Izlasci

[Adamić]

Bio nakon dužeg vremena vani. Mogu reći da je jučer bio pun Korzo mladih ljudi. Bio malo na terasi Pommery-a koji je je bio krcat , pa kasnije skočio do Nine i Phanas svugdje je bila velika gužva. Ne znam ako ste primjetili ovi naši lokalni kafići često nose strana imena Hemingway, Code , El Rio , bilo bi dobro i upečatljivo da nose hrvatska imena odnosno imena iz riječke povijesti možda ili tako nešto..

[Patriota samo tako]

Da, možda bi bilo lijepo da nose naša domaća imena, ali mislim da to mlade ne "pale", uvijek su modi strana imena, to kao zvući svjetski, ali mislim da to i nije bitno kako se zove, važnije je kvaliteta usluge ali i cijena, normalno, da plačaju porez i prirez gradu.

[Karolina]

Bio nakon dužeg vremena vani. Mogu reći da je jučer bio pun Korzo mladih ljudi. Bio malo na terasi Pommery-a koji je je bio krcat , pa kasnije skočio do Nine i Phanas svugdje je bila velika gužva. Ne znam ako ste primjetili ovi naši lokalni kafići često nose strana imena Hemingway, Code , El Rio , bilo bi dobro i upečatljivo da nose hrvatska imena odnosno imena iz riječke povijesti možda ili tako nešto..

Slažem se, Adamiću.
Upravo tako.
Za Patriota, mladi se navikavaju na ono što im se (po)nudi.
Mislim da nije istina da su strana imena nešto što mlade pali.
Štoviše, baš je obrnuto.
I ta strana imena su već pomalo glupasta, i nekako , rekli bi mladi " seljačka".

Recimo, umjesto Hemingwaya, moglo bi Gervais....
Pa smo opet na stranim imenima....
Iako nemam ništa protiv Hemingwaya, ni stranih imena...
ali ne pod svaku cijenu, kao da niti ne postojimo.
Znam za jedno mjesto u kojem je glavno mjesto okupljanja mladih lokal " Neverin". I nema nikakvih problema s tim imenom.
Ako krenemo po svjetskim mjestima, koliko sam vidjela- svak drži do sebe.
Što si manji, to uzimaš više tuđe gaće...
a tek onda ti se golotinja ( mršava) vidi.
Zaspraven vidi.

[Patriota samo tako]

Možete se vi slagati ili ne, ali činjenice govore drukčije.
Hvala bogu da je demokracija i izbor, pa su tako vlasnici takvih lokala slobodno izabrali imena svojih kafića, restorana ili klubova, i mislim da nisu pogriješili.

Sigurno su procjenili ili bar većina da zvučnim imenima lokala privuku određenu grupu konzumenata i što im i uspijeva.

A mlade svejedno ne treba podcjenjivati.

[Karolina]

Možete se vi slagati ili ne, ali činjenice govore drukčije.
Hvala bogu da je demokracija i izbor, pa su tako vlasnici takvih lokala slobodno izabrali imena svojih kafića, restorana ili klubova, i mislim da nisu pogriješili.

Sigurno su procjenili ili bar većina da zvučnim imenima lokala privuku određenu grupu konzumenata i što im i uspijeva.

A mlade svejedno ne treba podcjenjivati.

Koje činjenice govore drukčije? Veća posjećenost tih lokala? Znači li to da lokali s domaćim imenima nisu dovoljno posjećeni? Gdje su ta istraživanja? Tko ih je radio?
Baš me zanima.
Da, demokracija.
Upravo o tome i govorimo. O demokraciji, a ne o globalnom povođenju za trenutnom modom.
Dajmo pravo i domaćim ljudima, zar ne?
Odnosno određenoj sredini.

Naravno, da vlasnici nisu pogriješili. Ne radi se o pogrešci...
Nego o kulturi, pristojnosti, držanju do vlastite tradicije.. e kako bi se poštovao i drugi.

Mislim da je to demokracija, a o tome pišu i govore ljudi koji žive demokraciju.
Dakle, demokracija zahtijeva najprije osobnu odgovornost i svijest prema vlastitoj sredini, kulturi.. itd.
e da bi se prihvatio i drugi...
Oni koji to nemaju, nemaju zapravo ništa, nego se kite tuđim perjem..
Dodatak:
riječka sredina doista ima u svojoj povijesti i kulturi obilje stranih imena...
pa se može početi od toga, ako je to tako strašno važno, da budu strana..

Recimo Boa, koje to veze ima s Rijekom?
Ili sa zdravom pameću?
Pa može i Garibaldi... to bi bilo primjerenije... a vidi, strano je!
Pa ga urediti sve u crvenome.... e zašto crveno?
To već zahtijeva malo kulture, zar ne? Ne, nisu crveni lampioni niti išta slično. Mada se može iskoristiti i ta aluzija... aluzija na užitak. Ali fino, profinjeno, zašto ne?
I eto, profita.
Čovjeka koji je vlasnik, i čovjeka koji je gost.
A ne konzument.
Ne sredstvo za profit, nego i nešto više od toga.
I profit, i kultura.
E to ne može svatko.
Za to treba obrazovanje, kultura, svijest o sebi, umijeće i ljudskost.

[Adamić]

Dobro kaže Karolina. Inače ako što slabo pamtim to su strana imena kafića. Jer mi nemaju neku logiku. Hemingway nema nikakve veze s Rijekom . Naprimjer neki ljudi će možda krivo i izgovarati nazive restorana npr. pizzera Do it na Kozali. Netko ko ne zna engleski će reći da se zove doit umjest duit. Znači strana imena rade pomutnju.

Puno su mi simpatičnija i bolje upečatljivija naša imena . Na Korzu se baš ne mogu sjetiti ni jednog jer ih na hrv. jeziku i nema. Dva lava niše nema ,Kafić Mačak možda ako još nosi to ime na Jadranskom trgu. Tako ih malo ima da se nemogu ni sjetiti ni jednog... sve neke Budhe, Capitano, Phanas

Meni je želja da otvorim jednog dana jedno pravo mirno domaće mjesto. Bez alkohola samo kavice i čajevi...

[nikola]

Prije je u starom gradu postojala "Papalina".
Eto, domaći naziv, Papaline više ni, a i dan danas ljudi znaju za to mjesto!

[Patriota samo tako]

Karolina malo si zabrijala.
Uzimaš to malo previše srcu, nema potrebe.
Ti i ili netko drugi ne može odrediti kako će se neki lokal zvati, i vlasnik izabere ime za koje mislim da je zvučno, sviđalo se tebi to ili ne, ali je tako.
Nitko nikome ne brani da netko nazove svoj lokal po nekoj važnoj osobi iz Hrvatske ili Riječke tako bogate povijesti.
Izgleda da tom ne pali kod nas....globalizacija, svijet je postalo veće selo, a i mi tu spadamo.
Ustvari, ako želiš neko domaće ime lokala, pa izvoli, tko ti brani da otvoriš lokal, butik, pizzeriju, što god želiš i nazoveš domaćim imenom.
To je totalno bezpredmetno govoriti zašto netko ne nazove svoj lokal "domaćim imenima"

Draga Karolina, nemoj se pjeniti zbog toga, sve je stvar ukusa i marketinga.

[nikola]

Naravno da vlasnik određenog (nazovimo ga) uslužnog objekta daje prijedlog kako ga misli nazvati, tj.njegovo ime.
Gradska služba taj naziv može nedavanjem Riješenja i ne odobriti zbog više stvari.
Npr. ne možete nazvati lokal "Hitler" ili "Zeleni pojas u ruci mi spi, draga se dobro ljubi".
Nećeš ga pod takvim imenom otvoriti ni na Južnom polu!
I još ću reći ovo, grad je uredno donio odluku da sve tende u gradu moraju biti plavo-bijele boje.Dakle, demokracija na djelu.Tako i sa imenom nema šale.

Nego, ja bi o nečem drugom, o nazivima, ali ne objekata, nego njihovih namjena.
Gostionica, bistro, caffe bar, birc, lokal, pivnica, točiona, vinarija, konoba, krčma...
Da vam danas kažem: "Idemo u gostionicu na piće", ili: "Idemo u Phanas na piće".
Što je to u gostionici, a što u Phanasu, Boi itd?
Glumimo?
O, da...
I za kraj, pročitajte ovo što slijedi, nije Rijeka nego Zagreb, ali je u potpisu meni "zakon žena", a tiče se gore navedenog.
P.S. Ja bi uvijek izabrao domaće ime, jer i objekt koji bi otvorio bio bi za domaći ugođaj.
Zato idem u srdelica snake, a ne čevabdžinicu.
___________________________________________________________
Što znači, odakle dolazi

Gostionica naša svagda(š)nja

Kad ljude pitate primjećuju li ime lokala u koji odlaze i znaju li što ono znači — ako nisu sigurni ili ako ne znaju — odgovorit će vam da ne mare za to kako se lokal zove, da im to nije važno, čime zapravo prikrivaju strah od novih pitanja i vlastita neznanja koje bi pritom isplivalo na vidjelo. Radije se — tobože nehajno i nadmoćno (»o tome nisam razmišljao«, »o tome ne razmišljam«, »to mi uopće nije važno«) — odnose prema tome kao prema potpuno nevažnom podatku. No vlasnik lokala nije svojem lokalu dao ime naprečac. Budite sigurni da je dugo mozgao i vagao. Odluku je često donosio pod utjecajem psiholingvistike i sociolingvistike — o kojima teorijski nije morao ništa znati, ali ih je i te kako dobro osjetio.

Pogledajmo malo kako su se grupirala imena lokala uz samu vrstu lokala. Uz tuđicu bistro — upravo zato što se još uvijek osjeća koliko-toliko stranom riječju, pa onda valjda i otmjenom, neotrcanom — prirodno je da se vlasniku lokala učini kako i ime mora biti zvučno, stranjsko. Tako se, ako se lokal već zove bistro, često mu se pridaju imena: As, Blitz (pisano sa tz), Cappuccino, Darling, Party, Mister, Velvet, Fantastico, Casablanca i slična.

Ako se pak ugostiteljski objekt zove gostionica ili krčma, možete biti sigurni da se neće zvani ni Hollywood ni Copacabana. Uz gostionicu idu uglavnom domaći nazivi — jednočlani i višečlani, nerijetko i zemljopisni, na primjer: Alkar, Alka, Janje, Vinodol, Kupica, Zagorcu, Dva goluba, Dvije lipe, Dva ferala, Zlatni kokot, Kutjevo, Blato, Korčula itd. Ona dijelom ovise o regionalnoj kulinarskoj ponudi, ali često i o vlasnikovu podrijetlu. Ako je vlasnik lokala ujedno i lokalpatriot, nerijetko će svoj lokal nazvati po svojem zavičaju ili nekom mjestu iz svoga zavičaja: Lika, Dalmacija, Split, Zagorje, Istra, Pula, Posavina, Slavonija, Hercegovina itd. Nije rijetkost da se lokal zove po imenu svoga vlasnika: Kod Ive, Kod Pavela, K debelom Martinu, Kod Štefa, Kod vesele Julke i sl., što bi trebalo sugerirati domaći ugođaj i imenom vlasnika jamčiti dobru kuhinju i solidnu podvorbu.

Ako je gostionica specijalizirana, na primjer riblja, zvat će se vrlo često po nekom pojmu ili lokalitetu s mora: Kornati, Koralji, Kvarner, Zlatna školjka itd. Ako se pak zove Plitvice ili Lika, sigurno ćete u njoj naći dobru janjetinu pripremljenu na razne načine.

Naravno, nacionalne kuhinje često s jelima i pićima donose i imena iz njihove domaje. Lokali koji nude jela talijanske kuhinje često će se zvati: Antonio, Napolitana, Rimini, Piccolo, Bologna, Rossini i sl., mađarske Čarda, Paprika, Čardaš, a kineske Kineski zid, Peking, Šangaj i sl.

No dosta je bilo bjelosvjetskih lokala; zađimo mi još malo u naše gostionice, birtije, bircuze, birceve. U njima su se nekad služila isključivo domaća jela i pića. Neka su se jela i zvala upravo tako, birtaška jela — recimo: plućica na kiselo, špek fileki, rajžlec, pajšl, gulaš. Birtija, bircuz, birc iskrivljeni je germanizam Wirtshaus, što i na izvornom jeziku znači isto: gostionica, krčma. No upravo je danas takvih pravih, klasičnih gostionica sve manje. A i spomenuta jela već su više u sjećanju starijih konzumenta nego na jelovniku. Nekada su se upravo ona kuhala za gablec.

Gostonica ima još jedno, etnografsko, značenje: bila je to soba za goste, gostinjac ili gostinska soba. Gostionica je nekad imala i svoje stalne goste koji su se u njoj svakodnevno hranili — to su bili koštaši. U hrvatskoj književnosti upravo su neke gostionice — dakle tople prostorije sa stolovima i stalnom publikom — bile mjesta druženja i pretresanja od dnevnopolitičkih do literarno-filozofskih tema. Matoš ne ide bez »Matejne« (ali stare, porušene, na Gornjem gradu), kao što Tin nije Tin bez »Blata« na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice u Zagrebu. A »Mala kavana« sa stolom za dvoje Dobriše Cesarića probila se u sve hrvatske pjesničke antologije. Osjećate i sami — Cesarić i Tin (a našlo bi se i drugih vagabunda) — odveli su nas pomalo iz centra grada prema periferiji. Ni ona više nije tako blatna kao nekada, ali je sumorna i čemerna i dalje. Ako nad vratima i pišu današnji nazivi bife, bistro, café — sada više odgovara izrazima: pajzl (njem. Beisel = krčma), ćumez (tur. kümes = mala neugledna i neuredna gostionica, kokošinjac, potleušica), špelunka (lat. spelunca = pećina, špilja; mračan i prljav stan ili krčma, jazbina, rupa), čarda (mađ. csarda = stan ili gostionica na gradskoj periferiji). Ponegdje na dobro ispranom i istruganom zidu nazire se i lijepa hrvatska riječ vinotočje, točionica — ali tu sve, baš sve je mrtvo. Kao i Tinovi »Ljudi za vratima gostionice« iz daleke 1938. godine, kojima više nema spomena ni u Hrvatskom općem leksikonu.

Nives Opačić

[Patriota samo tako]

Da, sve je to lijepo napisano, o.k.
Recimo meni se sviđa gostionica kod Ivke u Lovranu, riba je tamo mrak, sve domaće.

Ali znam ljude kad im spomeneš gostionicu ili krčmu rigaju, jer ih asocira na prljavo mjesto sa prljavim i pijanim jadnicima.

Iako krčme mogu biti jako jako lijepo uređeno, onako po domaće sa finom klopicom, ali da, sad se to zove seoski turizam.

[Adamić]

Jedan Crossroads u Malinskoj smješten u nekoj šumi na raskrižju bolji je od cijele riječke noćne ponude . Još kad moraš do Crossa platiti 30 kuna za most, 30 kuna za upad i opet je sve krcato jer muzika je predobra i komadi.





Bilo je i nekoliko navijača Rijeke koji su došli poslije utakmice Karlovac- Rijeka.

[gost]

Bilo je i nekoliko navijača Rijeke koji su došli poslije utakmice Karlovac- Rijeka.

A di su? Ja vidim samo navijačice

[Adamić]

Bilo je i nekoliko navijača Rijeke koji su došli poslije utakmice Karlovac- Rijeka.

A di su? Ja vidim samo navijačice

Pa šta ću ih slikat. Evo ovaj momak u plavoj majici je vitlao šalom i bilo je par dečkiju u dresovima Rijeke.

[Fiamma]

Može li mi netko objasniti gdje je Morski prasac?
Znam da je negdje na Kantridi, ali to je ujedno i sve što znam.
Ne znam dal se sad šta događa tamo, ali ako bude nešto ubuduće pa da se ne razmišljam.

[nikola]

Može li mi netko objasniti gdje je Morski prasac?
Znam da je negdje na Kantridi, ali to je ujedno i sve što znam.
Ne znam dal se sad šta događa tamo, ali ako bude nešto ubuduće pa da se ne razmišljam.

Plaža Kantrida ispod stadiona.