Postao/la Umjetnik iz riječkog kruga kipara koji djeluje od sredine 19. stoljeća kada dolazi do svojevrsne umjetničke dekadencije i zamiranja skulptorske djelatnosti u Hrvatskoj, a skulpturalne se narudžbe povjeravaju primarno inozemnim kiparima kao što su Austrijanac Anton Dominik Fernkorn i Talijan Antonio Canova. On je u takvim okolnostima, zajedno sa nekolicinom pojedinaca kojima pripada i Ivan Rendić, uspio otići izvan granica države na školovanje te, vrativši se u Hrvatsku, istaknuti se svojim djelima za biskupa J. J. Strossmayera i postati jednim od glavnih predstavnika kasnog akademizma nazarenskog smjera u hrvatskom kiparstvu.
Vatroslav Donegani rođen je u Rijeci 1836. godine kao sin Hrvatice i Talijana, a njegovi talijanski korijeni vidljivi su i u njegovu prezimenu. Jedan dio svog života provodi prvo u rodnoj Rijeci, a kasnije i u Đakovu jer će mu rad na đakovačkoj katedrali odrediti velik dio života. On je kipar koji svoje formalno obrazovanje stječe u Veneciji, a nešto kasnije u Rimu gdje će oblikovati svoj stil kao mješavinu klasicizma, romantizma i realizma. Njegova prva velika narudžba iz 1861. godine bio je model za Spomenik banu Jelačiću koji je naposljetku odbijen, a zadaća je povjerena bečkom kiparu Antonu Dominiku Fernkornu. Taj neuspjeli posao za hrvatsku prijestolnicu dovodi ga u vezu s Josipom Jurjem Strossmayerom, đakovačkim biskupom koji model otkupljuje. Biskup Strossmayer će kao mecena i ljubitelj umjetnosti odigrati važnu ulogu u životu Vatroslava Doneganija. Naručuje od njega svoju bistu koja će ostati jedino Doneganijevo djelo iz šezdesetih godina. Također, biskup prepoznaje talent u mladom Riječaninu i šalje ga na školovanje u Zavod sv. Jeronima u Rimu, da bi mu od 1867. godine povjerio nadgledanje gradnje, kao i izradu skulptura unutrašnjosti svoje historicističke prijestolnice u Đakovu.
- Vatroslav_Donegani,_jedan_od_crkvenih_otaca_na_zabatu_ciborija_glavnog_oltara_đakovačke_katedrale,_1877__–1878.png (162.26 KiB) Pogledano 729 puta
- Vatroslav_Donegani,_oltar_svetih_Ćirila_i_Metoda_u_đakovačkoj_katedrali,_1881.jpg (24.6 KiB) Pogledano 729 puta
- Vatroslav_Donegani,_Skulpture_na_oltaru_svetog_Josipa_đakovačke_katedrale_(sveti_Josip,_sveta_Katarina_i_sveta_Cecilija),_1879__–_1881.png (153.44 KiB) Pogledano 729 puta
- Vatroslav_Donegani,_Skulpture_na_propovjedaonici_đakovačke_katedrale_raspeće_Kristovo_i_skulpture_pojedinačnih_svetaca_svetog_Antuna_Padovanskog,_svetog_Alf.png (132.4 KiB) Pogledano 729 puta
Iako mu je opus najvećim dijelom koncentriran oko Strosmayerove stolne crkve, Donegani je autor i dviju manjih grobnih plastika. To su spomenici za Strossmayerova brata Matu u Osijeku te za đakovačkog načelnika Josipa Siebera. Uz njih izradio je i model za spomenik srpskom knezu Mihajlu, inače Strossmayerovu bliskom prijatelju, predviđenom za Beograd koji je na natječaju odbijen. Osim opreme đakovačke katedrale izradio je i skulpturu Svetog Trojstva za crkvu u Sotinu 1876. godine te oltar za crkvu u Mikanovcima nekoliko godina kasnije. Sredinom osamdesetih radio je na restauraciji župne crkve sv. Jurja u Đakovu.
wikipedia.hr
