Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Luppis Giovanni Biagio(Ivan Blaž Vukić)(1813-1875) izumitelj

Ne ograničava se samo na područje Rijeke nego na sve osobe koje su ostavile traga u našem kraju.
Pravila foruma
Osobe su poredane abecedno po prezimenima.
Teme otvarate tako da prvo napišete prezime osobe a onda ime , nakon toga poželjno je da stavite godinu rođenja i smrti te zanimanje. Primjer "Kobler Giovanni (1811.-1893.) -povjesničar ".
Unutar rubrike imate forumsku tražilicu.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Luppis Giovanni Biagio(Ivan Blaž Vukić)(1813-1875) izumitelj

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 31.3.2013, 17:15

Da napomenem , imamo temu o torpedu a ovdje ćemo probati sakupiti svu o građu o riječkom izumitelju torpeda i odgovoriti možda na neka pitanja.


Giovanni Biagio Luppis (Ivan Blaž Vukić) - 1813-1875
Slika

Od svih pokušaja da se pronađe oružje djelotvorno u pomorskim bitkama, jedino je prijedlog "čuvara obale" Riječanina Giovannija Luppisa, časnika austrijske ratne mornarice, potaknuo izum pravog, tehnološki razvijenog suvremenog oružja koje je promijenilo način ratovanja na moru.
Kapetan fregate Giovanni Biagio Luppis (kojega hrvatski izvori katkad zovu Ivan Blaž Vukić), zapovjednik fregate Bellona, upravo u vrijeme ratne opasnosti pokušava pronaći novo oružje, pogodno za zaštitu obale od napada s mora. Iako njegov prijedlog nije osobito inovativan, nepokolebljivo uvjerenje i trud kojim pokušava uvjeriti i samoga cara i Ministarstvo rata i svoje ortake, na koncu su urodili plodom - izumom novoga oružja.
Luppis je rođen u Rijeci 1813. godine.1
Njegova je obitelj podrijetlom iz Nakovana Donjih na Pelješcu. Njihovo prvotno prezime Vukićević ili Vukić promijenilo se poslije u Lupiš ili Luppis. U Rijeku 1761. prvi stiže kapetan Jakov Luppis Lukin, rodom iz Dubrovnika, i ženi se Riječankom Margaretom Superina.2
Nakon njezine prerane smrti vjenčava se s Antonijom Francovich, s kojom ima tri sina. Njihov je drugi sin, Ferdinand, koji se oženio Giovannom Perich, otac Giovannija Biaggia - Ivana Blaža, budućega mornaričkog časnika i tvorca prijedloga o novome pomorskom oružju.
Giovanni u rodnom gradu pohađa osnovnu školu i gimnaziju, a Mornaričku akademiju u Veneciji završava 1835., nakon čega ulazi u mornaričku službu. U Prvome ratu za talijansku nezavisnost, 1948.-1949., sudjeluje u bitkama protiv Sardinije, a u Drugome za talijansku nezavisnost, 1859., zapovijeda fregatom Venus i bori se protiv udruženih snaga Francuske i Pijemonta.3
Kapetanom fregate postaje 1857. godine. Prema uspomenama njemačkoga vicead-mirala Paschena, njegov nekadašnji ratni drug, zapravo pretpostavljeni časnik Giovanni Luppis, već je ljeti 1859., nakon neuspjeha austrijske mornarice u ratu protiv Italije, bio stacioniran u Pulskom zaljevu gdje je proveo ljeto smišljajući novo pomorsko oružje.4 Vjerojatnije je da mu se zamisao nametnula 1860. dok je kao zapovjednik fregate Bellona čuvao primorsku i dalmatinsku obalu od moguće talijanske opsade. Čuvanje je značilo višemjesečno krstarenje oko rta Kamenjaka, otoka Lošinja, Cresa i Unija u neugodno hladnim i burnim zimskim mjesecima. Počeo je razmišljati o praktičnijem i djelotvornijem načinu obrane. I da se duž duge obale postave topovi, ne bi ih bilo dovoljno da postanu prijetnja bilo kojemu neprijateljskom brodu. Bolja je zamisao bila brodica napunjena eksplozivom.5



1 Godine rođenja i smrti još uvijek izazivaju priličnu zbrku.
Podaci u raznih pisaca variraju i do pet godina, iako je provjerom u arhivskim dokumentima Egon Schwarzenberg već odavna razriješio nedoumice. Schwarzenberg je u svome tekstu donio i obilje izvorne građe, ugovora i dopisa koji rasvjetljavaju Luppisove napore da austrijska mornarica prihvati njegovo oružje. Iz njegovih je materijala vidljiv i Luppisov odnos s Whiteheadom i Ciottom. Egone Schwartzenberg, Contribute* alia storia del siluro ideato dal fiumano Giovanni Luppis, Fiume, Rim, 1975., str. 103.-149.
Korespondencija i primjerci ugovora Luppis-Whitehead-Ciotta 1864.-1868. čuvaju se u Archivio-Museo stoiico di Fiume, Societä di Studi Fiumani, Rim.
2 Irvin Lukežić, Riječki izumitelj torpeda Ivan Blaž (Giovanni Biaggio) Luppis de Rammer, I. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine. Pro torpedo Rijeka, Rijeka, 2005., str. 49.-54.
3 Erwin Schatz, A short Biography of Captain G. B. Luppis, born in Rijeka 190 years ago, I. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, Pro torpedo Rijeka, Rijeka 2005.
4 Mate Balota, Puna je Pula, Pula-Rijeka, 1981., str. 64.
5 Petar Mardešić, Mornari i brodovi, Mladost, Zagreb 1952., str. 71.-72. Dugujem zahvalnost gospodinu Željku Žicu koji me upozorio na ovu zanimljivu knjigu. Njegov je otac Mirko od 1947. do 1968. radio u Torpedu i izrađivao smjerne ravnače-žiroskope.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Giovanni Biagio Luppis (Ivan Blaž Vukić) - 1813-1875

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 31.3.2013, 17:35

Eto samo da napomenem , nije prošlo ni 5 minuta a već kad uguglamo pojam "Giovanni Biagio Luppis" 3 smo na cijelom internetu, prva je engl. wikipedija i neka franc. stranica čini mi se. To je samo dokaz da se je jako malo pisalo o njemu, zaboravljen, kao što je i umro tužan i nesretan. Što se tiče hrvatske verzije imena, tu smo prvi. :kava:
-----------------------------------------------------------------------------
Nastavlja se dakako priča o njemu, imam dosta materijala.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Giovanni Biagio Luppis (Ivan Blaž Vukić) - 1813-1875

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 31.3.2013, 18:12

Luppis je u svakom slučaju razmatrao mogućnost da se obrana obale od neprijateljskih brodova osigura otiskivanjem malih brodica s "nevidljivim", staklenim jedrima. Poslije je predlagao pogon satnim mehanizmom i brodskim vijkom.6
Amerikanac F. M. Barber, koji je pisao o podvodnom oružju, naveo je 1874. da se Luppis domogao projekta nekog artiljerijskoga časnika austrijske mornarice, koji je umro prije nego što je uspio predstaviti svoju zamisao. Prema tom projektu, pogon bi trebao biti na paru proizvedenu u kotlu koji bi zagrijavala petrolejska lampa. Bila je, kaže, predviđena i upotreba motora na topli zrak, a kao upaljač trebala je poslužiti električna naprava koja bi reagirala na sudar s neprijateljskim brodom.7
Ova teza može se odbaciti s prilično sigurnosti. Zašto bi Luppis uopće razmišljao o brodici na jedra ako u rukama ima tehnološki napredniju zamisao s motorom i električnim upaljačem?
Već su njegovi mornari na Belloni, tesar Petar Turčić s Krka i puškar Vinko Smojver iz Rijeke, sagradili model novoga oružja. Usavršeni je model imao izdužen i neobičan izgled, imao je "plovke od pluta, da ne potone, a u kljunu bijaše predviđeno mjesto za minu. Puškar je za upaljivanje mine namjestio jedan prepravljeni brodski pištolj. Na repu je sprava nosila dva kormila, jedno se moglo okretati samo lijevo, a drugo desno. Kormila su se upravljala dugim konopima, uzdama, a vijak, koji je gonio tu čudnovatu spravu, okretalo je pero, koje se navijalo kao u dječjim igračkama".8

Luppis je brodicu nazvao "čuvarom obale" (katkad se naziva i spasitelj ili branitelj obale, a uobičajeni su i njemački naziv Kustenrettei i talijanski salvacoste). Trebao je to biti čamac dužine šest metara, opskrbljen pogonom na satni mehanizam i eksplozivnim punjenjem. Na neprijatelja bi kretao s obale i bio bi "daljinski" upravljan konopcima.
Svojoj zamisli Luppis nastoji svim silama osigurati uspjeh te se, posredstvom nadvojvode Leopoda, 1860. uspio probiti i do samoga cara Franje Josipa. Svoju zamisao izlaže i tehničkom povjerenstvu austrijske ratne mornarice. Iako je povjerenstvo Luppisov pristup ocijenilo zanimljivim, pogon i upravljanje proglasilo je nepogodnim.
U rujnu 1861. Luppis je umirovljen, no ne odustaje od rada na svome oružju niti od svoje zamisli. Tako se 10. ožujka 1864. obraća Ministarstvu rata u Beču koje ispitivanje njegova oružja povjerava vojnom inženjerijskome povjerenstvu. Povjerenstvo razmatra Luppisov prijedlog već 26. ožujka iste godine, no rezultati ni ovaj put nisu povoljni. Povjerenstvo je oprezno i odgađa procjenu ratne primjenjivosti dok se mogućnosti toga prijedloga ne provjere eksperimentom. Na osnovi mišljenja povjerenstva, Ministarstvo javlja Luppisu da bi za najnužnije pripreme i za probu njegova oružja trebalo osigurati iznos od 5.000 do 6.000 forinti te da, imajući na umu stanje državne blagajne, Vlada ne može izdvojiti potreban novac za provjeru djelotvornosti njegova "čuvara obale" pa će se morati obratiti drugim zainteresiranima koji bi se mogli uključiti u razradu njegove zamisli.

Drugo predstavljanje "čuvara obale" mornaričkome tehničkom povjerenstvu nije pokazalo bitno unapređenje u odnosu na model dužine 100 cm koji su izgradili već mornari na Belloni.9 No Luppis ne odustaje i 14. travnja 1864. upućuje Ministarstvu rata novi zahtjev u kojem traži nužnu potporu kako bi svoje oružje izgradio u stvarnoj veličini, pogodnoj za provjeru. Negativan odgovor stiže mu već 19. travnja.
Iako teško pogođen odbijanjem, još je uvijek uvjeren u upotrebljivost svoga oružja te se 10. svibnja 1864. opet obraća caru, tražeći od njega sredstva potrebna za ostvarenje svojega projekta, kako zamisao koja bi mogla postići velike uspjehe ne bi bila uzalud pokopana. Čak je spreman odreći se honorara i žrtvovati vlastita, već uložena, sredstva. Odgovor stiže 14. svibnja, opet posredstvom Ministarstva rata, no ovaj put s primjedbom koja ne ostavlja mogućnost nastavka pregovora. Prijedlog se ponovno odbija uz napomenu da je odluka konačna.



6 La Sioria del Siluro, 1860-1936, Silurificio Whitehead di Fiume S. A. - Sede in Fiume, 1936., str. 5.-10.
Antonio Casali, Marina Cattaruzza, Sotto i mari del mondo. La Whitehead, 1875-1990, Edizioni Laterza, Rim-Bari, 1990.,
str. 6.-7. Antonio Casali, Marina Cattaruzza, Sotto i mari del mondo, La Whitehead, 1875-1990, Edizioni Laterza, Rim-Bari, 1990., str. 6.-
7. F. M. Barber, Lecture on the Whitehead torpedo - U. S. Torpedo Station, Newport, Rhode Island, 1874. Navod prema La Sforia del Siluro, str. 9. (v. bilj. 6.).
8 Mardešić, n. d., str. 72.
9 Novija kopija ovog modela danas se čuva u Ratnome muzeju (Heeresgeschichtliches Museum) u Beču.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Giovanni Biagio Luppis (Ivan Blaž Vukić) - 1813-1875

Post broj:#4  PostPostao/la Adamić » 31.3.2013, 18:49

Biljeska.jpg
Bilješka carsko-kraljevskog Povjerenstva za ispitivanje torpeda (Torpedo Veisuch Comission) zapisana u Rijeci ljeti 1867. Umjesto naziva Minenschilt, dokument već spominje naziv torpedo, koji se uskoro posve uvriježio. Bez obzira na nesuglasice među partnerima i redovitu Luppisovu odsutnost s ispitivanja, spominju se i on i Whitehead.

(Société di Studi Fiumani - Archivio Museo Storico di Fiume, Rim)
Biljeska.jpg (110.83 KiB) Pogledano 1335 puta

Istovremeno dok smišlja kako uvjeriti Ministarstvo rata, Luppis pokušava naći ortaka s kojim bi dalje razvijao svoju zamisao. Saznavši za sposobnog engleskog inženjera koji već tada konstruira uspješne strojeve, Luppis se u lipnju 1863. obraća za pomoć svome prijatelju, umirovljenom inženjerijskom potpukovniku Giovanniju Ciotti, okretnom političaru i poslije dugogodišnjemu riječkom gradonačelniku, sa zamolbom da ga upozna s Whiteheadom. Već 14. kolovoza 1864. sklopljen je ugovor o zajedničkom nastavku radova Luppisa, Whiteheada i Ciotte čiji se udio odnosio na trgovačku stranu njihova pothvata. No Luppi-sova se zamisao i nakon dužih isprobavanja nije pokazala prikladnom. Iako je ubrzo posve napuštena, ipak je do 1868. bio važeći prije ugovoren odnos između partnera pa je od prvih prodaja torpeda zarada doista trebala biti raspoređena tako da Whitehead dobije polovicu, Luppis 40 posto, a Ciotta 10 posto, no zbog neizbježnih nesuglasica Whitehead se odrekao svoga dijela i prepustio ga Luppisu, potpuno ga isplativši tim iznosom. Time je osigurao potpunu neovisnost i zauvijek se riješio dotadašnjega partnera.

Razočaranom je Luppisu slaba zadovoljština bio carski orden željezne krune, plemićki naslov von Rammer (Potapač!) te grb sastavljen od četiri dijela od kojih je, kako je i red, u dva polja vuk u propnju, u trećemu tri sidra, a u četvrtome prizor torpediranja parobroda!
Stari i novi grb Luppisov.jpg
Stari i novi Luppisov-Vukićev (Vučićev) grb. U prvom grbu vuk u propnju, a u trećem polju drugoga grba heraldički neobičan prizor torpeda koji razara parobrod!

(Arhiv WASS - Whitehead Alenia Sistemi Subacquei, Livorno)
Stari i novi grb Luppisov.jpg (171.73 KiB) Pogledano 1335 puta

Dvadesetak godina nakon propalih Luppisovih zamisli i nakon već dokazane upotrebljivosti torpeda, grof Hoyos, Whiteheadov zet i ortak, objašnjavao je francuskom putopiscu tijek mukotrpna puta od Luppisove prve zamisli do Whiteheadova torpeda.

"Torpedo", reče mi gospodin Hoyos, "potječe od ove male jedrilice (šalupa) koja je trebala, prema zamisli svojega pronalazača, služiti za obranu obale u ratna vremena. Godine 1860. ljudi su prvi put čuli za izum te brodice, ali uzalud se gospodin Luppis, njezin izumitelj, obraćao austrijskome Ministarstvu mornarice koje mu je uvijek davalo iste odgovore: 'Najprije nađite način za reguliranje putanje smjera vašeg čamca.' Tada gospodin Luppis nije imao ništa bolje od konopca kojim bi usmjeravao s obale svoje plovilo, desno ili lijevo, a da bi ga pokrenuo, imao je samo jednostavan satni mehanizam i petrolejski uređaj. To je bilo nedostatno. Ali sada ćete vidjeti kako je jedna zamisao rodila drugu.

...Gospodin Luppis svoju je zamisao izložio gospodinu Whiteheadu koji je već bio konstruirao izvrstan stroj fregate Ferdinand Max, upravo one koja je u bitci kod Visa potopila oklopnjaču fíe d'Italia, te nije imao mira dok se nije povezao sa sposobnim engleskim inženjerom. Gospodin Whitehead žustro se dao na posao s velikim žarom, ali je spoznao da je ono što je izmislio gospodin Luppis ipak prepuno nedostataka da bi uspješno djelovalo. 'Nikada', reče mi, 'nećemo moći upravljati vašim čamcem po uzburkanu moru i to će oružje ostati neiskorišteno. Mislim da je najbolje tražiti nešto manjeg obujma, nešto što će se kretati samo na određenoj dubini ispod morske površine, poput velike ribe, nešto čemu ne smetaju ni vjetar ni valovi i što je nevidljivo neprijateljskom oku'."10
Luppis je, poražen, napustio Rijeku i preselio se u svoju vilu u Torriggiji na jezeru Como. Umro je ogorčen 1875., upravo u vrijeme Whiteheadovih najvećih uspjeha, dan nakon osnivanja Whitehead Torpedofa-brik (Fabbrica Torpedini di Roberto Whitehead).11
Ipak, činjenica je da je njegova upornost i nepokolebljivo uvjerenje u djelotvornost novoga oružja potaknula njegova nasljednika na nastavak istraživanja. Već je 1866. izrađen prvi uspješan prototip, a uskoro su započele i isporuke prvih pošiljaka novoga oružja (1868.) koje se tada još zvalo imenima obojice istraživača - Whitehead-Luppisov torpedo.


10 Victor Tissot, Le Hongrie de I Adriatique au Danube, impressions de Voyage, Pariz, 1883., str. 32. (preuzeti su dijelovi iz:Paolo Santarcangeli, Luka obezglavljenog orla, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2010., prijevod Ljiljana Avirović, str. 122.-123.).
11 Lukežić, n. d., str. 54.



Kraj



Izvor: Riječki torpedo, prvi na svijetu (Ervin Dubrović)
Slika

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Giovanni Biagio Luppis (Ivan Blaž Vukić) - 1813-1875

Post broj:#5  PostPostao/la LPR » 31.3.2013, 18:53

Luppis među 4 najpoznatija hrvatska znanstvenika po izboru portala New Europe

Europski politički list New Europe jučer je na svojim web stranicama predstavio 28. članicu Europske unije – Hrvatsku! Portal objavljuje osnovne informacije o Hrvatskoj, položaj, demografske podatke, turističke informacije, a nabrojani su i najpoznatiji znanstvenici. Među prezimenima Tesla, Penkala i Vrančića našlo se i ono Riječanina Ivana Luppisa, izumitelja Torpeda.

http://www.neurope.eu/article/get-know- ... pean-union

30-3-2013- 18-35-54.jpg
30-3-2013- 18-35-54.jpg (232.95 KiB) Pogledano 1334 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4517
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Giovanni Biagio Luppis (Ivan Blaž Vukić) - 1813-1875

Post broj:#6  PostPostao/la Vežičanka » 21.1.2014, 20:20

Irvin Lukežić na str.51 knjige "Robert Whitehead" piše:
Zanimljivo je da britanski pomorski povjesničar Edwin Gray tvrdi da prvotna ideja o torpedu nije bila Luppisova, već ju je on, navodno, preuzeo naslijedivši ostavštinu i nacrte nekog starijeg, imenom nepoznatog, austrijskog pomorskog artiljerijskog časnika.
No, Luppis je na ovoj ideji godinama radio samostalno, obogaćujući je i nadopunjujući vlastitim kreativnim rješenjima.

Ova teorija da je Luppis preuzeo nacrte od nekog nepoznatog austrijskog časnika koji je umro, nije potekla od pisca Edwina Graya. (Edwyn Gray-pisac viewtopic.php?f=38&t=2460 )
Tu teoriju nalazimo već u knjizi “Lecture on the Whitehead Torpedo” objavljenoj godine 1875.
https://archive.org/details/lectureonwhiteh00barbgoog

Knjiga od Barbera koja donosi tu teoriju spominje se i u trećem postu ove naše teme.

Knjiga koju je napisao časnik američke mornarice F.M. Barber počinje ovim tekstom:
Several years ago an officer of the Austrian Marine Artillery conceived the idea of a small torpedo boat floating on the surface,....

....On the death of this officer, which occurred before he had made any practical experiments with his invention, a quantity of his drawings and papers came into the possession of Captain Luppis, of the Austrian Navy, who being impressed with the importance of the idea, proposed the construction of such a machine, in 1864, to Mr. Robert Whitehead, an Englishman, who was superintendent of a large iron works at Fiume.

Je li ta teorija točna, i zašto nije zabilježeno ime tog tajanstvenog austrijskog časnika čije je nacrte navodno preuzeo Luppis, možda nećemo nikad saznati.

Kako Amerikanci još nisu kupili niti torpedo niti prava na njegovu proizvodnju kada je izdata knjiga “Lecture on the Whitehead Torpedo” (Whitehead im je to bezuspješno nudio 1869. i ponovno 1874.), sam autor knjige priznaje da su opis i crteži torpeda u knjizi rezultat svjedočenja oficira koji su imali prilike vidjeti torpedo, nekih crteža koji su već objavljivani i pretpostavki.

Tako piše Barber, autor knjige, ali postoji mogućnost da su Amerikanci do tada nekako nabavili Whiteheadov torpedo, rastavili ga i proučili.

Amerikanci su umjesto da kupe torpedo od Whiteheada, u to vrijeme razvili svoj model Howell, koji je kako kaže Edwyn Gray u svojoj knjizi "The Devil's Device Robert Whitehed and the History of Torpedo" bio sumnjivo sličan Whiteheadovom.

Fiume torpedo je ipak bio bolji od američkog Howellovog pa su Amerikanci 1892.god napokon popustili i kupili prava na proizvodnju Whiteheadovog torpeda.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4517
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Luppis Giovanni Biagio(Ivan Blaž Vukić)(1813-1875) izumitelj

Post broj:#7  PostPostao/la Vežičanka » 14.1.2018, 19:28

Na zanimljiv sam tekst naišla u starim engleskim novinama dok sam tražila nešto o našim jedrenjacima.
Tekst je iz 1868. godine i govori o javnom sukobu između Whiteheada i Luppisa oko zasluga za izum torpeda. Whiteheadovo se ime ne spominje, u tekstu je on engleski mehaničar (tada još nije bio svjetski poznat), Luppisovo ime je krivo napisano Lupez.
Tekst je zanimljiv jer je to vrijeme kad su obojica sudionika još itekako bila živa. Nije nekakvo prepričavanje događaja desetljećima kasnije ili čak čitavo stoljeće.

evo teksta pa prosudite sami:
The Aberystwith Observer 22.08.1868. A tale of torpedo.jpg
The Aberystwith Observer 22.08.1868. A tale of torpedo.jpg (575 KiB) Pogledano 659 puta

Često se piše da je Luppis umro ogorčen. Što se tiče moralnog zadovoljstva (ako riječi moral i oružje uopće smiju stajati u istoj rečenici), danas ne bi bio ogorčen jer kad se piše o torpedu uvijek se spomene i njegovo ime. Iako je tako bilo koliko vidim i prije. Ali pravi razlog uvijek leži u novcu, novac je izvor svih problema i onda i sada.

Suvenir na donjoj slici slikala sam u prodavaonici Tiska u Dubrovniku. Nekakav kartonski oblik torpeda otprilike 15 cm dužine, cijena 15 kn. Isti takav ali od tankog lima je po 35 kn. (Nisam provjerila jel takvo nešto ima u Tisku u Rijeci ili Opatiji.

A zamislite koji je tekst. Ne spominje ni Rijeku niti Whiteheada nego glasi ovako:
Giovanni Biagio Luppis von Rammer was a Croatian – Italian officer of the Austro – Hungarian Navy who developed the first prototype of the self –propelled torpedo
(čini se da je bio i hrvatski prijevod na drugoj strani, ali nisam sigurna)

suvenir torpedo.jpg
suvenir torpedo.jpg (69.75 KiB) Pogledano 659 puta


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Osobe

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost