Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Riječka brodogradilišta

Naša industrija ima veliku i burnu povijest . Na našem području bilo je smješteno mnogo poznatih tvornica koje su sredinom 19 stoljeća tvorile više od 50 % ukupne proizvodnje Hrvatske . Rijeka se može pohvaliti sa prvim parnim mlinom u Hrvatskoj , prvom tvornicom čokolade na cijelom području Balkana, 1850.godine u prostorima nekadašnje rafinerije šećera bila je najveća tvornica duhana u cijeloj monarhiji,imali smo tvornicu papiru koja je prozivodila najkvaliteniji papir koji je izvozila diljem svijeta i još mnogo toga. Uz 12 brodogradilišta , riječki izum torpedo i rafinerijom nafte Rijeka najvećom na ovom kontinentu grad Rijeka je bio na vrhuncu svoje ekonomske moći.
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Riječka brodogradilišta

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 6.12.2015, 11:07

Rijeka je u prošlosti imala mnoga brodogradilišta, neka manja neka veća.
Ovdje ćemo pisati podatke koje prikupimo o riječkim brodogradilištima, osim onih najvećih za koje imamo zasebne teme- 3.maj i Viktor Lenac.


Podaci koje sam našla na našem forumu:

-Iz godine 1282. datiraju prvi podaci o brodogradnji na Rijeci.
(Pomorska enciklopedija, Zagreb 1985., tom 7. str. 102.)

Iz teme Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi-riječka luka prije 500 godina:
-Rijeka je u XV i XVI vijeku imala dva brodogradilišta: jedno pred samim gradom (nedaleko gradskog tornja), a drugo na obali Riječine. Na ovom posljednjem pravile se manje jedrilice i barke, a na onom pred gradskim vratima gradile se lađe krupnije i po veličini i po tonaži. Na tim diljama radili su većinom istarski, naročito lovranski kalafati, majstori od davnine na glasu.

-Podpinjol-Karta iz 1853. god. bilježi na istome mjestu »Pignol«. Južno od Pignola naznačeno je brodogradilište »Katalinich«, a sjeverno posjed »Catalinich«.
-Kobler navodi (II, str. 51) da je u zapadnom dijelu Pomeria ispred vile Gorup 1789. god. podigao Filip Zenković malo brodogradilište koje je radilo do 1870. god., kada je zemljište uzeto za željeznicu. U blizini brodogradilišta, uz cestu, rastao je stari visoki »pino«, po kojemu je taj predio nazvan.

-1872.Srušena je stara utvrda ispred kapucinskog samostana zbog uređenja posve novog trga, nastalog nasipavanjem plitkog mora, a nestali su i tragovi brodogradilišta nazivanog kod fortice.

slika iz teme "Stare fotografije Rijeke" Iz mađarske knjige izdane 1865. -brodogradilište u Rijeci (na mjestu nekadašnje tvornice Torpedo)

Slika

brodogradilište Cosulić na Pećinama (iz teme Stare fotografije Rijeke)
Slika

ovo staro brodogradilište sudeći po pješčanim sprudovima (tako je Brajdica izgledala prije nasipavanja) je bilo negdje na Brajdici
Slika

KarloOP napisao:
Tri litografije iz 1847.g. prikazuju svecanosti prilikom dolaska Nadvojvode Stephana Austrijskog, ali madjarskih korijena i polozaja, u Rijeku.
.....u brodogradilistu na Pecinama porinut je jedrenjak s tri jarbola prikladnog naziva "Foherceg Istvan". Nadvojvoda prati dogadjaj s "Austrie".
Na zadnjoj litografiji prikazan je odlazak iz Rijeke na tada najnovijem parobrodu na kotace "Austria", Austrijskog Lloyda - opremljenog te iste godine.

Slika


Rosa Leard Brodogradilište braće Schiavon Beli kamik akvarel (1854.god.)
Slika

još jedna fotografija iz teme Nepoznate lokacije ."Najstarija poznata fotografija jednog od brojnih tradicionalnih brodogradilišta u Rijeci"
Fotografirano ispred Belog kamika, brodogadilište braće Schiavon.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21369
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 6.12.2015, 14:12

Bravo za otvorenu temu. :gore

Detalj plana Rijeke oko 1840. godine s označenim brodogradilištima (žutom bojom) na ribarskom gatu “pul Peškarije” i “preko Rječine” nasuprot današnjem Trgu bana Jelačića.
pul peškarije rijeka brajdica.jpg
Izvor : 3.maj P.Trinajstić
pul peškarije rijeka brajdica.jpg (55.45 KiB) Pogledano 625 puta

Brodogradilišta Pul Peškarija i Brajdica

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 6.12.2015, 16:36

Iz knjige Martinšćica u srcu (2012)

Na zapadnoj obali Martinšćice u maloj uvali koju su nazivali Škver, bilo je brodogradilište.
To je bilo mjesto uređeno za popravak i izgradnju drvenih plovila.

(Napomena-Vežičanka: malo brodogradilište u uvali Škver unutar zaljeva Martinšćica nije prethodnik brodogradilišta Viktor Lenac.
Viktor Lenac je prije dolaska u uvalu 1962. godine bio smješten na riječkom Lukobranu.)


Martinšćica brodogradilište.jpg
Martinšćica brodogradilište.jpg (128.19 KiB) Pogledano 620 puta

Prema zapisima, bio je to jedan od prvih škverova u današnjoj Rijeci iz 18. stoljeca, vlasništvo riječkog patricija Kertizze - Krtice. Za svoj rad, škver je morao imati na skladištu uvijek dovoljno rezervne drvene grade, ali i odgovarajući izvor radi osiguranja mase, imajući u vidu da se drvo prije ugrađivanja u brodove moralo prirodnim načinom sušiti.

brodogradilište u Martinšćici 1914:
Martinščica 1914.jpg
Martinščica 1914.jpg (87.96 KiB) Pogledano 620 puta

Budući da je vlasnik Kertizza posjedovao i Lopaču, tada šumom bogati predio Rijeke, to je zasigurno najveći dio hrastove građe za škver dolazio iz Lopače, ali i iz Istre koja je bila također bogata hrastovim šumama. Škver je dobro radio i bio većeg kapaciteta.

brodogradilište u Martinšćici 1923:
Martinšćica 1923.jpg
Martinšćica 1923.jpg (139.75 KiB) Pogledano 620 puta

Nema podataka kada je škver počeo s radom, vjerojatno prije 1830. no stvaranjem Jugoslavije godine 1918. pa na ovamo, nastavio je rad još iz prošlog rata, u vlasnistvu nekog Švarza, da bi ga kasnije preuzela Jadranska plovidba iz Sušaka. Poslije 1930. g. škver je kupio ing. Mario Turina, stručnjak za brodogradnju, i radio sve do početka Drugog svjetskog rata. Ovaj je škver u prosjeku zapošljavao oko 50 do 80 radnika tesara, projektanata, crtača i kalafata.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#4  PostPostao/la Vežičanka » 7.12.2015, 18:08

Rudolf Strohal u svojoj knizi "Uz Lujzinsku cestu" piše da je nakon izgradnje Lujzijane znatno porasla trgovina na Sušaku te se podižu brodogradilišta:

"Na Sušaku niču brodogradilišta (škverovi), tako g. 1824. podigoše svaki po jedno brodogradilište Mate Mohović i Antun Muller, g. 1826. podigoše braća Josip, Blaž i Gašpar Matković treće brodogradilište, mailo kasnije podiže Antun Katalinić četvrto brodogradilište, a g. 1828. Mate Kozulić peto.
Na tim je brodogradilištima bilo zaposleno katkada po sto i više radnika (kalafata)."


na ovoj slici Rijeke iz 1850. godine vidi se prostor gdje su brodovi na kopnu. Je li to brodogradilište označeno žutom u Adamićevom postu? (post br. 2)
vedutarijekeoko1850albe.jpg
vedutarijekeoko1850albe.jpg (436.56 KiB) Pogledano 609 puta

Avatar korisnika
superinadecosala
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 358
Teme: 14
Pridružen: 15.3.2014, 16:21

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#5  PostPostao/la superinadecosala » 8.12.2015, 00:10

1880s, luka Baross
1880 Baross2.jpg
1880 Baross2.jpg (134.55 KiB) Pogledano 602 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21369
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#6  PostPostao/la Adamić » 8.12.2015, 00:57

:bravo: :bravo: :bravo: VAUU

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#7  PostPostao/la Daluka » 8.12.2015, 09:47

Ovo će biti zahtjevna tema, brodogradilišta su bila kratkog vijeka ili su mijenjala vlasnike, stoga će biti najlakše citirati neki poznati izvor podataka.
Na početku teme bi bilo dobro otvoriti jedan "post" (kako bi to nazvali hrvatski), (uređuje autor teme) i poznate podatke do kojih se dođe kronološki poredati da se vidi gdje se eventualno preklapaju mjesto i godina

