Rijeka-najkisovitija.jpg (46.34 KiB) Pogledano 11068 puta
Na listi najkišovitijih mjesta na svijetu, koje prema službenim podacima objavljuje servis Ogimet, Rijeka je tijekom nedjelje bila uvjerljivo najkišovitije područje na svijetu. S 249,5 litara kiše po kvadratnom metru, postaja Rijeka Kozala uvjerljivo vodi ispred drugoplasiranog Sanhu Daoa u Kini (141 litra) i zračne luke Shreveport u SAD-u (106 litara). http://www.rijekadanas.com/?p=71533
Rijeka pravi potop.jpg (64.61 KiB) Pogledano 11067 puta
Rijeka je danas doslovno bila rijeka. U gradu i okolici bio je pravi potop
Grad Rijeka objavljuje rat poplavama !? ---------------------------------------------
KIŠNI GRAD RIJEČKE OBORINE PREDMET STUDIJE GRAĐEVINSKOG FAKULTETA RAT POPLAVAMA Kako zaustaviti bujice nakon svake jače kiše? U okviru projekta »Inženjerska analiza oborinskih značajki grada Rijeke – pljusak za projektiranje« analizirat će se intenzitet i oblik riječkih padalina s osobitim naglaskom na one koje traju kratko, a izgledaju kao da je posljednji dan na Zemlji
Ljiljana HLAČA Posljednja rujanska poplava pokazala da nije dovoljno redovito čistiti šahte i sustav odvodnje * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Hoće li nakon projekta »Inženjerska analiza oborinskih značajki grada Rijeke – pljusak za projektiranje« koji će za Grad Rijeku provesti Građevinski fakultet u Rijeci – Zavod za hidrotehniku i geotehniku, poplave u Rijeci, osobito područja Mlake, Potoka, glavne tržnice, Fiumare i Zvonimirove ulice, nakon obilnih padalina napokon postati prošlost? Trebalo bi biti tako, samo je pitanje kada, jer je spomenuti projekt tek u povojima. Naime, Odjel gradske uprave za urbanizam prihvatio je incijativu Građevinskog fakulteta da se u okviru spomenutog projekta analizira intenzitet i oblik riječkih padalina s osobitim naglaskom na one koje traju pet minuta a izgledaju kao da je posljednji dan na Zemlji. Analiza i obrada tih podataka čine prvu fazu ovog projekta, kojeg je Grad Rijeka odlučio podržati s 21.500 kuna.
Slapovi niz stepenice
Nešto se promijenilo – riječke kiše nisu kao što su nekad bile i nije dovoljno samo redovito čistiti šahte te sustav odvodnje. Ukazuju to i podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske koje nam je ustupio Krešo Pandžić. Prema njima, najveća količina padalina od 1951. godine, od kada se obavljaju takva mjerenja, zabilježena je upravo u Rijeci i to prošlog vikenda (29. i 30. rujna) kada je palo 240 litara po metru četvornom. Nije ni čudo da su neki dijelovi grada »zaplivali«, a bilo je i vodopada niz stepenice. Slijede zatim količine od 220 litara po metru četvornom (izmjereno 13. rujna 2012.), 200 litara (10. listopada 1998.) te 153 litre (24. studenog 1987.). Najviše dnevne količine oborina u Rijeci zabilježene su zadnjeg desetljeća, a pojava intenzivijih oborina povezuje se s globalnim zatopljenjem, smatraju u DHMZ -u. – Sustavi za odvodnju oborinskih voda do sada su se uglavnom planirali i projektirali na način da su se cijevnim ili kanalskim sustavima odvodnje evakuirale pale oborine, pri čemu je kriterij bila isključivo vrijednost maksimalnog protoka, a koji se određivao temeljem tzv. ITP ili HTP krivulja koje su za područje Rijeke definirane, stoji u dokumentaciji Odjela gradske uprave za urbanizam i ekologiju.
Sustav odvodnje
– No, s povećanjem udjela vodonepropusnih površina na urbanim područjima rastu i zahtjevi za novim suvremenijim pristupima k rješavanju problema oborinske odvodnje, a koji će se temeljiti na što većem stupnju zbrinjavanja (infiltracije, retencioniranja, privremenog zadržavanja) oborinskih voda i to što bliže mjestu njihova nastajanja. No, za projektiranje takvih rješenja važno je poznavati cjelokupni režim padanja oborina, osobito onih jačeg intenziteta, stoji u dokumentu. Iz toga proizlazi da će se sustavi odvodnje u Rijeci temeljem ovog projekta u budućnosti zasigurno bazirati na izgradnji tzv. retencijskih prostora odnosno građevina koje će se graditi na određenim mjestima s pojačanom infiltracijom vode u tlo. Već je u startu odbačeno proširivanje postojećeg sustava odvodnje, jer bi to značilo i masovna kopanja po gradu. Izgradnja retencijskih građevina u budućnosti će biti obveza i svakog projektanta koji će sudjelovati u zgradnji oborinske odvodnje.
Riječki zaljev sličan Bokokotorskom
Riječki zaljev je sličan Bokokotorskom zaljevu, u čijem zaleđu padne u prosjeku najviša količina oborine u Europi, oko 5.000 milimetara godišnje, naglašava Krešo Pandžić. – Moglo bi se reći da zaleđe Rijeke ima sekundarni maksimum prosječne godišnje količine oborina u Europi u iznosu od 3.500 milimetara, kaže Pandžić. Ljevkasti oblik planinskog zaleđa Rijeke u odnosu na jugozapadne zračne struje doprinosi jačanju oborine u tom području zbog prisilnog dizanja relativno vlažnog zraka sa Sredozemlja koji donosi spomenuta jugozapadna struja na istočnoj strani sredozemne ciklone čiji je centar često na području Genove, objašnjava naš sugovornik.
Granica 100 milimetara
Od rujna 2012. godine do svibnja 2013. godine u Rijeci je palo više od 2.000 milimetara oborina dok su tri ljetna mjeseca bila razmjerno sušna. U rujnu 2013. godine palo je više od 400 milimetara oborina, od čega samo 29. rujna više od 200 milimetara (litara po metru četvornom). Smatra se da dnevne količine oborine u iznosu većem od 100 milimetara mogu prouzročiti odgovarajuće bujične poplave osobito u urbanim područjima.
---------------------------------------------------------------------- Zanimljiv podaci , pogotovo onaj dio kojih svih zanima koji žive u ovom gradu a to je zašto je Rijeka tako kišovita.
rikard bencic poplava rijeka (2).jpg (77.48 KiB) Pogledano 11020 puta
rikard bencic poplava rijeka (1).jpg (83.12 KiB) Pogledano 11020 puta
Rijeka-najkisovitija-na-svijetu-Bujice-vode-poplavile-ulice_ca_large.jpg (58.22 KiB) Pogledano 11020 puta
RI299X90_gallery_embed_item.jpg (59.83 KiB) Pogledano 11020 puta
RI299X60_gallery_embed_item.jpg (71.33 KiB) Pogledano 11020 puta
Potop-u-Rijeci-Foto-Vedran-KARUZA.jpg-6_gallery_embed_item.jpg (95.77 KiB) Pogledano 11020 puta
Potop-u-Rijeci-Foto-Marko-GRACIN.jpg-6_gallery_embed_item.jpg (66.48 KiB) Pogledano 11020 puta
Potop-u-Rijeci-Foto-Marko-GRACIN.jpg_gallery_embed_item.jpg (80.36 KiB) Pogledano 11020 puta
Post broj:#484Postao/la Vežičanka » 20.1.2014, 23:26
Kako kaže naša kronologija na današnji dan prije 72 godine bilo je jako hladno, -10° c.
20.01.1942. U 17,13 sati izbio požar u tvornici papira Smith & Meynier. Zapalilo se veliko skladište krpa, drva i celuloze. Gorjela je zona od 1200 m kvadratnih. Požar su gasili riječki i sušački vatrogasci te protupožarna četa koja je ukonačena odmah pri ulazu u tvornicu. Gašenje je trajalo cijelu noć po velikoj hladnoći od -10 stupnjeva C, pa je tako voda morala biti pumpana ispod smrznute Rječine. Sve tri ekipe su radile harmonično i dobro su funkcionira
Kako predviđaju meteorolozi, nakon razdoblja koje je bilo prosječno toplije za ovo doba godine doći će do zahlađenja. Sutra će se temperatura početi snižavati i u četvrtak će doseći vrijednosti uobičajene za ovo doba godine. Prosječne temperature bile su za unutrašnjost zemlje oko 10 stupnjeva veće nego prosječne u siječnju a u primorju su odstupanja bila manja-između 3 i 5 stupnjeva.
Kakva je ovo pojava, već tjedan dana izgledamo kao neko veliko industrijsko središe gdje kao da smo zarobljeni u vlastitom smogu . Naravno ovo nema veze s industrijom jer od nje nema ni i.
sumaglica Rijeka.jpg (55.6 KiB) Pogledano 10739 puta
Ugodno je vani. Sunce sija ali vidljivost je jako loša već danima.
Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.svibnja), budući da je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe oko početka druge dekade, pa do polovice svibnja dogodi naglo svibanjsko zahlađenje. U „ledene svece“ se ubrajaju i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija se čak naziva i „ledena Sofija“ zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja.
Ne znam u koju temu bi ovo mogli staviti, pa molim moderatora da me ispravi. Jučer je preminuo poznati hrvatski meteorolog Milan Sijerković, a zadnja knjiga koju je napisao je:
O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera.jpg (52.83 KiB) Pogledano 9392 puta
Tekst prenesen iz današnjeg Novog Lista:
RIJEKA Najveći među svim hrvatskim meteorolozima, inž. Milan Sijerković, zadužit će nas i nakon svoje smrti. Posljednja knjiga koju je napisao ujedno je i prva koja na znanstveno popularan način govori o vremenu u Rijeci i okolici. Knjiga "O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera" upravo je u tisku i izaći će nakon njegove smrti, u izdanju riječke Naklade Val.
Riječ je o literarnim zapisima koji na razumljiv i zanimljiv način opisuju vrijeme i klimatske prilike Rijeke i većih gradova na Kvarneru. To je područje s meteorološkog gledišta dosad istraženo i opisano više puta, ali isključivo na stručan i znanstveni način, a ovo je prvi put da je to učinjeno popularno, na način koji je prihvatljiv širokome krugu čitateljstva.
Knjiga se sastoji od nekoliko velikih cjelina, koje su napisane u obliku manjih pripovijesti: Povijest motrenja, Bura, Kiša, Nevere, Opća obilježja, Godišnji kalendar. S obzirom da je ovo prvo meteorološko štivo takve vrste to je zasigurno prikladan doprinos kulturnom nasljeđu Rijeke i kvarnerskog područja, kao i prilog popularizaciji meteorologije u ovom dijelu Hrvatske, napominju u Nakladi Val.
Štivo je autor učinio boljim, ljepšim i zanimljivijim time što je u njega uključio i opise meteorološke naravi koji su prisutni u djelima glasovitih hrvatskih spisatelja.
U posljednjem poglavlju pridodan je meteorološki, klimatski kalendar, kao prigodan autorov dar čitateljima, a koji na osnovi višedesetljetnih istraživanja ponašanja vremena precizno predviđa vremenske prilike u svim tjednima u godini!
Naravno, kako je u pogovoru knjige istaknula Dunja Mazzocco Drvar, ovo ne bi bila prava Sijerkovićeva knjiga niti rukopis kada u njemu ne bi narav klimatskih obilježja našla svoje mjesto i u pučkoj, iskustvenoj meteorologiji, koja ih ističe u obliku prikladnih izreka. Jer uostalom, kao što kaže primorska poslovica, a prenosi je Sijerković i u svojoj novoj knjizi, „Najveća je pamet vrime znati!“.
Vežičanka napisao:Malo nam je zahladilo. Pogoršanje vremena u svibnju sa osjetnim zahlađenjem koje ponekad donese snijeg i mraz i u nizinama naziva se Ledeni sveci
Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.svibnja), budući da je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe oko početka druge dekade, pa do polovice svibnja dogodi naglo svibanjsko zahlađenje. U „ledene svece“ se ubrajaju i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija se čak naziva i „ledena Sofija“ zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja.
Postao/la 
, pogotovo onaj dio kojih svih zanima koji žive u ovom gradu a to je zašto je Rijeka tako kišovita. 
