Ovu temu ću iskoristiti da istaknemo jednu od najvećih turističkih aduta na ovom našem širem području a to je Gašparov mlin . Temi mijenjam naziv iz "Martinovo selo" u "Gašparov mlin - Martinovo selo" s naglaskom na Gašparov mlin, te je zato stavljen u prvi plan.
Prije nego , započnem s Gašparovim mlinom , moram reći da imate i temu
"Mlin Žakalj i njegovi ostaci" koju svakako pogledajte uživo osim virtualno i njoj je dodan naziv mlina da tema ima svoju svrhu i prepoznatljivost u bespućima interneta.
Gašparov mlin

- Nekada je tu bilo 27 mlinova, a danas je u funkciji samo Gašparov mlin
- Gasparov mlin.jpg (281.9 KiB) Pogledano 10359 puta
1. Mnoge i mnoge generacije othranili su mlinovi smješteni uz korito rječine - Vidica i Bruno Kukuljan
Gašparov mlin nije samo jedina vodenica u Primorsko-goranskoj županiji koja već stoljećima melje, on je i prava turistička atrakcija koju tijekom godine posjeti na desetke tisuća znatiželjnika. Ako je Rijeka dobila ime po Rječini, onda je Martinovo selo dobilo ime po Martinu Juretiću. On je došavši iz Dalmacije najprije za kruh zarađivao radeći u pilani u Lukežima, da bi vrlo brzo, točnije 1650. godine podigao svoj vlastiti mlin i s devet sinova izgradio naselje koje se od nastanka pa do danas zove Martinovo selo.
A kako je mlin postao Gašparov mlin?
- Kako se zvao u začetku ili sve do početka prošlog stoljeća teško je reći, ali gotovo sto godina on je Gašparov mlin. Martin Juretić je imao kovačiju točno tu gdje je sad naša kuća. Kad je i kako ta kovačija prešla u vlasništvo Ilije Kukuljana ne znam, ali znam daju je moj otac Gašpar 1922. godine kupio od njega. Otac je uz Rječinu napravio i zid da bi spriječio prodore vode kako u kuću, tako i u mlin. U to je vrijeme voda znala biti vrlo visoka pa poplave nisu bile rijetkost, kazala je jednom zgodom Vidica Kukuljan, kćer Gašpara, nekadašnjeg mlinara i supruga Bruna Kukuljana, današnjeg mlinara Gašparovog mlina čije je kolo od 1650. godine do današnjih dana mirovalo samo 10 godina, i to od 1982. do 1992. godine kad je velikim pučkim slavljem otvoren obnovljen Gašparov mlin.

- Gasparov mlin 3.jpg (232.61 KiB) Pogledano 10359 puta
Mlin je definitivno najposjećenija turistička meka Grobnišćine, a tijekom cijel godine posjeti ga na stotine mališana.
Mlin je definitivno najposjećenija turistička meka Grobnišćine. Najčešće u sklopu Dana kruha, ali i inače, tijekom cijele godine hodočasti mu na stotine mališana, kako vrtićara, tako i osnovnoškolaca. Mnoge su generacije od njegova obnavljanja prošle ne samo kroz mlin nego i kratki tečaj o mlinarstvu na Grobnišćini. A mlinar Bruno je učitelj kakvog se samo poželjeti može.

- Gasparov mlin 2.jpg (195.62 KiB) Pogledano 10359 puta
Danas radi samo mlin u Martinovom selu, imenom Gašparov mlin - vlasnik Bruno kukuljan skida led s mlinarskog kola
- Gjedaj, ovo ti je grotun, tu se stavi zrno. Ovo klepetalo ko vibrira da bi zrna padala nutar, pa podančić ili daščica po koj hrmenta klizi va žrvanj. To j’ žrvanj, ovo obruč okolo žrvnja ki, vidiš, ima otvorić kuda hrmenta pada na podić, a podić je zagrajen ma ima otvor na ki se nabije vrića za muku. Posije se odvajaju pomoću sita, a kad napuniš vriću, oprtiš ju na hrbat i moreš poć doma, kratki je tečaj kojeg svatko tko dođe u Gašparov mlin može besplatno dobiti ukoliko to poželi.
Može zaviriti i u dnevnik tete Vidice, pa u njemu naći kako rekord suhog korita od kad ona vodi eviđienciju iznosi 45 dana, kako je 2003. godine bila najveća suša, a 1998. godine poplava, kad je i u kući, i u mlinu bilo 6 centimetara vode i kad je cijelo susjedstvo pomagalo “kalat”... Može naći zabilješke o temperaturama zraka, o svakom iole zanimljivom događaju u selu, kao i o mještanima.
Gašparov mlin u posljednje vrijeme postaje i omiljeno “slikalište” mladenaca.
- To je valjda sad moderno, aš čuda mladencij prvo leh se ožene dojdu na sllkavanje jušto tu va malln i na jaz, kaže barba Bruno i dodaje kako u Martinovom selu postoji i Zavičajni muzej, ali i simpatičan kafić “Jaz” čija se terasa nadvila ponad samog slapa na Rječini.
Izvor: časopis Zeleno i plavo,Slavica Mrkić, foto Marko Gracin