Irvin Lukežič - Neki podaci o djelatnosti riječkih riječkih brodogradilišta

Godine 1842. u rijeku se doselio enrico schiavon antonijev (1822.–1910.),
brodograđevni majstor rodom iz Venecije. Potjecao je iz obitelji koja se već
punih osam generacija neprekidno bavila gradnjom brodova. Premda još vrlo
mlad, odlikovao se rijetkom poduzetnošću i širinom pogleda te neumornom
radišnošću i konstruktivnošću. Zajedno sa svojom mlađom braćom Pietrom
(1826.–1861.) i Giuseppem (1827.–1873.) bio je vlasnik najpoznatijega riječkog
brodogradilišta za gradnju jedrenjaka pod imenom Enrico Schiavon e Fratelli.
brodovi podignuti na njegovim navozima bili su traženi na domaćem i stranom
Godine 1842. u rijeku se doselio enrico schiavon antonijev (1822.–1910.),
brodograđevni majstor rodom iz Venecije. Potjecao je iz obitelji koja se već
punih osam generacija neprekidno bavila gradnjom brodova. Premda još vrlo
mlad, odlikovao se rijetkom poduzetnošću i širinom pogleda te neumornom
radišnošću i konstruktivnošću. Zajedno sa svojom mlađom braćom Pietrom
(1826.–1861.) i Giuseppem (1827.–1873.) bio je vlasnik najpoznatijega riječkog
brodogradilišta za gradnju jedrenjaka pod imenom Enrico Schiavon e Fratelli.
brodovi podignuti na njegovim navozima bili su traženi na domaćem i stranom
tržištu zbog svoje iznimne kvalitete, izdržljivosti i tehničke opremljenosti, te
predstavljahu ponos domaće trgovačke mornarice. Premda je najviše radila u
drvu, vrlo se brzo bila prilagodila metalnim konstrukcijama brodova.
schiavonovo brodogradilište najprije je imalo sjedište kod Gradske ribarnice
(Pescheria), odakle se premjestilo na lokaciju al Pino. kada su uvedene
željezničke pruge, moralo je biti prebačeno na Ponsal (mlaka).
u Pomorskom i povijesnome muzeju Hrvatskog primorja u rijeci pohranjen je vrlo lijep akvarel riječke slikarice Rose Leard, datiran 1854. godinom, na kojemu je prikazano brodogradilište braće schiavon Beli kamik. na navozima su prikazana dva broda u gradnji, jedrenjak i parobrod. Vidljive su prizemne radionice te velika količina drvene građe dopremljene za gradnju brodova

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#8  PostPostao/la Daluka » 8.12.2015, 10:04

Vežičanka napisao:vedutarijekeoko1850albe

Slika
dali se radi o istom mjestu
Beli kamik_19. st.jpg
Beli kamik_19. st.jpg (94.16 KiB) Pogledano 597 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#9  PostPostao/la Vežičanka » 8.12.2015, 12:10

Daluka napisao:Schiavonovo brodogradilište najprije je imalo sjedište kod Gradske ribarnice (Pescheria), odakle se premjestilo na lokaciju al Pino. Kada su uvedene željezničke pruge, moralo je biti prebačeno na Ponsal (mlaka).


To bi značilo da je u gornjem postu na prvoj slici prva lokacija Schiavonovog brodogradilišta kod gradske ribarnice, a na drugoj slici druga lokacija njegovog brodogradilišta na Belom kamiku (jer druga slika ima naslov "Beli kamik").

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#10  PostPostao/la Daluka » 8.12.2015, 19:00

Moguće, na prvoj slici vidi se Trsat.
plan3.jpg
plan3.jpg (747.59 KiB) Pogledano 574 puta

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#11  PostPostao/la Daluka » 9.12.2015, 13:32

Vežičanka napisao:
(Napomena-Vežičanka: malo brodogradilište u uvali Škver unutar zaljeva Martinšćica nije prethodnik brodogradilišta Viktor Lenac.
Viktor Lenac je prije dolaska u uvalu 1962. godine bio smješten na riječkom Lukobranu.)


Građevinar 7/2015,
Branko Nadilo i Krešimir Regan: građevine koje predstavljaju svjetsku baštinu
Remontno brodogradilište Lazarus - porto Baross
Mađarsko je gospodarstvo u Rijeci poticalo i brodogradnju, osobito za potrebe ratne mornarice, ali i za izgradnju putničkih i trgovačkih brodova, a za to su bila nužna domaća poduzeća za izradu pomorske opreme te remont brodova i popravak strojeva.
U siječnju 1896. na snagu je stupio novi zakon koji je predviđao velike povlastice i pomoć u gradnji brodova jer je brodogradnja u Rijeci trebala biti dio mađarskog izlaza na Jadran. U skladu s tim osnovano je brodogradilište Cantieri e bacini Howaldt & Co (današnji 3.maj) koje je 1906. preuzeo budimpeštanski
koncern Ganz-Danubius.
Međutim, u takva se ugarska nastojanja izvrsno uklopio i poduzetnik Josip Lazarus, inače inženjer, rodom iz Galicije. Nije zahtijevao subvencije, već samo odgovarajuću lokaciju u riječkoj luci. Dobio je koncesiju za prostor veličine 600 m na početku riječkog lukobrana, i to na 60 godina. Prva se faza gradnje i opremanja radionica otegla gotovo četiri godine, neovisno o povlašteno statusu poduzeća. Lazarus je tvornicu navodno podigao o vlastitom trošku, ali mu je mađarska vlada bila obećala status privilegiranog gospodarstvenika.
Puni je naziv tvornice glasio Fabbrica macchine caldaie e piroscafi, a puštena je u pogon 19. siječnja 1900. Proizvodila je sidra, lance, kotlove, manje strojeve i drugu brodsku opremu i bavila se popravcima brodskih strojeva. U škveru su se obavljali manji zavari i remont brodova. Lazarusova tvrtka bila je poznata po brojnim tehnološkim inovacijama, primjerice po izgradnji strojeva na paru u Rijeci. O Lazarusovoj sposobnosti govori i to što je usporedno s riječkom tvornicom i škverom postao vlasnik obnovljenog brodogradilišta u Kraljevici i pokušao parirati mađarskom koncernu Danubius. No, godine 1905. u Lazarusovoj je tvornici buknuo požar, a nanesena šteta nije dopustila ponovni oporavak. Od nekadašnjega tvorničkog kompleksa ostala je samo radionica, a brodogradilišni poslovi sveli su se na remontne poslove na brodskim strojevima i drugoj brodskoj opremi. Lazarusova mehaničarska radionica bila je, uz Skullovu i Cussarovu, jedna od važnijih u gradu, o čemu svjedoči i velik broj zaposlenih kovača, ljevača, kotlara, zakovičara i drugih. Radni uvjeti bili su veoma loši, kao i mjere zaštite i sigurnosti radnika, pa su i ozljede bile česte. Nakon Prvoga svjetskog rata Stabilimento Lazarus nastavio je raditi kao manje remontno brodogradilište sa šezdeset zaposlenih. Iz tog će brodogradilišta 1948. nastati brodogradilište Viktor Lenac. Povećana je potražnja za većim i opsežnijim remontima brodova šezdesetih godina 20. st. potaknula preseljenje brodogradilišta u zaštićeni zaljev Martinšćica, udaljen dvije nautičke milje od središnjeg dijela riječke luke. U korijenu se riječkog lukobrana nekad nalazila neogotička građevina. Danas od cjelokupnog kompleksa, osim iscrpnih arhivskih nacrta i rijetkih slika, nije ništa sačuvano. Postojanje je tvornice bitno za razumijevanje nastanka sadašnjeg brodogradilišta Viktor Lenac u Martinšćici.
Lazarus remontno brodogradiliste.jpg
Lazarus remontno brodogradiliste.jpg (169.76 KiB) Pogledano 563 puta

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#12  PostPostao/la Daluka » 9.12.2015, 14:11

IRVIN LUKEŽIĆ LAZARUSOVO BRODOGRADILIŠTE
1. dio
2.dio

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječka brodogradilišta

Post broj:#13  PostPostao/la Vežičanka » 12.8.2017, 11:03

Josip Lazarus je bio poljski židov rođen u Lavovu. Nakon što je završio politehniku u Lavovu pošao je u Pariz na tamnošnje sveučilište da proširi svoje matematičko znanje. Kada je završio nauke posvetio se praktičnom radu, bio je naime primljen u firmu Fives-Lille, gdje je proučio sve radionice te je počeo graditi francuske državne brodove. Nakon toga dolazi u Rijeku i Kraljevicu. (podaci su iz časopisa Dom i sviet 1902.god.)

brodogradilište Lazarus 1911. na riječkom lukobranu
brodogradilište Lazarus 1911.JPG
brodogradilište Lazarus 1911.JPG (115.32 KiB) Pogledano 39 puta

Josip Lazarus, slika iz časopisa Dom i svijet 1902.god.
Josip Lazarus 1902.jpg
Josip Lazarus 1902.jpg (55.11 KiB) Pogledano 39 puta


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Industrijska baština

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost