Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Supilo Frano (1870-1917) novinar, političar

Ne ograničava se samo na područje Rijeke nego na sve osobe koje su ostavile traga u našem kraju.
Pravila foruma
Osobe su poredane abecedno po prezimenima.
Teme otvarate tako da prvo napišete prezime osobe a onda ime , nakon toga poželjno je da stavite godinu rođenja i smrti te zanimanje. Primjer "Kobler Giovanni (1811.-1893.) -povjesničar ".
Unutar rubrike imate forumsku tražilicu.
Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Supilo Frano (1870-1917) novinar, političar

Post broj:#1  PostPostao/la nikola » 12.1.2010, 19:29

Frano Supilo
Frano Supilo-Novi list.jpg
Frano Supilo-Novi list.jpg (20.7 KiB) Pogledano 776 puta

Hrvatski političar rođen 30. studenog 1870. u Cavtatu u obitelji Ive i Mare (rođ. Guljemović). Otac Ivo bio je zidar podrijetlom iz Uskoplja (malog sela u sjeverozapdanom dijelu Konavala), majka Mara iz Oboda kod Cavtata i vukla je podrijetlo iz talijanske obitelji Gugliemi. Po završetku petog razreda osnovne škole upisuje se u trorazrednu građansku školu. S prijateljima osniva tajno društvo koji si zadaje za cilj promidžbom se boriti protiv njemačke prevlasti. Slogan društva bio je: "Dole sa svim što na Niemce sieća!" Prigodom boravka prijestolonasljednika Rudolfa i njegove supruge Stefanije u Dubrovniku (ožujak 1885.) u trenutku svečanog dočeka Supilo odlučuje prinčevski par ne pozdraviti skidanjem kape kako je bilo uobičajeno. Po svršetku građanske škole htio je postati pomorski časnik, ali školovanje za pomorca zahtijevalo je velike novčane izdatke koji Supilo nije mogao izdvojiti. Kada nije uspio dobiti stipedniju u veljači 1886. napustio je pomorsku školu. Početkom travnja 1887. upisao se u dvogodišnju poljoprivrednu školu. Po svršetku ovog školovanja odmah se i zaposlio u ovoj školi.

Nakon pobjede srpsko-autonomaške koalicije na općinskim izborima u Dubrovniku (svibanj 1890.) stara ideja o pokretanju političkog lista sada je ponovno oživjela. Glavni zagovornik pokretanja lista bio je Supilo kojem je ideja vodilja bila ovim se listom suprostaviti srbijanskoj promidžbi. Supilov trud urodio je plodom i 7. veljače 1891. u Dubrovniku počinje izlaziti tjednik Crvena Hrvatska. Ime je uzeto prema Ljetopisu popa Dukljanina u kojem se južna Dalmacija naziva Crvenom Hrvatskom. Kao ime nakladnika u zaglavlju lista otisnuto je Supilovo ime. U to vrijeme pristaša je Starčevićeve Stranke prava. U prvom broju lista objavljena je programska shema lista koju piše Supilo. U tom tekstu zaključuje kako hrvatski narod ima pravo, kao i drugi slavenski narodi, na opstanak i ujedinjenje što bi trebali razumijeti i s time se solidarizirati i drugi južnoslavenski narodi. I tu se konkrento osvrće na Srbe koji osporavaju "Ime, razvoj i državno ujedinjenje Hrvatsko" umjesto da Hrvatima pruže pomoć. Nekoliko dana kasnije pojavljuje se drugi Supilov članak u pod naslovom "Ispravak" u kojem iznosi tezu o preuređenju Austro-Ugarske iz dvojne monarhije u federalnu državu. Prema Supilu tu državu trebaju tvoriti države svih naroda koji se nalaze u sklopu Austro-Ugarske.

