Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Pomorske nesreće

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#46  PostPostao/la Vežičanka » 23.2.2017, 16:47

U knjizi "Kostrena u NOBu" (Eugen Cindrić, 1976.), uz ime poginulog pomorca Franje Medanića je podatak o potonuću (vjerojatno malog) parobroda imena Raša ispred riječke luke 23. kolovoza 1946. godine.
Niti o tom događaju, a ni o tom parobrodu Raša nisam našla nikakve podatke na internetu. Ako netko nešto nađe neka napiše.

U knjizi između ostalog piše:

Franjo Medanić (1888-1946)

Franjo Medanić rođen je u Kostreni u zaseoku Paveki u pomorskoj obitelji. Otac mu je plovio na jedrenjacima. Dva brata i dva sina također su bili pomorci. Sinovi Albert, pomorski strojar i Vinko, radio-telegrafist, čitav rat su proveli na našim i savezničkim brodovima.
Prije Dr.svj.rata Franjo je plovio na brodu Kobac Atlantske plovidbe, s kojeg se iskrcao zbog bolesti u obitelji pred sam početak rata.

Nakon Drugog svj.rata plovio je na parobrodu Raša koji je iz Plomina prevozio ugljen u Rijeku. Zbog velikog nevremena 23. kolovoza 1946. godine nikako nisu mogli pristati u luku. U trećem pokušaju naišli su na magnetsku minu, koja je uništila brodić, a Franjo je poginuo.

Franjo Medanić.JPG
Franjo Medanić.JPG (24.9 KiB) Pogledano 5611 puta

Avatar korisnika
KarloOP
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 498
Teme: 2
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#47  PostPostao/la KarloOP » 23.2.2017, 22:26

U Kostreni na spomeniku nalazi se njegovo ime kao zrtvi poginuloj u moru.
Kostrena-Cemetary-Monument_to_Victims_of_World_War_II.JPG
Kostrena-Cemetary-Monument_to_Victims_of_World_War_II.JPG (90.96 KiB) Pogledano 5602 puta

Za sada ne mogu pronaci detalje stradanja broda.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#48  PostPostao/la Vežičanka » 8.6.2017, 15:30

Parobrod SIRIUS tada vlasništvo brodarskog društva "Iris" iz Stockholma, naišao je jednog olujnog dana u Kvarneru u veljači 1947. na minu i potonuo na dubinu od 52 m.
Posada se sva spasila, osim jednog mornara koji je najvjerojatnije umro od srčane kapi.

Brod je sagrađen 1946. u Švedskoj. Dimenzije: duljina 90,47m; širina 12,27m; visina 6,2m.
BRT 3023, DWT 2980
Parni stroj trostruke ekspanzije kombiniran s turbokompresorom od 990 IHP.
Kotlovi škotski za pregrijanu paru, tlak 14 atm.
Loženje ugljenom, potrošnja 11 tona za 24 sata.
Brzina broda pod teretom 11 Nm.

Odmah nakon što je brod potonuo, vlasnici su se interesirali za njegovo vađenje, ali je brod ležao u minskom polju koje još nije bilo očišćeno.
Nakon čišćenja minskog polja nekoliko se puta bezuspješno tragalo za brodom.
Napokon je brod pronađen u siječnju 1956., gotovo jednu milju dalje od pozicije koja je zabilježena prilikom potapljanja.
Pregledom ronioca utvrđeno je da brod leži ravno. Mina je rasporila skladište br. 1, te se brod prelomio preko grotla br.2 preko zapovjedničkog mosta. Pramac je bio zariven nekoliko metara u mulj. (Vidi skicu).

image.jpg
image.jpg (111.02 KiB) Pogledano 5538 puta

Nakon predočenog stanja, vlasnik nije više imao interesa za brod, te ga je uz naknadu prepustio "Brodospasu".
10. svibnja 1956. nakon što su razrađeni projekti i nakon što je "Brodospas" izvršio pripreme, započeli su ronioci i mornari broda "Labin" pod rukovodstvom Jerka Tanfare radove na dizanju broda.

Potopljeni brod nalazio se na sredini Kvarnera, udaljen od kopna 7-8 milja.
Iako je "Brodospas" već imao dosta iskustva u podizanju brodova s morskog dna, dodatnu poteškoću je predstavljao uvijek nemirni Kvarner, iznenadne bure i polomljeni pramac broda.
Stoga je odlučeno da se brod pomoću cilindara podigne za oko 12 m od površine i tako lebdeći dotegli u zaklonjeno mjesto u Raški zaljev.

image.jpg
image.jpg (149.63 KiB) Pogledano 5538 puta

Dana 29. kolovoza 1956. započeli su kompresori tjerati zrak u cilindre.
Brod je dotegljen u Raški zaljev nakon što su svladane razne teškoće.
U Raškom zaljevu postepeno se skraćivala užad, brod je navlačen u sve pliće dno.
5. listopada brod je nakon 9 godina ležanja na morskom dnu izašao svojom gornjom palubom na površinu.

image.jpg
image.jpg (193 KiB) Pogledano 5538 puta

Kako je brod izlazio na površinu, jarboli, dimnjak, zapovjednički most, oplata broda, sve je bilo prekriveno morskom florom i faunom dubine Kvarnera i prelijevalo se u krasnim duginim bojama.
To je trajalo samo kratko vrijeme jer su na zraku boje ubrzo izblijedjele.
19. 10. 1956. započelo je tegljenje broda prema Splitu.
Zbog slomljenog pramca, nije bila moguća plovnost cijelog broda, već se pramac i dalje pridržavao pomoću uzgona cilindara.
Izgled teglja je bio čudan. Krma je visoko stršila nad površinom mora, dok se paluba pramca nalazila gotovo pod vodom.

image.jpg
image.jpg (233.2 KiB) Pogledano 5538 puta

Prema tekstu Ljube Marina u časopisu Pomorstvo 1956. god.
--------------------------------------------------------------------------
U brodogradilištu Split brod je popravljen i uređen. Dobio je ime "Mosor". U floti Slobodne plovidbe bio je od 1957. do 1969.
Nakon toga mijenja vlasnika i ime do svog kraja 1970.

Brod Mosor 1958.godine
Mosor 1958.JPG
Mosor 1958.JPG (96.4 KiB) Pogledano 5476 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#49  PostPostao/la Vežičanka » 25.1.2018, 20:51

O nesreći parobroda Ika pisali smo u postovima br. 43-45 na prethodnoj stranici

Na donjoj fotografiji se vidi parobrod Ika izvučen iz mora na površinu nakon nesreće u riječkoj luci 1897. godine.

1897-parobrod Ika podignut iz mora.jpg
1897-parobrod Ika podignut iz mora.jpg (244.13 KiB) Pogledano 5423 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#50  PostPostao/la Vežičanka » 23.2.2018, 21:37

Ovako je umjetnik vidio sudar Ike i Tyrie. Crtež Paur Geza. (o sudaru Ike i Tyrie čitajte na prethodnoj stranici)
Ika i Tyria.jpg
Ika i Tyria.jpg (183.12 KiB) Pogledano 5373 puta

Slika potopljene Ike ista kao s prethodne stranice, ali malo u drugačijoj kvaliteti.
potopljena Ika.jpg
potopljena Ika.jpg (125.06 KiB) Pogledano 5373 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#51  PostPostao/la Vežičanka » 13.9.2018, 20:35

post br.4 str. 1
petasatus napisao:UKLETI HOLANDEZ U HRVATSKOM JADRANU
Izvor: Novi list od 1909.

Slika
Šestog siječnja, pisao je Novi list, parobrod "Skodra" krenuo je na put za Kotor. Na putu kapetan Skodre ugledao je jedrenjak koji je čudnom putanjom plovio prema njegovu brodu. Pramac jedrenjaka bio je usmjeren prema Skodri. Kapetan je započeo izbjegavanje, ali ukleti brod kao da je predviđao svaki njegov potez i stalno mu se približavao. Dozivačem je pozivao posadu čudnog broda. Nitko se nije odazivao. Maknuo se s putanje jedrenjaka i zaustavio je Skodru.

Kapetan je zapovjedio spuštanje čamca u more, ukrcao se i s ostalom posadom u isti i naredio da se odvesla do jedrenjaka. Kad su došli u blizinu broda shvatili su da je pred njima grčki teretni jedrenjak "Evangelist".

Kapetan je ponovo pokušao dozvati posadu. Uzalud. Odaziva nije bilo. Jedrenjak je na boku imao oveću rupu. Kako je bila iznad vode brod je nastavio ploviti.

Popevši se na "Evangelistu" kapetan je na palubi pronašao jednu živu mačku. Posade nije bilo makar se vidjelo da je netko na brodu nedavno boravio. Brod je bio pun drva.

Što se dogodilo s posadom koja je napustila brod nikad se nije saznalo. O tome što se dalje događalo s "ukletim jedrenjakom" Novi list nije pisao.

Ovo sam ja pronašla o tom slučaju:

Novine Svjetlost 17.01.1909:

Nađen brod bez ljudi

Parobrod Ugarsko-hrvatskog društva „Skodra" na svome putu za Kotor našao je na otvorenom moru 12 morskih milja daleko od rta Radoni (Arbanija) zapušten grčki brod (Škuna) imenom „Evnngelistria" krcat drva razne vrsti.
Na brodu nije bilo žive duše osim jedne mačke. Ovaj brod bio je dovučen od parobroda Skodra u Sv. Ivan od Medove te pošto je brod počeo da tone, bio je nasukan u glib da ne potone, te je bila iskrcana roba sa palube na parobrod Skodra, to teškom mukom uslijed bojkota austrijske trgovine. Iza kako je bila iz broda voda isisana, brod je sa velikim poteškćama bio dovučen u Kotor.
Po naredbi osiguravujućeg društva u Trstu, gdje su bila drva osigurana, ista će biti prodana na javnoj dražbi. Što je bilo sa personalom broda, do danas nije poznato.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#52  PostPostao/la Vežičanka » 18.9.2018, 10:34

Izvlačenje parobroda Ika s dna riječke luke u listopadu 1897. (O nesreći parobroda Ika čitajte na str. 3)

podizanje parobroda Ika - listopad 1897-1.jpg
podizanje parobroda Ika - listopad 1897-1.jpg (77.05 KiB) Pogledano 5162 puta

podizanje parobroda Ika - listopad 1897-2.jpg
podizanje parobroda Ika - listopad 1897-2.jpg (89.58 KiB) Pogledano 5162 puta

podizanje parobroda Ika - listopad 1897-3.jpg
podizanje parobroda Ika - listopad 1897-3.jpg (116.95 KiB) Pogledano 5162 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#53  PostPostao/la Vežičanka » 29.10.2018, 12:35

iz posta br. 18, str. 2:
petasatus napisao:28.10.1882. godine Riječku je luku pogodila najveća pomorska katastrofa izvan ratnog vremena.

Olujno je jugo u svega nekoliko sati na stijene ispred Mlake ( danas nasipano područje ispred svjetionika ) razbilo četiri jedrenjaka......

crtež iz 1882. prikazuje oluju i brodolom ispred Rijeke 28. listopada 1882.:
28.10.1882-oluja na moru brodolomi.jpg
28.10.1882-oluja na moru brodolomi.jpg (346.17 KiB) Pogledano 5065 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#54  PostPostao/la Vežičanka » 15.2.2019, 21:11

U postu br. 7 ove teme (str. 1), pisali smo o katastrofi parobroda Split u Riječkoj luci koja se desila na badnjak - 24. prosinca 1917. godine.
Parobrod je bio vlasništvo "Hrvatskog parobrodarskog društva Jadran", koje je osnovano u Splitu 1908. godine. Društvo je imalo u vlasništvu još jedan parobrod imena "Jadran".

Posada parobroda Split, kad se desila nesreća brojala je 13 članova, od kojih su u eksploziji 3 teže a 2 lakše ranjena. Jedan član posade preminuo je slijedeće jutro, a drugi nekoliko dana kasnije.

U donjem tekstu je greška, parobrod "Split" nije sagrađen 1908., nego 1900. u brodogradilištu Glasgow (Škotska) pod imenom "Killeavy".
Smotra dalmatinska 02.01.1918.JPG
Smotra dalmatinska 02.01.1918.JPG (38.12 KiB) Pogledano 4658 puta

Kao što je poznato, olupina nije dignuta iz mora 1918. kako se predviđalo u donjem tekstu, već je tako stajala s uzdignutim pramcem sve do početka Drugog svjetskog rata u našim prostorima, kad ju je talijanski okupator izvukao jer mu je trebao svaki komad metala za ratne potrebe.
Smotra dalmatinska 30.01.1918.JPG
Smotra dalmatinska 30.01.1918.JPG (22.52 KiB) Pogledano 4658 puta

Za vrijeme dok je pramac stršao iz mora olupina je bila atrakcija, dobro poznata svim Kostrenjanima. Čak je i mjesto gdje se nalazila nazvano "Split". (vidi kartu obale Kostrene s nazivima u postu br.13)

U temi Iz našeg kraja priče i legende u postu br. 638 je priča iz knjige "Žurkovanska sjećanja", autor Orfeo Tićac:

Kad je već o Kostreni i knjizi riječ, evo još jedne priče o pomorskoj nesreći pred Kostrenom:

Pomorska nesreća koja se dogodila tijekom Prvoga svjetskoga rata, točnije 1917. godine, bila je za Kostrenjane izvor besplatne energije. U riječkoj se luci zapalio parobrod Split, vlasništvo Hrvatskoga parobrodarskoga društva iz Splita, koji je iz Dugoga Rata kraj Splita prevozio karbid u Rijeku. Brod je nasukan kraj istočne punte Martinšćice, na plažu pod Velom kavom.
Kada je ugašen požar, nastala je opća mobilizacija svih raspoloživih čamaca iz Žurkove i Martinšćice kojima su se s nasukanoga broda odvozile bačve karbida u kostrenske konobe i štale. Dragocjeno se gorivo koristilo još mnogo godina kasnije za rasvjetu kuća. Austrijski su žandari, panduri i financi obavljali racije po kućama i oduzimali karbid, ali s malo uspjeha.
Izvor: Žurkovanska sjećanja, Orfeo Tićac


Goruću olupinu dovukao je remorker Vontato ispred bivšeg kamenoloma "Vela kava" u Kostreni, Pramac koji strši iz mora može se vidjeti na slici iz teme Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice - pogled s Grčeva na Pećinama.:

Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#55  PostPostao/la Vežičanka » 8.5.2019, 11:22

O nesreći parobroda Ljubljana 14. svibnja 1945. pisali smo na prethodnoj stranici (str. 3)
Još jedan podatak može se saznati iz knjige "Grad Bakar kroz vjekove", Ivo Marochino (1978. god.)

Ispred bivše tvornice cementa, (kasnije je na tom mjestu bila koksara) bila je sagrađena lijepa obala. Nijemci su za vrijeme WWII tu postavili mine a da nitko nije za to znao.
Kad je 14. svibnja 1945. parobrod Ljubljana isplovio iz bakarske luke, u trenutku dok je zaokretao u blizini (sada bivše) željezničke stanice, naišao je na jednu od Nijemaca postavljenu magnetsku minu i potonuo.
U isti trenutak eksplodirala je mina pod obalom bivše tvornice cementa i raznjela njen srednji dio. Krajevi obale koji su ostali bili su posve neupotrebljivi. Znači da su obje mine bile međusobno povezane.
Nisam naišla na podatak da je itko stradao na toj drugoj strani zaljeva, srećom.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#56  PostPostao/la Vežičanka » 20.11.2019, 10:08

Pismo grupe dioničara Parobrodarskom društvu Jadran 1919. godine:

Novo doba 28.01.1919.jpg
Novo doba 28.01.1919.jpg (131.06 KiB) Pogledano 4170 puta


U "Slobodnoj Dalmaciji" od 09.06.2018. https://slobodnadalmacija.hr/more/nauti ... rice-skuse, piše se o stradanju parobroda Split. Data je slika vađenja dimnjaka, pa piše :
Po slici je jasno da je nastala negdje sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća, ali nema pisanih tragova o stradanju parobroda Split kod Žurkova, ni o njegovu vađenju.

Zapravo je po slici sasvim jasno da se radi o periodu prije ili za vrijeme Drugog svjetskog rata jer je na barci registracija SK, što je bila registracija za barke iz Sušaka u Jugoslaviji prije kraja WWII (vidi postove br. 25, 26 i 27 ove teme). Nakon rata, kad se Rijeka i Sušak ujedinjuju u jedan grad za oba područja registracija je RK, a tako je i danas.

Posada je načinila čudo: zapaljenim je brodom najvećom brzinom isplovila prema Kostreni i tamo ga uspjela nasukati.

Činjenica je da je gorući parobrod oteglio u Žurkovo remorker Vontato.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#57  PostPostao/la Vežičanka » 31.3.2020, 20:43

stranica 1, post 14 u ovoj temi
petasatus napisao:Dodatak na post o brodu "Regolo"
(podaci o brodu)

SS Regolo (1889 - 1956)

Talijanski teretni brod sa parnim pogonom.
Izgrađen je 1889. godine u Flensburger Schiffsbau Gesellschaft, Flensburg, Germany
gdje je izrađen i pogonski stroj od 85 n.h.p. maksimalne brzine 8,5 čvorova.
Dimenzije broda su: 58,3 x 9,4 x 4,1, a tonaža 813 g.r.t.
Službeno nestao 09.02.1956. ispred Senja i status mu nije potvrđen ( nije nađen).

Povijest broda:
Plovio kao SS Occident 1889. u vlasništvu Petersen H. A., Flensburg, Njemačka do 1937. godine.
SS Giuseppina 1937. u vlasništvu Giovanni Musico fu Michele, Messina, Italija do 1948. godine.
SS Salina 1948. u vlasništvu Trinacria, Italija, da bi 1953 promjenio ime i postao
SS Regolo i dalje u vlasništvu Trinacria, Italija do nestanka 1956.godine.

Parobrod Occident 1901. godine. Fotografija je poslata na adresu u Flensburg. To je sigurno parobrod koji je od 1953. nosio ime Regolo.
Inače, olupina Regola je pronađena prije dvije godine kod otočića Zečevo.
https://gorgonija.com/2018/05/13/teretn ... od-regolo/
https://morski.hr/2018/05/05/misterij-i ... ijetljeni/
Slika je prodana, možda nekom našem istraživaču https://www.akpool.co.uk/postcards/2719 ... g-backbord

dampfer Occident .jpg
dampfer Occident .jpg (51 KiB) Pogledano 3587 puta

dampfer Occident -2.JPG
dampfer Occident -2.JPG (49.21 KiB) Pogledano 3587 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#58  PostPostao/la Vežičanka » 9.2.2021, 12:40

13. lipnja 1957. godine, dvije milje ispred riječke luke, potonuo je motorni brod Brioni. Na brodu je bila posada od 6 osoba, koji su se svi spasili.
Teret, ukrcan u riječkoj luci, sastojao se od 139 tona svinjske masti u bačvama, a iskrcaj je bio predviđen za luku Piran.

Na sreću, posada je uspjela na vrijeme spustiti čamac za spašavanje u koji su se svi ukrcali. Putnički brod Maribor, riječke Jadrolinije našao se u blizini, te je preuzeo brodolomce.

MB Brioni nagnuo se na desni bok
1957 brod Brioni (1).JPG
1957 brod Brioni (1).JPG (194.44 KiB) Pogledano 1101 puta

Do potonuća je došlo zbog nepropisno pričvršćenog tereta, zbog čega se brod Brioni nagnuo na jednu stranu i ubrzo potonuo. Na površinu je isplivao jedan dio tereta bačvi, pa je ubrzo organizirano prikupljanje.

MB Brioni tone ispred riječke luke
1957 brod Brioni (3).JPG
1957 brod Brioni (3).JPG (67.07 KiB) Pogledano 1101 puta

Već krajem mjeseca srpnja iste godine Brodospas je izvadio brod iz mora. Prvi najnužniji popravak izvršen je u brodogradilištu Viktor Lenac u Rijeci, na trupu broda koji je bio napuknut na više mjesta.
Popravak je dovršen u brodogradilištu Punat na Krku.

Motorni brod Brioni sagrađen je 1952. godine u Splitu. U vrijeme potonuća bio je u sastavu Lošinjske plovidbe.
Nakon što je izvađen, brod mijenja imena i vlasnike još nekoliko puta do konačnog kraja 1974. kad je izrezan u Splitu.

MB Brioni, još malo pa će nestati s površine
1957 brod Brioni (2).JPG
1957 brod Brioni (2).JPG (106.31 KiB) Pogledano 1101 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4566
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#59  PostPostao/la Vežičanka » 21.2.2021, 17:19

Kapetan Ljubomir Dorčić, zapovjednik parobroda Ljubljana koji je potonuo u Bakarskom zaljevu 14. svibnja 1945. godine

(o potonuću parobroda Ljubljana čitajte u postovima na str. 3 ove teme)

Prema tekstu Anđelka Kalpića “Kapetan Ljubo Dorčić, komandant “Makarske” i “Ljubljane””, čaopis Naše more br. 1-2, 1988.

Ljubomir (Ljubo) Dorčić rodio se 24. kolovoza 1903. godine u Novom Vinodolskom u trgovačkoj obitelji.
Otac Bogoslav i majka Marija imali su sedmero djece, pet sinova i dvije kćeri. Dvojica sinova poginula su kasnije u Narodnooslobodilačkoj borbi, a Ljubomir je stradao zajedno s brodom Ljubljana 14.05.1945.
U velikoj obiteljskoj kući bila je bogata knjižnica u kojoj su se okupljali prijatelji i čije su knjige bile inspiracija za mladog Ljubomira.

Ljubo
je završio Pomorsku školu u Bakru 1921. godine, nakon čega se ukrcao na brod.
Nakon što je 1934. godine osnovao obitelj, odlučio je da ne plovi izvan Jadrana. Preuzeo je zapovjedništvo na brodovima društva Jadanske plovidbe sa Sušaka.
Najduže je plovio kao zapovjednik broda Cetina na liniji Sušak-Obrovac.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata uključuje se već prvih dana okupacije u ilegalni rad. Prenosio je brodom materijal, odjeću, lijekove za partizane iz Sušaka za Novi Vinodolski, za potrebe partizanskog logora u Viševici. Održavao je veze sa otocima Krkom i Rabom.

Nakon kapitulacije Italije, postaje zamjenik komandanta luke Sušak. Nakon oslobođenja Cresa i Lošinja postaje zamjenik komandanta pomorske komande za Hrvatsko primorje i Istru.
Pomorska komanda za Hrvatsko primorje i Istru imala je plovni park od sedam parobroda (Makarska, Senj, Cetina, Slavija, Istra, Lav i Cres), oko 30 motornih jedrenjaka i dvadesetak manjih ribarskih motornih brodova i čamaca.
Ljubo Dorčić zapovijedao je parobrodom Makarska koji je prevozio partizansku vojsku i ratni materijal.
Brod Makarska sudjelovao je u prevoženju bataljona “Matija Gubec” 13. primorsko-goranske divizije u pomorskom desantu na Cres i Lošinj, u prevoženjima za napad na Karlobag, da bi nakon toga preuzeo funkciju štabnog broda svoje pomorske komande.

U provođenju druge etape operacije Wolkenbruch jedinice njemačke 71. divizije i oklopne SS divizije Herman Goring počele su iz Rijeke 07. rujna 1943. silovit napad na slobodni teritorij Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. Istog dana, oko 15 sati snažno je bombardiran Senj.
Potopljen je parobrod Istra, i neki manji brodići, dok su oštećeni brodovi Cres, Cetina i Slavija. Parobrod Lav napadnut je i oštećen u tijeku plovidbe iz Senja, te se morao nasukati.
Jedini neoštećen brod bio je Makarska kojim je zapovijedao Ljubo Dorčić.
Takvo oštećenje i stradavanje brodova bilo je posljedica loše procjene komande koji su dozvolili veliku koncentraciju brodova u luci Senj, iako je dio ljudstva, pa i sam kapetan Dorčić, smatrao da je napad na Senj bio očekivan.
Žestoka bombardiranja nastavila su se i idućih dana.

Brod Makarska se pod zapovjedništvom Ljube Dorčića nakon tog napada sklonio u Jablanac, a odatle otplovio u luku Bari koja je bila u rukama saveznika i gdje je već stigla partizanska misija brodom Bakar.

Ljubomir Dorčić bio je nakon toga neko vrijeme nautički referent Baze Monopoli, a 27. studenog 1943. postaje zapovjednik parobroda Ljubljana.
Parobrod Ljubljana ulazi u sastav transportnih brodova mornarice NOVJ. Brod povezuje obale Italije pod saveznicima s otokom Visom i sa oslobođenim lukama Dalmacije.
Ljubljana u travnju i početkom svibnja 1945. plovi svakodnevno Jadranom do Crikvenice izložena opasnosti od plutajućih mina. U to vrijeme bilo je zabranjeno uplovljavanje u luke Sušak i Rijeka zbog opasnosti od mina.

Nacrt parobroda Salona (kasnije Ljubljana) iz arhive Lloydovog registra u Londonu:
Ljubljana nacrt .jpg


Posljednje putovanje parobroda Ljubljana

11. svibnja 1945. godine Ljubljana je u Dubrovniku ukrcala dio boraca koje je trebala prevesti do luke Sušak. Nakon toga otplovila je za Split u koji je stigla istog dana predveče.

Drugo jutro u Splitu je ukrcala članove kazališta narodnog oslobođenja ZAVNOH-a, koji su trebali u Rijeci i Istri održati predstave. Iz Splita parobrod otplovljava prema Crikvenici.
13.svibnja oko 15 sati Ljubomir Dorčić uplovljava s Ljubljanom u svoj rodni Novi Vinodolski. U brod se ukrcava Ljubomirova supruga Marga.
Ljubljana prema planu nakon toga uplovljava u Crikvenicu ali tu dobija od lučkih vlasti naređenje da produži za Bakar.

Nije poznato tko je i na osnovu čega proglasio Bakar sigurnom lukom za uplovljavanje. Je li bilo u pitanju površnost ili neobavještenost, ostat će čini se zauvijek neodgovoreno pitanje.

Ljubljana je uplovila u luku Bakar 13. svibnja uz zalaz sunca. Vojnici su se iskrcali, dok su članovi kazališne grupe ostali na brodu i izveli predstavu za posadu.
U svitanje 14. svibnja 1945. kapetan Dorčić dobija naređenje da se s brodom vrati u Split. U međuvremenu, na brod se za Split ukrcalo nekoliko putnika. Isplovili su oko 3,30 ujutro. Ubrzo se čula strašna eksplozija nakon koje je slijedio krik Ljubine žene koja je sve to promatrala s obale.

Deset godina nakon tog događaja, teško oštećen brod Ljubljana izvađen je iz mora. U brodu je pronađeno i deset kostura. Na osnovu ožiljka od operacije na lubanji, identificirano je tijelo Ljuba Dorčića.
Nažalost, dnevnik koji se nalazio na brodu, u koji je Ljubo pisao o svojim doživljajima za vrijeme Drugog svjetskog rata uništilo je vrijeme i more.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kapetan Ljubo Dorčić imao je dvoje djece. Kći Gora Dorčić pohađala je Sušačku gimnaziju s mojom mamom. Koliko se sjećam iz pričanja mame, sin je tragično stradao kao pomorac, na žalost moje mame više nema pa je ne mogu pitati za potvrdu.

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju