mrgreen:
radnici su zadnji tjedan prije otkaza storili inventuru i to je to,
izasli praznih ruku, ovaj .....s knjizicom radnom :evil:

Fiuman
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#29  PostPostao/la Fiuman » 29.6.2011, 01:21

Neznam kako vi ali meni dođe da plačem kada vidim što su nam od grada i tih radnih ljudi učinili...

Avatar korisnika
medo90
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 372
Teme: 5
Pridružen: 5.8.2011, 08:15
Lokacija: Rijeka, Drenova

Re: RTK najstarije industrijsko postrojenje u Rijeci.

Post broj:#30  PostPostao/la medo90 » 1.10.2011, 15:08

:cry: :cry: :cry: :cry: :cry: :cry: :( :( :( :( :( :(
Teta moje mame (danas pokojna) je svoj radni vijek odradila u toj tvornici. Radila je na strojevima kao radnica, imala je dobru plaću (tako nam je sama pričala), a falilo njoj je pola kažiprsta - nesreća na radu. Vozila je plavu bubu. Ne loše za 70-te.
Šegrtica

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Industrijska baština

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron