Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Bark Capricorno (1883)

Jedrenjaci Rijeke i Kvarnera
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Bark Capricorno (1883)

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 9.12.2017, 19:10

BARK CAPRICORNO

Brodolom jedrenjaka „Capricorno“ u noći 27. na 28. prosinca 1900. god.

Naša sloga piše 8.siječnja 1901.godine:

Strašan brodolom
„Novi list“ javlja: Ovih dana prosula se je Rijekom i okolicom strašna viest o brodolomu broda „Capricorno“, koji je vlasničtvo vit. Kosulića. Ovaj se je strašni brodolom dogodio u kanalu Bristolskom u noći od 27. Na 28. decembra prošle godine (1900. –op. Vežičanka).

Na brodu je nastradalo mnogo naših Primoraca. U Bristolskom kanalu zahvatila je strašna bura brod, pa je nastradao najprije prvi kapetan Vazmoslav Perović, 43 god. iz Kostrene (Sv. Lucije), drugi kapetan Roman Matković, 22 godine star, iz Trsata i brodski mladić Gilbert Corossacz, 15 godina star sin bankira i vlastnika mjenjačnice na Sušaku.

Drugi su se u prvi čas bili popeli na katarku, dok je stigla pomoć, ali od njih su jedva trojica spašena.

Evo imena brodolomaca, osim gore spomenutih: Antun Sabljić iz Kostrene (Sv. Lucije); Juraj Vlaho iz Visa u Dalmaciji; Josip Barišić iz Veprinca; Ivan Duimić iz Kostrene (Sv. Lucije).
Zatim jedan mornar iz Senja (kojemu se još nije saznalo ime). Osim ovih nabrojenih nastradala su također tri Talijana.

ova slika se nalazi u Pomorskom muzeju u Rijeci, izrađena je 90ih godina 19. stoljeća. Objavljena je i u knjizi "Onput kad smo partili"
bark Capricorno-.JPG
bark Capricorno-.JPG (120.11 KiB) Pogledano 1388 puta

O barku Capricorno pišu Radojica Barbalić i Ivo Marendić u knjizi "Onput kad smo partili":

Gradnja barka Capricorno:
Bark Capricorno izgrađen je u brodogradilištu na Pećinama koje je bilo vlasništvo poznatog brodograditelja Josipa Bačića-Belca. To je bio posljednji jedrenjak duge plovidbe sagrađen u Hrvatskom primorju a porinut je 21. rujna 1883.godine.
Brodograditelj Bačić-Belac započeo je izgradnju broda za sebe, no zbog krize u brodarstvu s jedrenjacima, objavljuje u ožujku 1882. u dnevnom tisku oglas o dražbi trupa broda, tada bezuspješno.

Tek nakon pomorske nesreće koja se dogodila na sidrištu riječke luke kada su u oluji potonula četiri jedrenjaka (vidi post br. 18 u temi Pomorske nesreće), brodovlasnik Kazimir Kozulić prihvaća Belićevu dražbu. Naime, Kozulić je kupio dio građe i opreme nastradalih jedrenjaka što je namjeravao iskoristiti za novi jedrenjak. Gradnja barka je nastavljena.
Jedrenjak je bio dugačak 42,4 m; širok 9,48 m i visok 6,29 m. Imao je 589 rt.

Zapovjednici su mu u njegovih 18 godina plovidbe bili uglavnom Kostrenjani. To su bili redom kapetani: Jakov Pezelj, Alojzo Šodić, Anselmo Kiselić (iz Drage), Srećko Uršičić, Paškval Dujmić, Eduard Perović.

U osamnaest godina svoje plovidbe bark je prevozio žitarice, ugljen, industrijske i kolonijalne proizvode, dužice, krinu (jak navošten konac za šivanje jedara), kost. Putovao je u Crno more, Južnu Ameriku, Meksički zaljev, na Antile, u Baltičko more, nekoliko puta iz Rijeke u provansalske luke.

Na svoje posljednje putovanje Capricorno je otplovio pod zapovjedništvom kapetana Eduarda Perovića. Krenuo je iz Cardiffa s teretom ugljena prema afričkoj luci Paolo di Loandi. U jakom nevremenu jedrenjak je doživio brodolom u zaljevu Bude u blizini kornvalske obale. Stradala je sva posada osim dva kormilara Talijana.

U noći 28. prosinca brod je bačen na hridine kod Bude u Cornwallskom zaljevu. Devetorica članove posade su se utopila. Četvorica članova posade u zoru su se još uspijevala držati na konopcima križeva, ali oko podneva nisu više imali snage pa su se strovalili u more.

Imena u knjizi "Onput kad smo partili" se ponešto razlikuju od novinskog izvješća koji sam dala na početku posta.
Po knjizi posadu su činili: zapovjednik kapetan Eduard Perović; poručnik Romano Matković s Podvežice; vođa palube Anton Sablić i dispensir Ivan Dujmić zvan "Varalo" obojica iz Kostrene sv.Lucije, kormilari Josip Dorišić iz Veprinca i Blaž Giorgi iz Dubrovnika, sin tamnošnjeg lučkog kapetana, mladići Gilbert Corossacz iz Rijeke, sin poznatog riječkog bankara i N. Ecker iz Mađarske kojima je to bila prva plovidba, te mali Jakov Rahelić s Podvežice i Frane Randić iz Kostrene sv. Barbare.
Imena dvojice mornara nisu zabilježena- kormilara iz okolice Senja i mladića iz Genove.

Samo je nekolicinu njih more izbacilo slijedećih dana blizu obale te su pokopani na mjesnom groblju u Budi.

Zanimljivo je da je obalni brod Agnes (tipa keč) iz mjesta Bude, 1904. godine prilikom obnove, kada je bio i produžen, kao velejarbol dobio dio jarbola s barka Capricorno.

Na stranici Bude past and present možemo vidjeti sliku Capricorna na hridinama
Bark Capricorno.JPG
Bark Capricorno.JPG (50.04 KiB) Pogledano 4155 puta


Možemo pročitati da se pokušalo spasiti brod, na taj način da je bačeno 8 raketa s konopcima, ali bilo je uzalud. Preživjela su samo dvojica mornara.
Brod Agnes koji je dobio Capricornov jarbol bio je posljednji jedrenjak porinut s navoza Bude.

Izvještaji strane štampe koje sam pronašla pisali su još 01. siječnja 1901. o tome da su se devetorica članova posade s Capricorna utopila a četvorica su još na brodu sa gotovo nikakvim šansama da se spase.

Spašena su samo dva člana posade od 14ero, dva Talijana kormilara, Edvardo Francesconi kojega su uspjeli spasiti raketom s konopom bačenom s obale i kormilar imenom Frontebella koji se sam uspio domoći obale.

Fascinantne fotografije barka Capricorno i ono što je poslije od njega ostalo prenijela sam sa stranice http://www.dailymail.co.uk/news/article ... coast.html

3C906E9300000578-4163684-image-m-156_1485516948701.jpg
3C906E9300000578-4163684-image-m-156_1485516948701.jpg (190.58 KiB) Pogledano 4152 puta

3C9067E500000578-4163684-image-m-158_1485517196648.jpg
3C9067E500000578-4163684-image-m-158_1485517196648.jpg (225.04 KiB) Pogledano 4152 puta

3C906D0B00000578-4163684-image-m-157_1485516978133.jpg
3C906D0B00000578-4163684-image-m-157_1485516978133.jpg (180.12 KiB) Pogledano 4152 puta

3C90730300000578-4163684-image-m-155_1485516919439.jpg
3C90730300000578-4163684-image-m-155_1485516919439.jpg (153.65 KiB) Pogledano 4152 puta

3C9062DF00000578-4163684-image-m-154_1485516903368.jpg
3C9062DF00000578-4163684-image-m-154_1485516903368.jpg (220.4 KiB) Pogledano 4152 puta

3C906A6900000578-4163684-image-m-153_1485516776760.jpg
3C906A6900000578-4163684-image-m-153_1485516776760.jpg (304.04 KiB) Pogledano 4152 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 11.12.2017, 15:50

Putovanja barka Capricorno (iz knjige "Onput kad smo partili")

Prvo putovanje bilo je u studenom 1883. god. iz Rijeke za Cette s teretom dužica u trajanju od 38 dana.
1884. god. prevozi sol iz Trapanija za New York. Stiže početkom svibnja za 92 dana.
Zatim se vraća iz New Yorka za Rijeku s teretom petroleja u bačvama, gdje ostaje više od dva mjeseca. Poslije toga ukrcava dužice za Cette.
1885. nakon 28 dana plovidbe stiže u Stockholm s teretom sumpora. Od tuda do Marseilla stiže za 90 dana.
Slijede putovanja za Rijeku, pa prema Batoumu. Krajem 1886. plovi iz Bejruta za Baltimore.
U proljeće 1887. stiže iz Fortress Mon. do Lisabona za 30 dana.
Nakon toga plovi nekoliko puta između luka Sjeverne Amerike i Portugala.
1888. u veljači stiže iz New Yorka za Buenos Aires za 74 dana.
Do početka 1891. prevozi žitarice i ugljen između Buenos Airesa, francuskih i engleskih luka, Pensacole, Dunkerquea, Antwerpena, North Shieldsa, Cardiffa.
U srpnju 1891. stigao je iz Cardiffa u Rijeku s teretom ugljena. U rodnoj Rijeci ostaje do početka listopada. Zatim plovi prema Marseilleu nakrcan bordunalima, dužicama i građevnim drvom.
Do rujna 1895. ponovno je na atlantskim putovanjima između francuskih luka, Antila, luka Pensilvanije i Alabame.
Dolazi u Rijeku gdje se kraće zadržava. U ljeti 1896. godine plovi od Cagliarija do baltičke luke Rafso 79 dana. Povratno putovanje od Rafsoa do Marseillea traje 86 dana.
U Marseille stiže 15. studenog 1896.
Početkom siječnja isplovljava iz Marseillea za Kanarske otoke i Point a Pitre. Odatle dolazi do Santa Cruza za 20 dana. Tu krca šećer i konjak za Marseille.
Na tom putu sudario se s parobrodom Citta di Messina pa se morao skloniti u Cartagenu.
U Cartageni se zadržava do kraja lipnja 1897.
12. listopada 1897. isplovljava s teretom opeka prema luci Point a Pitre. Putovanje je trajalo 40 dana, a u toj luci ostaje skoro pet mjeseci. Zatim odlazi u Marseille, pa iz Marseillea u Halifax u balastu za 37 dana.
S teretom drva plovi u Alžir, s teretom krine iz Bougije u Veneciju. U Rijeci je sredinom 1898.
Prevozi drvo iz Rijeke za Cette u ožujku 1899. Zatim prevozi sol u baltičku luku Neder Kalix.
Slijedi prijevoz drva u Marseille, pa teret fosfata za Rijeku gdje stiže polovinom siječnja 1900.
Putuje iz Rijeke za Cettu za 41 dan. Nakon toga odlazi u Halifax, te u Cardiff.
Iz Cardiffa odlazi s teretom ugljena na putovanje prema afričkoj luci S. Paolo di Loanda do koje nije nikada stigao.

Kako smo vidjeli, bio je pravi svjetski lutalica.

Lučki gradovi u svojim novinama objavljivali su kretanja svojih brodova kao i dolaske i odlaske drugih brodova u njihovu luku. Ovaj spomen barka Capricorno pronašla sam u novinama New York Tribune od 12. srpnja 1887. Brod odlazi iz New Yorka za portugalsku luku Porto (Oporto na engleskom). Jedrenjak je "austrijski", a Kozulić kako vidimo se predstavlja mađarskim imenom Bela. Kapetan je Peselj (Jakov Pezelj), a vlasnik Bela Cosulich (Kazimir Kozulić).
NY Tribune July12 1887.JPG
NY Tribune July12 1887.JPG (58.99 KiB) Pogledano 4122 puta


U slijedećem postu- Što sam saznala o kraju jedrenjaka Capricorno iz izvještaja engleske Pomorske trgovačke komore o nesreći i spašavanju (pokušaju spašavanja).

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 11.12.2017, 21:39

Preliminarna istraga o okolnostima u kojima je izgubljen jedrenjak Capricorno iz Rijeke, kod Bude, dana 28. prosinca 1900. godine

U izvještaju ove istrage nisu data imena stradalih pomoraca, osim zapovjednika. Saznajemo samo imena dvojice spašenih, a to su Francesco Frontabella i Edward Francesconi.
O posadi saznajemo da ih je bilo 14 i to zapovjednik, jedan časnik, vođa palube, petoro iskusnih mornara (kormilara), dva obična mornara, jedan kuhar, jedan mali od kuhinje, jedan mali od kamare, jedan kadet.
Zapovjednik je bio Austrijanac (!) Edward Perovick (Eduard Perović- op. Vežičanka)

O BARKU CAPRICORNO IZ IZVJEŠTAJA:
Capricorno je bio austrijski (!) drveni jedrenjak, bark, sagrađen oko 1874. godine (sagrađen je 1883.- op. Vežičanka). Vlasnik je bio Cosulich iz Fiume.
Neposredno prije nego je ukrcao svoj posljednji teret ugljena u Cardiffu, jedrenjak je bio u doku u Cardifu, gdje su mu zamijenjeni metalni djelovi. Kada je isplovio bio je u dobrom stanju, sposoban za plovidbu.
Jedan od preživjelih, Francesco Frontabella, svjedok u istrazi, izjavio je da su na brodu bila nova jedra, koja nisu uspjeli upotrijebiti.
Jedrenjak je bio opremljen s četiri čamca, po dva sa svake strane, i malom jedrilicom smještenom iznad palubne nastambe.
Brod je prevozio oko 950 tona ugljena, ali to je bilo manje nego što se znalo prevoziti ranije.

ZADNJE PUTOVANJE:
Bark Capricorno napustio je luku Cardiff 24. prosinca 1900. Iz luke ga je teglio parni tegljač „Fastnet“ užetom sa Capricorna. Prema svjedoku uže je bilo neoštećeno. Bio je to konop od manile, promjera 7 ili 8 palaca.
Vrijeme je prilikom napuštanja luke bilo povoljno. Oko 9 navečer stigli su blizu otoka Lundy. Vjetar se tada pojačao, more je postalo nemirno a konop za tegljenje se odvojio.
To je bilo otprilike mjesto gdje je trebalo prema dogovoru između dva kapetana završiti tegljenje.
Nakon što se uže odvojilo, jedrenjak je razvio jedra.
Tegljač je kraće vrijeme vozio uz Capricorno, tražeći od njega da se zaustavi i uzme uže na palubu, ali jedrenjak je nastavio plovidbu. „Fastnet“ se vratio u Cardiff.

Dvojica preživjelih izjavila su da se vjetar nakon toga ponešto stišao. Nastavili su plovidbu kroz kanal po povoljnom vremenu i vjetru sve do 27. prosinca. Jačina vjetra se tada oko 7 sati navečer pojačala. Tijekom noći vjetar je počeo još snažnije puhati. Najveći dio jedara je odpuhan.
U 7 sati ujutro idućeg dana (28. prosinca) jedrenjakom više nije bilo moguće upravljati, te se on sve više približavao obali. U to vrijeme bio je oko 30 milja udaljen od obale.

Oko 10 sati ujutro jedrenjak je izgubio dva čamca koje je odnio vjetar. U 2.30 poslijepodne, udario je u vanjske stijene lukobrana Bude. Istodobno, valovi su se prelili takvom snagom da je poginuo časnik, a sedmorica pomoraca bačena su u more, te su se odmah utopili. Tijelo časnika ubrzo je također odnijelo more.
Kada je more prvi puta svom snagom udarilo u jedrenjak i odnijelo sa sobom pomorce, tada je i zapovjednik zadobio ozbiljne ozljede na ruci i nozi. Frontabella (jedan od dvojice preživjelih) je zadobio također lakšu ozlijedu noge.
Preostala šestorica preživjelih pomoraca tada su se sklonila u kabinu.

U slijedećem postu o spašavanju i pokušajima spašavanja.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#4  PostPostao/la Vežičanka » 12.12.2017, 15:53

SPAŠAVANJE I POKUŠAJI SPAŠAVANJA POMORACA S JEDRENJAKA CAPRICORNO

Petnaest do dvadeset minuta nakon što se šestoro pomoraca sklonilo u kabinu Kompanija za spašavanje raketama iz Bude ispalila je prvu raketu u pravcu broda koja je pala između dva jarbola.

Iz onoga što se tada događalo jasno je da su tada na palubu izašli Francesconi i Frontabella, (koji su da podsjetimo jedini preživjeli brodolom).
Francesconi nije mogao zadržati bačeni konop zbog nemirnog vremena i pozicije broda u tom trenutku.
Nakon deset minuta ispaljena je druga raketa ali ni ovu nisu mogla pričvrstiti jedina dvojica mornara na palubi. Nakon pola sata pozicija broda se promijenila pa je Francesconi uspio osigurati prvi konopac bačen raketom. Nakon toga je uhvatio i drugi konop i povukao ga na palubu. Na kraju konopa bila je pričvršćena ploča s uputstvima. Francesconi nije znao čitati pa je uputstva pročitao Frontabella te je objasnio postupak svom drugu. Prema instrukcijama Francesconi je pričvrstio kraj konopa za jarbol, 10 jardi iznad palube i dao signal da je to učinio. Spasioci na obali su tada bacili konop na brod s pričvršćenim drugim uputstvima koji su prema izjavi svjedoka bile slične prvima.
Na palubi su bila samo dvojica mornara Francesconi i Frontabella. Ostala četvorica, tada još živih nisu izlazila iz kabine.
Užad koja su bačena raketom na brod bila su zapetljana pa su dvojica mornara morala snalaziti i improvizirati. Nakon oko 45 minuta Francesconi se je uspio pomoću konopa povući na obalu.

Drugi preživjeli, Frontabella, nije se ni pokušao spasiti na taj način jer mu je kapetan rekao da je brod dovoljno čvrst i da će izdražati nemirno more i vjetar.
Ostatak posade ostao je u kabini dok je plima narasla. Tada su bili prisiljeni izaći zbog mora koje je preplavilo palubu.
Nakon nekog vremena, druga kompanija, Boscasle brigada za spašavanje raketama, poslala je još raketa na brod, ali bezuspješno.
Oko 7,30 ili 8 sati navečer (28.prosinca 1900.) jedrenjak se razbio. Frontabella se bacio u more, i nakon dosta poteškoća uspio je doplivati do obale gdje su ga prihvatili spasioci. Odveden je u kuću gdje je dobio piće i suhu odjeću.

Preostala četvorica koja su ostala na brodu nestali su zajedno s brodom.

Iz izvještaja je vidljivo da su četvorica pomoraca koji su posljednji poginuli ipak imali šansu da se spase na isti način kao i Francesconi, to jest pomoću užadi sa pojasom za spasavanje bačenih raketom. To svakako ne znači da bi im to uspjelo. U izvještaju se pomalo izražava čuđenje njihovom pasivnošću. To se objašnjava time da nisu imali vođe, kad se uzme u obzir da je zapovjednik bio ranjen (ne znamo u kakvom je bio stanju), a časnik je poginuo prvi.
Nije poznato iz izvještaja koja su to trojica ostala s kapetanom zadnji na brodu. Možda oni kojima je to bilo prvo putovanje. Dvojica spašenih bili su kormilari, znači iskusni pomorci.
Iz svega je također jasno da nije postojala obuka za slučaj opasnosti što je iz današnje perspektive nezamislivo.

Uskoro će biti 117 godina od tog tužnog događaja kad je stradao posljednji jedrenjak duge plovidbe izgrađen u Hrvatskom primorju odnijevši sa sobom 12 života većinom iz našeg kraja.

primjeri kod drugih brodova kako je izgledalo spašavanje te vrste (nažalost samo jedne osobe s Capricorna)
1908gamecock1.jpg
1908gamecock1.jpg (48.01 KiB) Pogledano 4097 puta

breeches_2.jpg
breeches_2.jpg (46.65 KiB) Pogledano 4097 puta

Breeches-Buoy-Rescue.jpg
Breeches-Buoy-Rescue.jpg (28.79 KiB) Pogledano 4097 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#5  PostPostao/la Vežičanka » 13.12.2017, 22:58

iz ondašnje štampe

jedrenjak Capricorno (2).jpg
jedrenjak Capricorno (2).jpg (119.28 KiB) Pogledano 4075 puta

jedrenjak Capricorno (1).jpg
jedrenjak Capricorno (1).jpg (263.86 KiB) Pogledano 4075 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#6  PostPostao/la Vežičanka » 17.12.2017, 12:59

Mislim da je zanimljivo pročitati što su pisale novine "The Western Mail" 31.12.1900. Između ostalog saznajemo da se još jedna osoba bacila u more s jedrenjaka Capricorno ali nažalost nije se uspjela spasiti. Ujutro je more izbacilo mrtvo tijelo koje se još uvijek držalo za komad daske.

The Western Mail 31.12.1900-.JPG
The Western Mail 31.12.1900-.JPG (200.63 KiB) Pogledano 4045 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#7  PostPostao/la Vežičanka » 17.12.2017, 17:17

O jednoj od žrtava mogu se naći točni podaci u knjizi Vjekoslava Bakašuna "Patnje i smrt su našli tamo gdje su življenje tražili":

Fran Šimun Randić (Franjin), 28. prosinca 1900. Izgubio se u brodolomu barka "Capricorno" u Bristolskom kanalu u zaljevu Bude. Kad je nastradao imao je 12 godina, 10 mjeseci i 18 dana. ( :šok -ovo je moj komentar-Vežičanka) On je najmlađi poginuli pomorac iz Kostrene.
Poznato je da su ranije pomorci počinjali ploviti s navršenih 12 godina, a njemu je to bio prvi brod, na koji se ukrcao kao mali od palube.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Njegov brat Josip Randić poginuo je kao zapovjednik na brodu Zrmanja 1944. godine, a otac Fran se razbolio na barku "Jafet 2" od žutice i umro 1892. godine u brazilskom Santosu. (gore spomenuta knjiga i Ljubomir Radić-Sudbina parobroda Zrmanja- Krčki zbornik 2013.)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Bark Capricorno (1883)

Post broj:#8  PostPostao/la Vežičanka » 21.1.2020, 21:50

iz mađarskog godišnjaka 1898. godine. Zapovjednik je Paškval Dujmić iz Kostrene S.L. (Svete Lucije). Kapetan Dujmić zapovijedao je barkom neposredno prije tragično stradalog posljednjeg zapovjednika kapetana Edvarda Perovića.
Dujmić je predao zapovjedništvo Peroviću u Cardiffu u prosincu 1900. Iz Cardiffa je jedrenjak krenuo na svoje posljednje nesretno putovanje.

Vidimo da je brod tada imao sedam suvlasnika. U početku ih je bilo tri - Virginia, Luigi i Kazimir Kozulić, svi po 8 karata. Nakon smrti Kazimira Kozulića (1809.-1888.), njegov udio podijeljen je na nasljednike.
Zbroj udjela mora dati 24.
8+9 2/5+1 2/5+1 2/5+1 2/5+1 2/5+1=22 10/5=24

bark Capricorno 1898.jpg
bark Capricorno 1898.jpg (110.03 KiB) Pogledano 1381 puta


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jedrenjaci

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost