Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Životinje našeg kraja

Fauna našeg kraja
Pravila foruma
Molimo što više komentirati svojim riječima i stavljati svoje fotografije ! Slike stavljati u privitke !
Avatar korisnika
doris
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 330
Teme: 17
Pridružen: 15.5.2010, 23:12
Lokacija: Rijeka

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#1  PostPostao/la doris » 21.2.2011, 18:33

Dupini Cresa i Lošinja

Poznato je: gdje su dupini, tu je more čisto, a takvo je more oko Cresa i Lošinja, koje nastanjuje oko 120 rezidentnih dupina. Dupini tog akvatorija su jedna od najbolje proučenih populacija dobrih dupina u Mediteranu. Projekt "Jadranski Projekt Dupin" osnovan je 1987 i od tada kontinuirano radi na njihovom proučavanju i zaštiti.
Tjekom godina prikupljeni su mnogobrojni podaci o biologiji, ekologiji, ponašanju i prijetnjama za dobre dupine, više informacija o populaciji dupina u cresko – lošinjskom akvatoriju te o pravilima ponašanja u njihovoj blizini možete naći na internet stranicama Plavog svijeta - instituta za istraživanje i zaštitu mora – www.plavi-svijet.org .
Dupini se razlikuju na osnovi njihove leđne peraje i ne postoje dva dupina sa istim perajama. One se razlikuju po obliku, ožiljcima i ranama zadobivenim tijekom života. Znastvenici fotografiraju njihove leđne peraje i na osnovi fotografija mogu razlikovati sve dupine te dobiti mnogobrojne infomacije o njima (npr. koja je veličina, dinamika, struktura i sastav populacije). Dupini koji se najčešće viđaju na području dobiju tako i imena. Neki od najpoznatijh lošinjski dupina su Belugo, Faccia, Meta, Mush, Debby, Sonja, Phil, Monk, Grifo... Kako bi dobri dupini Cresa i Lošinja dobili potrebnu zaštitu u kolovozu 2006. proglašen je Lošinjski rezervat za dupine, prvi kao takav u Jadranu i Sredozemlju. Trenutačno je Cresko-Lošinjski akvatorij pod preventivnom zaštitom dok na snagu ne stupe zakoni i pravila ponašanja koja će se poštivati u rezervatu. Za znanstveni rad, doprinos zaštiti i očuvanju dobrih dupina organizatori "Jadranksog Projekta Dupin" nagrađeni su međunarodnom nagradom za zaštitu okoliša "Henry Ford".
Dobri dupini (Mush, Sonja, Debby i Meta), mogu se usvojiti čime pomažete ukupnom projektu zaštite dobrih dupina.

Slika

Avatar korisnika
doris
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 330
Teme: 17
Pridružen: 15.5.2010, 23:12
Lokacija: Rijeka

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#2  PostPostao/la doris » 21.2.2011, 18:34

Bjeloglavi supovi na otoku Cresu

Ekološki centar "Caput Insulae", koji je 1993. godine osnovan na Cresu u mjestu Beli, brine se dugoročno o zaštiti bjeloglavih supova, jednoj od četiri različite vrste lešinara koji još žive u Europi. Bjeloglavi supovi gnijezde se na strmim liticama, ponekad na visini od samo 10 m iznad mora, gdje ih se vrlo lako može promatrati, ali su time i ugroženi. Znanstvenici iz ekološkog centra obilježavaju mlade ptice, kako bi ih kasnije mogli identificirati.

Bjeloglavi supovi primijećeni su i na susjednim otocima.

Slika

Avatar korisnika
doris
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 330
Teme: 17
Pridružen: 15.5.2010, 23:12
Lokacija: Rijeka

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#3  PostPostao/la doris » 21.2.2011, 18:36

Smeđi medvjed u Gorskom kotaru

Populacija smeđeg medvjeda, najveće životinje u Europi, u šumama bogatom Gorskom kotaru, gdje je sačuvan izvorni sastav i mir kao temeljni preduvjet za brloženje medvjedica i donošenje potomstva odgovara kapacitetu staništa. Provedeno je istraživanje telemetrijskim praćenjem kretanja smeđeg medvjeda, a uspješno su preseljeni (reintrodukcija) medvjedi uhvaćeni u Gorskom kotaru u šume Donje Austrije za obnovu ugroženog tamošnjeg fonda medvjeda.

Slika

Avatar korisnika
doris
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 330
Teme: 17
Pridružen: 15.5.2010, 23:12
Lokacija: Rijeka

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#4  PostPostao/la doris » 21.2.2011, 18:41

Škamp - Nephrops Norvegicus

Škamp je najcjenjeniji jadranski rak, svugdje je tražen, ali ne i svugdje prisutan. I u Jadranskom moru stanovnik je tek jednog njegovog dijela. Glavna naselja su mu na dijelu sjevernog, te u uskom području Blitvenice na srednjem Jadranu. Zato ga mnogi nazivaju kvarnerskim rakom. U gospodarskom ribolovu Hrvatske zauzima značajno mjesto. Lovi se kočom i posebnim vršama, čitave godine, danju i noću, a najbolje u noćima s mjesečinom, kada napušta svoje skrovište u mulju i kreće u potragu za hranom. Najveći ulovi ostvaruju se od polovice proljeća do polovice ljeta. Škamp je prava gastronomska delicija i nezaobilazna ponuda svih kvarnerskih restorana.

škamp.jpg
škamp.jpg (40.92 KiB) Pogledano 462 puta

gost
 

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 21.2.2011, 19:43

njammm.....

a i lijepe životinje si izabrala....dupini, medvjedi...... :bravoveliki:

Avatar korisnika
alancro
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 174
Teme: 10
Pridružen: 30.12.2010, 18:58

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#6  PostPostao/la alancro » 23.2.2011, 22:57

osim u kvarnerskom zaljevu, škamp živi svoj umjetnički život i na tuRističkom autobusu obliku napisa "Škampi od danas" što je krilatica kojom prodavačice na ribarnici stimuliraju kupce.

igor266
Gost
Gost
 
Postovi: 4
Pridružen: 29.12.2010, 14:33

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#7  PostPostao/la igor266 » 28.2.2011, 11:38

doris napisao:Smeđi medvjed u Gorskom kotaru

Populacija smeđeg medvjeda, najveće životinje u Europi, u šumama bogatom Gorskom kotaru, gdje je sačuvan izvorni sastav i mir kao temeljni preduvjet za brloženje medvjedica i donošenje potomstva odgovara kapacitetu staništa. Provedeno je istraživanje telemetrijskim praćenjem kretanja smeđeg medvjeda, a uspješno su preseljeni (reintrodukcija) medvjedi uhvaćeni u Gorskom kotaru u šume Donje Austrije za obnovu ugroženog tamošnjeg fonda medvjeda.

Slika

prošle godine nekako potkraj proljeća na gumacu, poviše klane, sam se slučajno našao jako blizu ove životinje, neznam ko se više prepo ja ili medo, ali oba smo pobjegli jedan od drugog brzinom svjetlosti

gost
 

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#8  PostPostao/la gost » 2.3.2011, 12:18

smeđi medvjed 1.jpg
smeđi medvjed 1.jpg (127.04 KiB) Pogledano 460 puta

Medvjed u konobi Mala sten u Čižićima, ulovljen koju stotinu metara dalje u dvorištu privatne kuće

Slika

Iz Novog lista
U noći 01/02.10.2008., u neposrednoj blizini kuća u Čižićima, lovac Darko Škrabonja ustrijelio je medvjeda teškog 125 kilograma i obrazložio kako ga je oko 23 sata telefonom nazvao ugostitelj Edis Kirinčić kojem je informaciju o viđenju medvjeda na čižićarskoj rivi dao vozač kamiona Miro Stašić. Medo se je vidjevši ga dignuo na zadnje noge, no dobio je metak - ovaj čiju čahuru vidite na slikama na medvjedovoj glavi!

smeđi medvjed 3.jpg
smeđi medvjed 3.jpg (126.08 KiB) Pogledano 460 puta

A za dojam o veličini međeđe glave - evo i moje ruke:

smeđi medvjed 4.jpg
smeđi medvjed 4.jpg (112.2 KiB) Pogledano 460 puta

Alen_Rijeka
Baniran
R13kA
R13kA
 
Postovi: 609
Teme: 8
Pridružen: 22.4.2011, 09:16
Lokacija: Kozala

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#9  PostPostao/la Alen_Rijeka » 22.4.2011, 09:41

Srna (obična srna, srndač, lat. Capreolus capreolus)

Prošle godine sam je vidio u Klani.Slikat naravno nisam stigao.

Istočna granica ove vrste pruža se od Ladoškog jezera prema Crnom moru, ali prije njega zaobilazi strepe (Kumo-Manične) i skreće prema Balkanu. Zapadna granica kreće se od skandinavskih planina uz zapadne obale Britanskog otočja prema Gibraltaru. Nema ih u Irskoj, Korzici, Siciliji, Sardiniji i Grčkoj. U Hrvatskoj je više rasprostranjena u kontinentalnom dijelu (Slavonija, Baranja, Gorski kotar), a u priobalju je rijetkost. Rasprostranjenost po državama ovog prostora kreće se ovako: Hrvatska 29%, Slovenija 23%, Bosna i Hercegovina 14% i Makedonija 9%.

Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Križa su nešto viša od grebena. Noge su vitke i duge, papci crni. Srne unatoč tome ipak nisu ustrajni trkači. Rep je kratak i jedva vidljiv. Duljina od njuške do repa iznosi 130-140 cm, a visina u grebenu 75 cm. Težina ovisi o području,hrani, godišnjem dobu, fiziološkom stanju i spolu (ženke su 5-10 % lakše). Težina je obično oko 25 +/- 3 kg, ali može dosegnuti i do 40 kg. Zubna formula odrasle jedinke je I 0/4, C 0/0, P 3/3, M 3/3 dakle sveukupno ima 32 stalna zuba. Lane ima 20 mlječnih zubi. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput jelena i svinja. Ljetna dlaka je riđastocrvena, a zimska kestenjastosiva. Stražnjica je obrasla bijelom dlakom, koja je ljeti manje uočljiva nego zimi. Lane je smeđe sa bijelim pjegama do prvog linjanja, nakon čega izrasla dlaka prekrije ove pjege. Srna mjenja godišnje dlaku dva puta i to u proljeće i početkom jeseni. Vrijeme linjanja je ovisno o nadmorskoj visini, zdravlju i dobi životinje. Za obilježavanje teritorija i druge oblike mirisne komunikacije srnama služe specijalizirane kožne žlijezde. Ove žlijezde nalaze se između papaka zadnjih nogu (podmazuju kožu interdigitalnog područja, ostavljaju mirisni trag), ispod skočnog zgloba sa vanjske strane (tarzalni organ) su žlijezde lojnice, koje također ostavljaju miris na vegetaciji o koju se životinja očeše. Srnjak na čelu ima čeonu žlijezdu, koja mu služi za označavanje granica područja, a u ženki žlijezde koje se nalaze na stražnjici vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja. Od osjetila srna ima izvrsno razvijen sluh, njuh i okous. Vid je slabo razvijen jer je srnino oko astigmatično te vidi samo veće predmete i to nejasno a najbolje opaža kretanje.

Po načinu života i ponašanju srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka sa po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka (embriotenija), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u tzv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama. Do kasne jeseni se udružuje u krda i u njima ostaje sve do proljeća. To je udruživanje nagonsko i opravdano utjecajem negativnih vanjskih faktora. U krdu vlada unutarnja organizacija, koja ga održava na okupu i pruža osjećaj sigurnosti, vođa krda je u pravilu srna majka koja vodi lanad. Tek pred sam porod srna prekida vezu sa prošlogodišnjom lanadi. Po broju članova i obiteljskoj strukturi razlikujemo obiteljsko krdo, prošireno obiteljsko krdo i nagomilano krdo (najtrajnije je obiteljsko krdo) Najtrajnije je obiteljsko krdo koje ima razvijene međusobne odnose među jedinkama, jer se radi o članovima jedne obitelji (srna - lanad). Ovisno o bonitetu staništa radijus kretanja srna je razmjerno malen, on može iznositi prosječno od 1 (srna sa lanadi do 14 dana) do 10 km. Osim toga kod srne kao zoološke porodice je izražen selidbeni nagon, ali je različitog intenziteta kod pojedinih vrsta. Kod sibirske srne je najizraženiji i vezan uz godišnja doba te iznosi i više stotina kilometara. Kod europske srne taj je nagon znatno slabiji, a izraženiji je kod planinskih srna zbog nepovoljnijih uvjeta života i neprijatelja. Razlikujemo nekoliko tipova glasanja ovih životinja. Tip glasanja je uvjetovan spolom, dobi, fiziološkim stanjem jedinke te načinom i stupnjem uznemiravanja. Glasanje slično piskanju je tipično lanetu, koje doziva majku, a pijukanje i piskanje predstavlja komunikaciju između srne i lanadi. Jauk, plač i deranje su zvukovi, koje pretežno proizvode odrasle životinje i ovise o situaciji u kojima se nalaze. Baukanje je način glasanja mužjaka, koji time oglašava opasnost, ali se isto tako glasa i u doba parenja kada srnjak baukanjem obilježava, da je zaposjeo određeni teritorij.

Pari se u drugoj polovici srpnja i prvoj polovici kolovoza a ponekad i kasnije u 11. i 12. mjesecu. Kod srna koje se pare kasnije ne dolazi do prekida razvoja zametka tj. porod se odvija istovremeno sa onima koje su bile u embrioteniji. Srnjak prati srnu koja se tjera i to traje 4 dana, a potom je napušta i traži drugu. Tako oplodi 4-5 srna. Jajna stanica se nakon oplodnje ne učvrsti nego slobodno pliva u maternici i neprimjetno se razvija (embriotenija) do polovice prosinca tek nešto. Od tada počinje intenzivni razvoj tako da porod pada u 5. ili 6. mjesecu. Srna nosi 150 (285-290 dana sa embriotenijom) Prvorotke donose na svijet pretežno jedno, a kasnije dva laneta, rjeđe tri ili više jer to ni za doljenje a prema tome ni za preživljavanje nije povoljno premda srna ima četiri sise. Kod blizanaca lanad može biti raznog ili istog spola. Parenje počinje istovremeno u nizini i u planinama i traje jednako dugo dok lanjenje u planinama nastupa nešto kasnije, jer embriotenija traje dulje jer nepovoljne prilike traje dulje u planinama. Za vrijeme prehrane srna brižljivo skriva lanad. Lane teži 1.2-1.7 kg a siše sve do studenog. Postaje spolno zrelo sa 14 mjesec

8ii-srndac.jpg
8ii-srndac.jpg (157.64 KiB) Pogledano 459 puta

Alen_Rijeka
Baniran
R13kA
R13kA
 
Postovi: 609
Teme: 8
Pridružen: 22.4.2011, 09:16
Lokacija: Kozala

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#10  PostPostao/la Alen_Rijeka » 22.4.2011, 10:17

Srnu nažalost u zatočeništu možete vidjeti u mini zoo vrtu u Delnicama.

Slike od ove godine:

Kip
srna Delnice 1.jpg
srna Delnice 1.jpg (107.87 KiB) Pogledano 459 puta

srna Delnice 2.jpg
srna Delnice 2.jpg (119.47 KiB) Pogledano 459 puta

srna Delnice 3.jpg
srna Delnice 3.jpg (48.05 KiB) Pogledano 459 puta

Avatar korisnika
mlaka5
R13kA
R13kA
 
Postovi: 624
Teme: 2
Pridružen: 19.2.2011, 21:50

ČESLJUGAR-GARDELIN[Carduelis carduelis)

Post broj:#11  PostPostao/la mlaka5 » 2.5.2011, 11:29

češljugar.jpg
češljugar.jpg (28.19 KiB) Pogledano 562 puta


..ZASTICENA VRSTA

Stručna klasifikcija : Porodica : FringillidaeZs (Zebe)j

Rod : Carduelis

Vrsta : C. carduelis

Hrvatski regionalni nazivi: Grdelac, grdelin, stiglic, stiglec.



Češljugar, jedna od najraznobojnijih ptica pjevica, ova ptica se nastanjuje širom Europe izuzevši daleki sjever Europe.U vrijeme parenja i gniježđenja u proljece rijetko ih se primjećuje. Češljugar je izuzetno oprezna ptica, tj. majstor je prikrivanja, i jedino ga njegova melodična pjesma povremeno otkriva. Gnijezdo, koje obicno gradi ženka je jednako tako vješto skriveno i kamuflirano, zbog toga grabežljivci samo u rijetkim slučajevima pronađu i unište mlade. Ženka gradi gnijezdo od raznog materijala koji pronalazi u prirodi kao sto su suhe vlati trave, male grančice, te smrekove ili borove iglice. U vrtovima česljugari najčešće grade gnijezdo na stablu jabuke ili trešnje, dok u parkovima najčešće na topolama i javoru. Ženka najčešće snese 5-6 jaja i leži na njima 9 – 14 dana, za sve to vrijeme mužjak joj hranu donosi u gnijezdo. Oba roditelja hrane mlade , i to različitim lisnim ušima u pocetku, a kasnije lako probavljivim sjemenom različitih biljaka koje pronalaze u prirodi. Nakon što mladi češljugari napuste gnijezdo i osamostale se, skupljaju se u velike mase i najčešće se zadržavaju u tom području tijekom cijele zime. Češljugari se najčešće zimi hrane raznim vrstama sjemenja čičaka i ostalog sjemenja, koje vjesto izvlače iz biljaka svojim kljunovima.

Obitavališta: Većinom obitavaju u nizinskim područjima, ali npr. Švicarskoj se gnijezde sve do 1000 m nadmorske visine, a pojavljuju se u kasno ljeto i jesen na alpskim livadama na visini čak do 2400 m.



Češljugari su krhke i osjetljive, ali i prekrasno obojene ptice, sa poprilično izraženim kljunom i sa laganim plesnim letom. Kroz povijest ljudi su primjećivali njegov blistav i zanimljiv izgled, zlatno-žute crte koje se protežu uzduž crnih krila . Odrasle ptice imaju jedinstveno obojena područja na glavi u kontrastu crveno-bijelo-crna područja , žuto-smeđa leđa , izraženu bijelkastu pozadinu i crni rep sa bijelim elipsastim poljima na repnim perima.



Duljina: 11 – 14 cm

Težina: 11 – 17 g.

Raspon krila: 21 – 25 cm

Veličina jaja: 15,6 do 20,0 x 12,3 do 14,3 mm



Uzgoj i briga:



Kao i mnoge druge zebe, češljugari su vrlo agresivni na ostale zebe tijekom vremena kada imaju mlade samo što je kod njih to jos više primjetno. Iz tog razloga mogi uzgajivači preporučuju držanje pojedinog para češljugara u letarci ili volijeri dimenzija 120x100x200 cm (dužina x širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola zaštićena kako bi price imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko ljeta ptice imale sjenu od sunca.

U zaštićenom dijelu letarke postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda kakva se koriste za kanarince boje.Uzgajatelji oko gnijezda najčešće stavljaju borove grane kako bi se ptice osjecale sigurnijima i kako bi ambijent bio sto prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je moguce motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda je načešće kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje ležati. Nakon otprilike 12 – 14 dana mladi ptići se vale iz gnijezda. Tada roditeljima treba davati što različitije poluzrelo sjemenje koje pronalazimo u prirodi (maslačak) , te je neophodno davati živu hranu (lutke crva brašnara), mravlje ličinke i ostalo. Uzgajivači isto tako daju roditeljima klijelo sjeme i komercijalnu jajčanu hranu, a isto tako i tvrdo kuhano jaje pomješano sa krušnim mrvicama ili naribanim petitt keksima. Mlade hrani iskljucivo ženka do starosti 5 – 6 dana , a nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće napustiti gnijezdo koje je do tada napuštala samo zbog obavljanja nužde i pića.

Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon valjenja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane.

Nakon otprilike 14 dana mladi ptice napuštaju gnijezdo, i od tada za njih se brine i dohranjuje ih mužjak, dok se ženka priprema za dugo leglo od najčešće tri. Od iznimne je važnosti za ptice da tijekom stresnog razdobja roditeljsva imaju dostupnu raznoliku i zdravu hranu, sa puno zelene hrane (lisit maslačka, radića, blitve i ostalog), te svježeg voca ,kao i dodatke minerala u hranu i vodu.

Tijekom jeseni i zime ptice hranimo sjemenskom hranom pojačanom sjemenjem bogato uljima ( konoplja , suncokret, lan ). U proljeće ponovo reduciramo sjemenje bogato uljem , u protivnom je moguce da se ptice udebljaju sto nije preporučljivo.


..MUZJAK
češljugar-mužjak.jpg
češljugar-mužjak.jpg (8.36 KiB) Pogledano 142 puta

...ZENKA
češljugar-ženka.jpg
češljugar-ženka.jpg (7.68 KiB) Pogledano 142 puta
...krepat,ma ne molat...

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21405
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#12  PostPostao/la Adamić » 2.5.2011, 11:53

Gardelina im relativno dosta u našem gradu. Predivne su ptičice. Bilo bi ih još više da ima više šuma i zelenila u našem gradu.

Avatar korisnika
mlaka5
R13kA
R13kA
 
Postovi: 624
Teme: 2
Pridružen: 19.2.2011, 21:50

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#13  PostPostao/la mlaka5 » 2.5.2011, 12:03

Adamić napisao:Gardelina im relativnodosta u našem gradu. Predivne su ptičice. Bilo bi ih još više da ima više šuma i zelenila u našem gradu.


..tocno..zabranjen je lov na njih,ali jos uvijek postoje oni koji ih love na lijepak..lov je surov,jer se jadne ptice selektiraju nakon skidanja sa lijepljivih grancica..one koje nisu interesantne, bivaju odbacene sljepljenih krila i tako postaju hrana grabezljivcima..nemalo Talijana je dolazilo u nase Primorje u takav lov,jer su u Italiji kazne drasticne..cak i zatvor..kod nas su samo kazne simbolicno novcane...
...krepat,ma ne molat...

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21405
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#14  PostPostao/la Adamić » 2.5.2011, 12:33

Slika
Ramena mužjaka su crne boje
Slika
Ramena ženke su smeđkaste boje


Imamo mi još prekrasnih ptičica kao što su crvendač, sjenica pa od ovih većih prekrasna je šojka.

gost
 

Re: Životinje našeg kraja

Post broj:#15  PostPostao/la gost » 2.5.2011, 22:50

konj 1.jpg
konj 1.jpg (241.11 KiB) Pogledano 588 puta

konj 2.jpg
konj 2.jpg (217.51 KiB) Pogledano 588 puta


Danas u Brezama pase krdo konja slobodno po pašnjaku među kućama, a ova dva ljepotana (kobila i njeno ždrijebe) slikana su blizu Štefana u Ledenicama ... ;)
Onaj pogon koji se vidi u pozadini je još jedan propali pogon riječke okolice!

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Životinje

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju