UKOD-tvornica ukočenog drva (1930ih-1970ih)

[Vežičanka]

UKOD-tvornica ukočenog drva (1930ih-1970ih)

ukočeno drvo (šperploča), ploča dobivena sljepljivanjem furnira tako da su smjerovi vlakana susjednih slojeva okomiti jedan na drugi, što neutralizira krivljenje i uvijanje drva.

"Tvornica ukočenog drva -UKOD" djelovala je na području iznad Orijentovog igrališta, istočno od Sušačke bolnice od 1930ih do 1970ih. Kasnije je na tom prostoru bilo Istravino.
Nakon drugog svjetskog rata nazivala se "DIP Rade Šupić" (DIP=drvno industrijsko poduzeće)

na dijelu zračnog snimka Rijeke iz 1940. vidimo tvornicu Ukod. Radi snalaženja na snimci označila sam Sušačku bolnicu i Trsatsku vojarnu:

Sušak iz zraka 1940 - .JPG (156.89 KiB) Pogledano 5852 puta

tvornica je imala predstavništva u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Sarajevu što je vidljivo iz ove reklame:


Jedan od mojih paradjedova bio je zaposlen u toj tvornici 1930ih. Djed mi je pričao da kada bi po ljeti vlasnik odlazio na ljetovanje, tvornica se zatvarala a radnici bi bili kod kuće bez plaće u tom periodu. Ostalo bi ih samo nekoliko da čuvaju tvornicu.

oglas u slovenskom Jutru, 14.06.1931. značajan je jer nam početak rada tvornice smješta ne kasnije od 1931.godine

Jutro 14.06.1931..JPG (52.2 KiB) Pogledano 5852 puta

1930ih bilo je nekoliko štrajkova u tvornici. O jednom takvom štrajku saznajemo iz štampe 1937.godine:

Krajem studenog 1937. došlo je do obustave rada u tvornici "Ukod" u Sušaku, zbog otkaza svim radnicima. Nakon 10 dana pokret je završen s tim što se uprava obavezala da će postojeći kolektivni ugovor podvrći reviziji čim tvornica počne normalno raditi, nakon montaže novih strojeva.
Nakon pregovora sklopljen je novi ugovor po kojemu su se plaće radnika kretale od 4,25 do 9,50 dinara po satu, a radnica od 2,90 do 3,55 dinara po satu.
Kolektivni ugovor regulirao je plaćanje prekovremenog rada od 50 do 75 posto više od redovnog. Poduzeće se obavezalo da će plaćati radnicima prvih sedam dana bolovanja.

Saznajemo da poduzeće nije poštivalo kasnije taj ugovor.
1940. tvornica je zapošljavala 280 radnika.

Tvornica se prije WWII reklamirala kao "Prva jugoslavenska tvornica ukočenog drva"


obavijest o preseljenju skladišta u Ljubljani

1935 UKOD skladište Ljubljana.JPG (61.69 KiB) Pogledano 5852 puta

nastavak slijedi....

[Vežičanka]

UKOD-tvornica ukočenog drva (1930ih-1970ih)

Već dvadesetak godina nažalost, propadanje industrijskih pogona i malih i velikih je svakodnevna pojava. Takve vijesti jedva da više zapažamo. "Rade Šupić" je bila prva tvornica u našim krajevima za koju sam čula da je propala, negdje sredinom 70ih godina prošlog stoljeća.

slika iz teme NK Orijent 1969.godine, tvornica je još radila, vidi se u desnom gornjem dijelu slike s velikim dimnjakom


Osim šperloča, tvornica je proizvodila kutije za radio prijemnike, čak i skije.

U vlasništvu tvornice bila je i pilana u Klani:

ŠUMARSKI LIST 1967
Drvno industrijsko poduzeće "Rade Šupić" na svojoj pilani u Klani preradi godišnje cca 8.000 m3 jelovih i 8.000 m3 bukovih pilanskih trupaca, dok u svojoj tvornici šperploča u Rijeci preradi cca 4.000 m3 bukovih šel trupaca.


O teškoćama DIPa "Rade Šupić" iz Šumarskog lista 1967. godine:
U Drvno industrijskom poduzeću "Rade Šupić" Rijeka isplaćen je prosječni mjesečni netto osobni dohodak po 1 zaposlenom radniku u 1965. svega u iznosu od 386 n. d, dok je u 1966. taj iznos porastao na svega 476,60 n. d. Iz ovih podataka jasno se vidi da drvna industrija po prosječnim mjesečnim netto osobnim dohocima po 1 zaposlenom radniku u 1966 stoji na najnižoj stepenici platne ljestvice privrede Jugoslavije.

slika iz teme NK Orijent 1979.godine, vidi se dimnjak tvornice koji ne postoji više


Kod DIP-a "Rade Šupić" Rijeka ostvarili su gubitke slijedeći pogoni:

pogon skija ---------gubitak od 2,670.000 n. d
pogon šperploča--------------------932.000 n. d
pogon radio-kutija-----------------845.000 n. d
tokarija, galanterija i ostalo---3,088.000 n. d


Ovako veliki gubici polufinalnih i finalnih pogona DIP-a "Rade Šupić" doveli su ovo poduzeće u veoma tešku situaciju, tako da je početkom 1967. ovo poduzeća došlo pod prinudnu upravu, a postoji mogućnost da do konca godine dođe i u likvidaciju, ukoliko Skupština općine Rijeka iz svojih fondova za zajedničke rezerve ne pokrije dio gubitka ovog velikog poduzeća.

Nakon propast "Rade Šupića" na tom prostoru djeluje Istravino, tvornica koja je također propala pred desetak godina.

nekoliko slika područja bivšeg UKODA i bivšeg Istravina iz 2013. Zgrade s kosim krovom su starije građevine svakako iz perioda prije drugog svjetskog rata

tvornica UKOD (1).JPG (172.23 KiB) Pogledano 5847 puta

tvornica UKOD (2).JPG (186.75 KiB) Pogledano 5847 puta

ovdje se čini da je bio nekadašnji ulaz u tvornicu, ili bar jedan od ulaza:

tvornica UKOD (3).JPG (191.42 KiB) Pogledano 5847 puta

sadašnji ulaz u prostor bivše tvornice:

tvornica UKOD (4).JPG (214.5 KiB) Pogledano 5847 puta

[milic]

Odlično Vežičanka!
To su moji ex susjedi. I moj tetak je radio u UKOD-u 60-ih godina. Šofer je bio. Pa kad smo se 1965. selili u stan na Vežici on nas je selio UKOD-ovim kamionom. Nikad nisam bio u krugu tvornice. Pardon, mutno se sjećam, moguće sa školom,čarolije kako se s trupca, koji se okreće, skida tanki sloj tj. furnir.
Sjećam se da je moj bratić imao, ali kao pravi Primorac, nije ih i koristio, skije koje su kao ''otpad' završile kod njega.
I još se sjećam kako su veliki trupci ležali u bazenima , valjda da ne gube na kvaliteti. Bilo je tu nekog egzotičnog drva, moguće mahagoni.
Sva ova ''sjećanja'' odnose se na period 1965.-1970.
Sad je, kako čujem, punionica Coca cole tamo. Bilo bi interesantno prošetati malo tim pogonima.

[Kantrida76]

Prva jugoslavenska tvornica ukočenog drva (poslije poznata kao Tvornica ukočenog drva i furnira) djelovala je u Sušaku, točnije na Podvežici od 30-ih godina 20. stoljeća. Dio kompleksa kasnije je sačuvan u sklopu pogona Istravino d.d., a od velikog broja dimnjaka nije sačuvan niti jedan. Prema arhivskim izvorima zaključuje se da se radilo o velikom industrijskom pogonu koji je sačinjavao cijeli kompleks zgrada stambene i, prije svega, tvorničke namjene.

Godine 1938. u tvornici radi dvije stotine radnika. Proizvodila je unakrsno lijepljene furnire (Sperplatten) za izradu pokućstva, uređenje unutrašnjosti željezničkih vagona, automobilske karoserije te za unutarnje uređenje parobroda, aviona i drugo. Kapacitet je tvornice oko 10.000 kubika sirovine ili otprilike 4.000 kubika gotovih proizvoda. Tvornica je skladišta imala u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Splitu i Sarajevu. Ističe se kako je ovo bila prva takva tvornica u Jugoslaviji.

Do danas je dio nekadašnjeg UKOD-a ostao sačuvan u okviru tvornice Istravino. U arhitektonskom smislu radi se o objektima od gotovo nikakve povjesno umjetničke važnosti.

slika 1.jpg (87.34 KiB) Pogledano 5786 puta

[Kantrida76]

Slika 2.jpg (122.75 KiB) Pogledano 5786 puta

[Kantrida76]

Slika 3.jpg (169.21 KiB) Pogledano 5786 puta

[Kantrida76]

Slika 4.jpg (227.58 KiB) Pogledano 5784 puta

Mladić na biciklu , ing. Petar Višnjić, u drugoj polovici pedesetih godina bio je na čelu tehnološkog odjela UKOD-a

[Kantrida76]

ukodsuak.jpg (239.21 KiB) Pogledano 5763 puta

[Vežičanka]

Ovako su Amerikanci pisali o Jugoslaviji krajem WWII.

Ukod.JPG (222.28 KiB) Pogledano 4834 puta