Nakon raskola u Stranci prava kritizira Josipa Franka držeći kako je on ačetnik opasne politike koja pod bučnim šovinističkom frazama nastoji hrvatsku politiku povezati s Bečom. Te da Frank kao sluga te politike omogućuje stvaranje Hrvatske koja bi postala sredstvo austrijskog prodora na Balkan. U siječnju 1890. pokreće na Sušaku Novi list, ali u ožujku 1901. zbog cenzure prelazi s listom u Rijeku gdje je zakon o tisku nešto blaži nego u banovinskoj Hrvatskoj. Ime lista mijenja 1907. u Riječki novi list. Unatoč trajnim političkim i materijalnim teškoćama sve do odlaska u emigraciju u srpnju 1914. ustrajavati će na tiskanju svoga lista koji je ubrzo postao najutjecajniji oporbeni list u Hrvatskoj. Na osnovi iskustva Hrvatskog narodnog pokreta ( 1903.-1904.) u kome aktivno sudjeluje koncipira osnovne principe svoje Politike novog kursa i preko Riječke rezolucije i Hrvatsko-srpske koalicije započinje borbu za ostvarenje svojih ideja. Supilo je bio uvjeren kako će u okviru dualističkog sukoba Mađara i Beča uspjeti zaigrati ulogu tzv. trećeg faktora, radi demokratizacije političkih prilika u Banovini.

Od svibnja 1906. do ožujka 1908. stvarni je vođa Hrvatsko-srpske koalicije. Nakon Firedjungova procesa (1909.) dolazi u sukob s Pribičeviću sklonom većinom u vodstvu i istupa iz koalicije. Nastavljajući borbu protiv prorežimske politike približava se socijalistima, a svoju daljnju nacionalno-revolucionarnu aktivnost temelji na omladini i postaje njezin glavni ideolog. Početkom srpnja 1914. odlazi u emigracju (prvo u Italiju, a potom u Englesku) gdje započinje svoju aktivnost za oslobođenje južnoslavenskih naroda od Austro-Ugarske i za njihovo demokratsko, ravnopravno ujedinjenje u novoj slobodnoj državnoj zajednici. U emigraciji jedan je od osnivača Jugoslavenskog odbora. S velikom pronicljivošću 1915. prvi otkriva pripremanje Londonskog pakta i provodi diplomatsku kampanju protiv njegovih antihrvatskih odredbi.

Zbog pitanja načina ujedinjenja i budućeg uređenja zajedničke države dolazi u oštar sukoba s Nikolom Pašićem i početkom lipnja 1916. istupa iz Jugoslavenskog odbora jer većina u njemu podupire Pašića. Supilo se zalagao za federalno, a protiv centralističko-monarhističkog, uređenje buduće države. Nakon istupanja iz Jugoslavenskog odbora pa sve do svoje smrti nastavio je diplomatsku borbu za oslobođenje i ujedinjenje južnoslavenskih zemalja na ravnopravnoj bazi. Preminuo je 23. rujna 1917. u Londonu. Supilovo glavno djelo je Politika u Hrvatskoj koje čine članci iz Riječkog novog lista. Prvo izdanje je objavljeno 1911., a drugo 1953. godine.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Franjo Supilo

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 12.1.2010, 20:15

Zanimljiva osoba ,hrv.domoljub. Riječani su čak jedno vrijeme imali obalu na Fiumari nazvanu po njemu.
Slika

gost
 

Re: Franjo Supilo

Post broj:#3  PostPostao/la gost » 13.1.2010, 01:14

Temu bi trebalo preimenovati na : Frano Supilo

gost
 

Re: Frano Supilo

Post broj:#4  PostPostao/la gost » 27.12.2010, 21:39

fsupilo.jpg
fsupilo.jpg (36.39 KiB) Pogledano 775 puta

gost
 

Re: Frano Supilo

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 28.12.2010, 21:52

Rodna kuća Frana Supila u Cavtatu
rodna kuća F.Supila.jpg
rodna kuća F.Supila.jpg (99.87 KiB) Pogledano 775 puta

Zanemarite pijanca koji se izvalio na stubama. :lol:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Frano Supilo

Post broj:#6  PostPostao/la Adamić » 29.12.2010, 00:31

Kuća sudeći samo po ulazu mu je koma. Vrata mogu ubiti prolaznika koliko vidim, dobro da si se odmakao. Šta je zapuštena, nema nikoga u toj kući ?


P.s. zanimljiva fotka , bravo samo tako nastavi izvještavat :lol: :slikanje:
Slika

gost
 

Re: Frano Supilo

Post broj:#7  PostPostao/la gost » 29.12.2010, 07:45

Jooj, pa đe mu je kuća u Cavtatu?

Nisam to uopće znao, da jesam sigurno bi se razvalio po škalama...

gost
 

Re: Frano Supilo

Post broj:#8  PostPostao/la gost » 30.12.2010, 22:54

Adamić napisao:Kuća sudeći samo po ulazu mu je koma. Vrata mogu ubiti prolaznika koliko vidim, dobro da si se odmakao. Šta je zapuštena, nema nikoga u toj kući ?

Kuća je totalna razvalina. Da nema one ploče ne bi se niti zaustavio pokraj nje.
Ipak, slika je iz 2007. Možda se od onda šta promjenilo ali sumljam.

gost
 

Re: Frano Supilo

Post broj:#9  PostPostao/la gost » 31.12.2010, 18:17

FiumeRi napisao:
Adamić napisao:Kuća sudeći samo po ulazu mu je koma. Vrata mogu ubiti prolaznika koliko vidim, dobro da si se odmakao. Šta je zapuštena, nema nikoga u toj kući ?

Kuća je totalna razvalina. Da nema one ploče ne bi se niti zaustavio pokraj nje.
Ipak, slika je iz 2007. Možda se od onda šta promjenilo ali sumljam.


Aha

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Frano Supilo

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 30.11.2011, 08:12

Na današnji dan 30.11.1870. rođen u Cavtatu Frano Supilo. Hrvatski novinar i i političar . Utemeljitelj je Novog lista odnosno Riečkog Novog Lista,
čiji ugled i značenje nisu dosegnule niti jedne hrvatske novine. Spada među najznačajnije hrvatske političare.
U Supilovo vrijeme »Novi list« nevjerojatno se brzo pretvorilo u glavno hrvatsko glasilo na početku 20 st. u medijski sredstvo poznato i
utjecajno ne samo u Austro-Ugarskoj Monarhiji nego i u europskim razmjerima.
Dobivši budnu pratnju mađarskih i austrijskih policajaca te razna politička podmetanja,
pljenidbu i optužbe za veleizdaju nije nikad odustao u borbi za svoje ciljeve.
Borio se ja za rušenje Habsburške mornarhije, posebno za slobodu Hrvata ali i za slobodu Slovenaca , Srba i drugih naroda u monarhiji.

Frano Supilo na magarcu u društvu braće Ružić Ucka.jpg
Frano Supilo na magarcu u društvu braće Ružić, Gjura (gradonačelnika Sušaka), Viktor (bana Banovine Hrvatske), industrijalca Zvonimira i domara planinarskog doma Kronprinzessin Stefanie Adriana
Frano Supilo na magarcu u društvu braće Ružić Ucka.jpg (22.21 KiB) Pogledano 375 puta

Frano Supilo na magarcu, 1908. Na Učki u društvu trojice braće Ružića (Gjure, kasnije gradonačelnika , Viktora, kasnije bana i Zvonimira, tvorničara) i Adriania, domara planinarskog doma Cronprinzesin Stefanie.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Frano Supilo

Post broj:#11  PostPostao/la Adamić » 2.1.2012, 12:59

Novi list donosi.
-----------------------

NA DANAŠNJI DAN UTEMELJEN »NOVI LIST« FRANO SUPILO, VELIKI POLITIČAR I PUBLICIST JE PRED VIŠE OD STOLJEĆA POKRENUO NOVINU KOJA JE ODIGRALA VAŽNU ULOGU U BORBI ZA NACIONALNU SAMOSVIJEST
Sloboda riječi i sloboda misli već 112. godina
Supilo i njegov »Novi list« dali su veliki doprinos afirmaciji hrvatstva u Rijeci te je zahvaljujući njima Rijeka u pojedinim trenucima bila jači centar hrvatske politike i od Zagreba. Hrvatska počinje upirati oči u Rijeku...

Slavica MRKIĆ MODRIĆ

Osmrtnica, što su ju tri dana nakon smrti Frane Supila potpisali Ante Trumbić, predsjednik Jugoslavenskog odbora, Jovan Jovanović, srbijanski ministar u Londonu, Pavle Mitrović i Supilovi engleski prijatelji – ugledni, utjecajni novinari, publicisti i povjesničari: Sir Arthur Evans, Robert Wickham Steed, Robert Seton-Watson..., označila je kraj je životnog puta velikog hrvatskog političara i još većeg tragičara, čovjeka koji je 2. siječnja 1900. utemeljio »Novi list«, dnevnik koji unatoč usponima i padovima traje, danas, eto već 112. godina. Traje i vjernom čitateljstvu daje ono na čemu je njegov osnivač inzistirao – slobodu riječi, slobodu misli. Supilo je list pokrenuo na Sušaku, ali u ožujku 1901. zbog cenzure prelazi s listom u Rijeku.
Krećući od kraja ovozemaljskog života utemeljitelja Novog lista krećemo od adrese Earl's Court 28, Warwick Road. Zadnja Supilova adresa, zadnji Supilovi dani o kojima je Josip Horvat, u knjizi »Supilo – roman hrvatskog političara«, objavljenoj u Zagrebu 1938. zapisao: » Sve nervozniji, sve hirovitiji postaje u Supila ritam njegovih misli. Ćuti se to i u pismima, dokumentima. Doživio je rusku revoluciju, doživio taktički uzmak Pašićev. Sprema se Krfska deklaracija. Supilo u njoj indirektno sudjeluje. Na poziv novog poslanika Srbije u Londonu Joce Jovanovića podastire svoje mišljenje, daje svoju političku oporuku, razvivši misli o potrebama buduće politike (...) Prijatelji već u te dane s najvećom strepnjom slijede svaki korak Supilov. Oni znaju da njemu više ne može pomoći nikakav »patološko-psihološki« specijalist. Otrov ubrzano djeluje, potresi bivaju sve češći, jurišaju na Supilov mozak. Riječi mu postaju nesuvisle, zapada često u grčevit plač. Vidi sjene oko sebe koje ga progone. San postaje za nj java, java snom (...) U svojoj potkrovnici vodi duge monologe. I nikoga ne podnaša. Samo stanodavka, sitna stara žena ima nad njim vlast, pred njom je taj gorostas poslušan kao malo dijete. Moguće u njoj u svojoj smućenosti vidi majku. I luta sam po gradu. Opasnost je da koga ne napadne, da ne strada u prometu.«

Kraj u londonskoj umobolnici

Briga za Supila bila je povjerena mladim pomoćnicima u Odboru, Pavlu Ostroviću i Zlatku Turkoviću. Kad je kriza dosegnula vrhunac, pitaju savjet liječnika. Smjestili bi ga u umobolnicu, ali britanski su propisi strogi – nikoga se ne može smjestiti u umobolnicu dok ne postane opasan za okolinu. Ipak dr. Giordani izlazi mladićima u susret i određuje da pred Supilovim domom svakodnevno trebaju stražariti jedan redar i jedan namještenik azila. I nakon nekog vremena – napad i Frano Supilo, početkom rujna 1917. godine biva u luđačkoj košulji otpremljen u Lamberth ulicu, u umobolnicu koja se nalazila u neposrednoj blizini Waterlooa, Westminstera i Big Bena. Upravo iza rešetaka te institucije dopirali su krici, uslijed uznapredovale faze sifilisa izbezumljenog Supila. Vrištao je – ja sam zdrav! Pustite me! Moj mozak je zdrav! Majko! Pustite me na slobodu!.
Iz koje sobe? Nepoznanica je to jer se na mjestu zadnjeg Supilovog boravišta danas nalazi Imperial War Museum, a samo rešetke na prozorima i golemi park koji okružuje Muzej daju naslutiti nekadašnju svrhu te zgrade. Ono što se zna jest da je Supilo zadnje dana života proveo u agoniji, te da je tog 25. rujna zaželio vruću kupku. Bila je to posljednja Supilova želja jer je izlazeći iz kade posrnuo, klonuo i otišao s ovog svijeta. Mrtvozornik je zapisao – arteria coronaria cordis, nagrizena otrovom, nije izdržala. Tek osam dana poslije smrti Supilovo je tijelo kremirano u krematoriju Golder's Green Hampstead koji se danas zove Golders Green Crematorium i proteže se na bezbroj hektara zelenila. Supilovo je tijelo tih osam dana počivalo na ledu jer je trebalo čekati da se obave komplicirane formalnosti oko izdavanja dozvole za kremiranje prema engleskim propisima. Kad su konačno dobivene sve dozvole, uprava krematorija pohranila je njegov pepeo u svojim spremištima. Tamo je Supilo počivao godinama, točnije sve dok Uprava krematorija nije zaprijetila da će urnu baciti u Temzu. Nakon te prijetnje pepeo je preuzeo Pavle Mitrović i spremio ga u svoj londonski dom. Tek 1928. godine prevezena je urna sa Supilovim pepelom u domovinu. Pohranjena je u Kneževu dvoru u Dubrovniku gdje se i danas nalazi.

Pravaški povjerenik i osnivač Jugoslavenskog odbora

– Frane Supilo je po ocu, zidaru Ivi, porijeklom iz Uskoplja, malog sela iz sjeverozapadnog dijela Konavala, a po majci, Mariji iz Oboda kod Cavtata, gdje je i rođen 30. studenoga 1870. u brojnoj, siromašnoj obitelji
– U politički život ulazi kao osnivač i urednik dubrovačke »Crvene Hrvatske« (1890.-99.), društvenopolitičkoga lista pravaške koncepcije i bori se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom
– Od 1900. djeluje u Rijeci kao povjerenik pravaša Dalmacije, nastojeći preko novina koje je uređivao (»Novi list«, od 1907. »Riječki novi list«) utjecati na hrvatsku politiku, orijentirajući ju prema političkoj suradnji Južnih Slavena i sporazumu s ostalim narodima Austro-Ugarske ugroženima germanizacijom
– Uz Trumbića i Smodlaku jedan je od pokretača politike »novog kursa« i među najzaslužnijim političarima za donošenje »Riječke rezolucije« 1905. i za stvaranje »Hrvatsko-srpske koalicije«, te za njen dolazak na vlast
– Nakon Friedjungova procesa 1909. godine dolazi u sukob s Pribičevićevom oportunističkom većinom i istupa iz koalicije. Nastavljajući borbu protiv prorežimske politike koalicije, Supilo se približava socijalistima
– Početkom srpnja 1941. godine odlazi u emigraciju, prvo u Italiju, a potom u Englesku
– U emigraciji jedan je od osnivača Jugoslavenskog odbora
– Dolazi u oštar sukob s Nikolom Pašićem i početkom lipnja 1916. godine istupa iz Jugoslavenskog odbora
– 25. rujna umire u londonskoj umobolnici

Rijeka i Sušak imali 65 tisuća stanovnika

Rijeka sa Sušakom u Supilovo doba imala je 65.000 stanovnika, tek 10.000 manje od Zagreba, a bila je veća od Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika zajedno! Najvažnija okupljališta bile su gostionice, njih oko 180, od kojih je većina radila cijelu noć, često uz živu glazbu. Tadašnja Rijeka imala je i dvadeset hotela, te direktnom putničku brodsku liniju s New Yorkom. U Rijeci su u to doba izlazila dva najtiražnija dnevna lista na hrvatskom u Hrvatskoj: liberalni »Novi list« i katoličke »Riječke novine«. Izdavač potonjih, kapucin Bernardin Škrivanić, svojim je razgranatim izdavaštvom nadmašio sve što se u gradu tiskalo na talijanskom, mađarskom i njemačkom jeziku. Rijeka je bila na vrhuncu razvoja sve do Prvog svjetskog rata, tako da bi mogli zaključiti kako je Supilova životna priča vrlo slična onoj riječkoj. Naime, 1915. godine prestao je izlaziti Supilov »Riječki Novi list«, on odlazi u emigraciju, a Rijeka polako tone u provincijalizam.

Friedjungov proces

Kad je i zašto počela silazna putanja životnog puta Frane Supila, tog neukrotivog borca protiv centralističko-monarhističkog uređenja buduće Kraljevine SHS, protivnika Nikole Pašića, te velikog zagovornika oslobođenja i ujedinjenja južnoslavenskih zemalja na ravnopravnoj bazi, čovjeka kojeg mnogi smatraju, uz Starčevića najvećim političarem tog doba? Danas već pokojni Supilov nećak Ivo Supilo, sin Regine i Dživa Supila, mlađeg brata Frana Supila, u razgovoru vođenom za naš list 2006. godine u Zagrebu odgovarajući na to pitanje kazao je: Jednim od ključnih trenutaka u karijeri mog strica Frane smatram Friedjungov proces u Beču, veleizdajnički proces u kojem su austrijske vlasti i njihovi špijuni pokušali dokazati da je Supilo plaćenik srpske vlade , te analogno s tim protiv austrijskih interesa. Na to se suđenje sjatila čitava novinarska svjetska elita. Između ostalih prisustvovali su mu i Robert William Seton – Watson, poznati povjesničar i historičar Habsburškog carstva i Balkana, te Wickam Steed, bečki dopisnik »Timesa«. Na tom se procesu Supilo obranio, no dočim se vratio na Rijeku, a kako im nije uspjela politička likvidacija krenuli su s rezervnim planom. Podmetnuli su mu jednu zgodnu i pametnu ženu koja ga je zarazila sifilisom! I kao da mu nije bilo dosta progona austrijskih tajnih službi, tim su se progonima priključili i Pašićevci. Drugo nije bilo ni za očekivati kad je Supilo preko svojih novinarskih veza otkrio što to stoji u Londonskim sporazumima prije nego li su bili objelodanjeni. Frano je otkrio da bi po tom sporazumu Italije pripao sav teritorij do Šibenika, samo ako se priključi saveznicima. Jug Hrvatske pripao bi Srbiji jer su oni već bili sa saveznicima, a Srbija bi dobila još i Bosnu, Srijem, Slavoniju i Liku do Karlovca. Ostatak Hrvatske bio bi Mađarski. Nakon tog razotkrivanja Frano je, ne znam kako, ali jest uspio nagovoriti Pašića da odustane od takve podijele. No, unatoč tome Supilo istupa iz Jugoslavenskog odbora, obrazloživši svoj čin riječima – nitko iz Odbora ništa nije učinio za Hrvatsku stvar. Čak nitko nije ni postavio pitanje – što će biti s Hrvatskom i zato istupam. Nastavit ću se boriti sam kao i dosad.

Početak kraja

To je bio početak kraja jer su na Pašićevu stranu stali Ante Trumbić, budući mu je obećano ministarsko mjesto, a i Ivan Meštrović jer mu je obećana tzv. Vidovdanska perioda, niz spomenika poput onog Njegošovog, onog na Avali i tako dalje. Frano je i kao usamljeni borac toj kliki predstavljao veliku opasnost. Radio je na federativnom ustavu te buduće države, a kako je oduvijek imao dobre veze s vanjskim vladama, a i u novinarskom svijetu, on je za svoje protivnike predstavljao veliku opasnost, te su mu odlučili perfidno »smjestiti«. Znali su da boluje od sifilisa, a onda su mu namjestili igru i spremili ga u londonsku umobolnicu zauvijek se riješivši brige. Vrlo brzo nakon zatvaranja moj je stric i umro, a ja oduvijek tvrdim i do kraja ću tvrditi da mu je sve to bilo namješteno. Dokaz tome je i njegov zadnji tekst kojeg je pronašao i sačuvao Dragovan Šepić. Iz tog je teksta vidljiva sva Supilova genijalnost, odnosno takav tekst ne može napisati bolestan čovjek.
Politički progoni, pratili su Supila od adolescentske dobi do smrti. Već kao trinaestogodišnjak izviždao je sa svojim prijateljima austrijskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburškog prilikom njegovog posjeta Dubrovniku. Zbog tog protudinastijskog ispada istjeran je iz svih škola Austro-Ugarske monarhije. Politički rad započeo je kao pristaša Starčevićeve Stranke prava, a kao dvadesetogodišnji mladić objavljuje i uređuje u Dubrovniku starčevićanski tjednik Crvena Hrvatska.
Nakon Napoleonske okupacije u Dubrovnik je stigla Austro–Ugarska i ona je prisiljavala dubrovačko plemstvo na talijanizaciju imena, te da se izjašnjavaju kao Srbi katolici. Kad je Frano svojim angažiranim pisanjem srušio dubrovačkog gradonačelnika Gondolu, zapravo negdašnjeg Gundulića koji je svoje ime talijanizirao, sa Sušaka mu je stigao poziv braće Ružić da dođe i radi tamo. No, i na Sušaku je austrijska cenzura bila jaka, pa je moj stric Frano odlučio prijeći u Rijeku i tamo je osnovao »Novi list«. Tad počinje njegov novinarski i politički uspon. U Gorskom je kotaru bio izabran za zastupnika u mađarskom parlamentu, pa je uz znanje njemačkog, talijanskog, engleskog, ruskog i francuskog jezika savladao i mađarski. Bio je poliglot, ali kako su tada novinarstvo i politika bile nedjeljive aktivnosti, za bavljenje i jednim i drugim trebalo mu je poznavanje svih tih jezika.

Ljubav »na prvu«

Rijeka i Supilo zavoljeli su se »na prvu. Što bi narod rekao – par para, uvije nađe. Godina je 1899., kraj »dugog« 19. stoljeća. Grupa riječko-sušačkih Hrvata potaknuta razdorom u Hrvatskoj stranci prava i predvođena dr. Rudom Linićem, odvjetnikom, novinarom i pravaškim političarem s Trsata, započela je pregovore s urednikom dubrovačke »Crvene Hrvatske« Franom Supilom o mogućem dolasku na Kvarner. Koncem iste godine Frano Supilo je prihvatio poziv i došao na Sušak gdje se nastanio, kazat će o Supilovim »riječkim danima«, ali i o Rijeci s kraja 19. i početka 20. stoljeća istraživač povijesti Saša Dmitrović, te dodati kako je, tada tridesetogodišnji Supilo »na Rijeci zatekao; agresivno državno mađarstvo i sebični lokalpatriotizam koji je potisnuo hrvatski elemenat na marginu političkih događanja«.
Napominje Dmitrović da je to bilo doba »kada Fijumanisimi ne htjedoše više biti »Ungaresi di madre lingua italiana«, već »Cittadini italiani di Fiume« pa se oštrica sukoba prenijela na relaciju Rijeka – Budimpešta. Supilo i njegov »Novi list« dali su veliki doprinos afirmaciji hrvatstva u Rijeci te je zahvaljujući njima Rijeka u pojedinim trenucima bila jači centar hrvatske politike i od Zagreba. Dokaz tomu je i zapis Kazimira Vidasa u kojem stoji – Rijeka, više no Sušak, postaje pravo nacionalno-političko žarište hrvatsko. Tu se izrađuju planovi i pokreću akcije velikih zamaha. Sva Hrvatska počinje upirati oči u Rijeku, sva Hrvatska stoji pod snažnim dojmom ove nove političke akcije...«
U takvom je ozračju Supilo u život porinuo »Novi list«, te vrlo brzo pokazao što je novinarski profesionalizam. Ažurnošću i aktualnošću svrstao je »Novi list« uz bok tada već renomiranih svjetskih novina poput New York Timesa i londonskog Timesa. Da, bila su to vremena, bio je to vizionar, idealist i tragičar, no uvijek novinar, uvijek čovjek sa stavom. Kakav on, njegova se novina već 112 godina trudi biti.
Slika

gost
 

Re: Frano Supilo

Post broj:#12  PostPostao/la gost » 1.9.2013, 15:08

Spomen poprsje u Cavtatu, smješteno u blizini franjevačkog samostana Gospe od snijega

cavtat spomenik supilo.jpg
cavtat spomenik supilo.jpg (92.24 KiB) Pogledano 378 puta

Avatar korisnika
edotijan
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 290
Teme: 86
Pridružen: 5.8.2009, 11:19

Frano Supilo (Hrvatski novinar, političar i publicist)

Post broj:#13  PostPostao/la edotijan » 10.10.2014, 20:40

Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. - London, 25. rujna 1917.),
bio je hrvatski novinar, političar i publicist. Izabran je u vodstvo Stranke prava 1895. godine. Nakon raskola u stranci istupa protiv Josipa Franka i zagovara „domovinašku“ struju. Pokrenuo je časopis Crvena Hrvatska i bio njegov glavni urednik do 1899. godine. U njemu je razvijao političku ideju sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom i ubrzo uz Antu Trumbića postaje najistaknutiji predstavnik dalmatinskog liberalnog pravaštva.
Jedan je od pokretača politike novog kursa i među najzaslužnijim političarima za donošenje Riječke i Zadarske rezolucije. Zajedno sa Svetozarom Pribićevićem 1905. osniva Hrvatsko-srpsku koaliciju koja sljedeće godine pobjeđuje na izborima te je Supilo izabran uHrvatski sabor. Iz stranke je istupio 1909. zbog neslaganja s oportunističkim vodstvom. Zbog sukoba s centralističkim koncepcijama većine, 1916. napušta Jugoslavenski odbor i samostalno nastavlja akciju za oslobođenje i ujedinjenje južnoslavenskih naroda na federalističkoj osnovi.
Frano Supilo rodio se u Cavtatu 1870. godine u obitelji Ive i Mare (rođ. Guljemović).Podrijetlom je iz težačke obitelji. Školovao se u Dubrovniku i već je kao srednjoškolac sudjelovao u demonstracijama protiv austrijske politike i to prigodom dolaska prijestolonasljednika Rudolfa u Dubrovnik 1885. godine. Poljodjelsku školu u završio je u Gružu a nakon toga zaposlio se kao putujući učitelj. U politički život ulazi kao osnivač i glavni urednik dubrovačke Crvene Hrvatske (1890.-1899.), društvenopolitičkoga lista pravaškekoncepcije i bori se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Supilo je odigrao glavnu ulogu u promjeni javnoga mnijenja, što je, u nizu izbora, dovelo do pada talijanaško-srpske koalicije koja je mješavinom izbornih manipulacija, favoritizma bečkoga dvora i paralizom hrvatskih stranaka došla na vlast u dubrovačkoj općini u osamdesetim godinama 19. stoljeća. U vodstvo Stranke prava izabran je 1895. godine. Nakon raskola u stranci istupa protiv Josipa Franka, a od 1900. djeluje u Rijeci kao povjerenik dalmatinskih pravaša, nastojeći putem novina koje je uređivao (Novi list, od 1907. Riječki novi list) utjecati na hrvatsku politiku, orijentirajući ju prema političkoj suradnji Južnih Slavena i sporazumu s ostalim narodima Austro-Ugarske ugroženim germanizacijom, u skladu s politikom novoga kursa, prema čemu je usmjerio i novoosnovanu Hrvatsku stranku prava.
Težak i besperspektivan položaj u kojem se Hrvatska našla, u kolonijalističkim makinacijama i tajnim planovima (Londonski sporazum) već podijeljena između talijanskoga i srpskog imperijalizma, bio je prevelik teret za Supila koji je doživio živčani slom i kasnije umro u londonskoj umobolnici, od moždane kapi,25. rujna 1917. godine. Nakon što je urna s njegovim pepelom ostala nekoliko godina zaboravljena u londonskome krematoriju, preuzeo ju je njegov prijatelj, bankar Pavle Mitrović. Kod njega je ostala do 1927. godine, kada je, parobrodom Srđ, prenesena od Londona do Sušaka i gdje je bila svečano izložena na odru 29. prosinca a potom je parobrodom Zagreb prenijeta u Dubrovnik gdje je pohranjena u gradskoj vijećnici.
Ovo je samo manji dio curriculuma o Franu Supilu. Više na Wikipedia.
Po Franu Supilu je svojevremeno bio nazvan i jedan brod pokojne Jugolinije.
Edo Tijan

Supilo.jpg
Supilo.jpg (2.12 KiB) Pogledano 727 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Supilo Frano (1870-1917) novinar, političar

Post broj:#14  PostPostao/la Vežičanka » 11.11.2016, 11:22

24. prosinca 1927. parobrodom Srđ prenesen je iz Londona u Sušak pepeo Frana Supila. Nakon što je bio izložen u gradskoj vijećnici Sušaka, svečano je ispraćen na parobrod za Dubrovnik.

Novi List prosinac 1927.:
24 prosinca 1927 preneseni smrtni ostaci Frana Supila U Sušak.JPG
24 prosinca 1927 preneseni smrtni ostaci Frana Supila U Sušak.JPG (102.21 KiB) Pogledano 682 puta

NL prosinac 1927 prigodom prenosa pepela Katalinić Jeretov.JPG
NL prosinac 1927 prigodom prenosa pepela Katalinić Jeretov.JPG (92.44 KiB) Pogledano 682 puta


Slovenec siječanj 1928.:
Sprovod Supilovih ostataka u Sušaku prosinac 1927.JPG
Sprovod Supilovih ostataka u Sušaku prosinac 1927.JPG (166.99 KiB) Pogledano 682 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Supilo Frano (1870-1917) novinar, političar

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 20.10.2019, 22:36

Frano Supilo  Opatija1912.jpg
Frano Supilo Opatija1912.jpg (155.24 KiB) Pogledano 378 puta

Opatija,1912.
Frano Supilo učka saša dmitrovic.jpg
Frano Supilo učka saša dmitrovic.jpg (291.46 KiB) Pogledano 378 puta

Na Učki
Slika

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Osobe

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost