Bakar

[Vežičanka]

Dio kuće Kopajtić -Seidl koja je nekada stajala blizu Jaza. Oštećena je za vrijeme bombardiranja u WWII, a srušena 1960ih. Sada je tu zelena površina:

fotografija iz 1897.:

Bakar 1897.jpg (186.81 KiB) Pogledano 16658 puta

sa prethodne stranice vidi se ta kuća:


nova fotografija sa prethodne stranice gdje se vidi zelena površina na mjestu srušene kuće:

[Umole]

Mali doprinos temi kroz fotografiju...

[Adamić]

Prilikom posjeta starom gradu Bakru, uvijek si kupite baškote. Kad dođete u Bakar, obavezno ga kupite. Mljac! Najpoznatiji suvenir uz Bakarsku vodicu.

bakarski baškot .jpg (159.05 KiB) Pogledano 16245 puta

Jedino mjesto u Bakru gdje se može kupiti bakarski baškot. (13.7.2018.)

Baškot je tipičan dvaput prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su u Bakar donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a bio je nezaobilazan u brodskoj kuhinji, gdje su baškoti visili na konopcu. Zbog njegove je suhoće mogao trajati i do šest mjeseci te je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim putovanjima, a jeo se sa svim tekućinama dostupnima na brodovima (vino, čaj, voda), iako se tradicionalno umakao u crno vino. Kvalitetu baškota ocjenjivali su tako da bi baškot pustili s određene visine da padne i razbije se. Baškot koji se razbio u više komada bio je bolji. Svaki baškot nije savršenoga prstenastog oblika jer ga proizvodi čovjek, a ne stroj, ali je zbog istog razloga, savršenog, nepromijenjenog okusa. Proizveden je s ljubavlju i toplinom dodira za uživanje u okusu. Danas je postao i zaštitni znak Bakra a i izabran je za službeni suvenir Grada Bakra.
Izvor: tz-bakar.hr

Bakarski baškot fiumani riječani Fiume .jpg (81.52 KiB) Pogledano 16245 puta

Šjora koja nosi baškote, pred više od 100 godina.

[Vežičanka]

Replika povelje Marije Terezije u Bakru na Jazu. O postavljanju bitve pisali smo također u temi Spomen ploča Corpus Separatum, trg riječke rezolucije, post br. 7.

replika povelje Marije Terezije (2).jpg (199.33 KiB) Pogledano 16038 puta

replika povelje Marije Terezije (1).jpg (217.25 KiB) Pogledano 16038 puta

replika povelje Marije Terezije (3).jpg (248.35 KiB) Pogledano 16038 puta

[Poldi]

Dio kuće Kopajtić -Seidl koja je nekada stajala blizu Jaza. Oštećena je za vrijeme bombardiranja u WWII, a srušena 1960ih. Sada je tu zelena površina:

fotografija iz 1897.:

Bakar 1897.jpg

sa prethodne stranice vidi se ta kuća:


nova fotografija sa prethodne stranice gdje se vidi zelena površina na mjestu srušene kuće:

Vlasnici te kuce u 19st su bili Bakarski sudac Ottavio i njegova zena Marietta Kopajtic. (post broj 2 i 44 u Pilepicevom Albumu https://www.lokalpatrioti-rijeka.com/fo ... 8&start=30)

[Adamić]

Bravo Vežičanka za šetnju.

Svakako ću i ja ići posjetiti repliku povelje čim uhvatim vremena. Ima baškota i u nekoj pekari u Svetom Kuzmu pa ide i to usput pronaći. Navodno neki mekani.

[Vežičanka]

Ima i u bakarskoj pekarnici za kupiti mekane. To su baškoti prije nego li se još jednom speku, pa ih i takve prodaju tko želi.

[Vežičanka]

U ovo doba prisjećamo se više nego inače naše čuvene Bakarske vodice. Bijelo grožđe autohtone sorte raslo je na bakarskim prezidima, strmim terasastim vinogradima poduprijetim i omeđenim suhozidima.

Slijedeće dvije slike su iz časopisa National Geographic, veljača 1962.

Na prvoj slici se vidi kakav je to težak posao bio obrađivanje vinograda na strmim padinama i uskim terasama, tako da mislim da o nekakvom obnavljanju nema smisla pričati. Danas takav težak ručni rad ne bi dolazio u obzir, upotreba mehanizacije je tu nemoguća. Jedino neki mali dio vinograda blizu ceste se može obnoviti, više kao turistička atrakcija, što su već napravili.

Na slici je Viktor Tadejević koji obrađuje svoj stari terasasti vinograd iznad Bakra. Prije Drugog svj. rata poljoprivreda mu je bila jedini posao. Nakon rata zaposlio se u brodogradilištu (u Kraljevici?) a vinograd je obrađivao nakon posla. Viktor je u brodogradilištu i na zemlji svaki dan radio ukupno 12 do 15 sati. Tada su u poduzećima i subote bile radne.

slika prelazi preklop stranice pa je nažalost takva kakva je

bakarski vinograd-1.JPG (193.91 KiB) Pogledano 15091 puta

Terasasti vinogradi iznad Bakra. Mjestimično su padine vrlo strme i opasne, ali su ipak vinogradi bili i na tim mjestima.

bakarski vinogradi-2.JPG (104.64 KiB) Pogledano 15091 puta

[Zeljkolegac1968]

Kuća i butiga mješovite robe pokojnog barbe Ivana Mavrića na Vratima u Bakru. Prestala sa radom poslije drugog svjetskog rata dekretom ondašnjih vlasti.

[Adamić]

Adria Quarnero Bakar Hotel Jadran tunera

Adria Quarnero Bakar Hotel Jadran tunera.jpg (115.25 KiB) Pogledano 9304 puta

[Vežičanka]

Na kući u blizini Jaza, sa istočne strane postavljena je ploča koja ukratko govori o Bakru kroz povijest, što je vrlo pohvalno.

Bakar 1.jpg (160.58 KiB) Pogledano 7985 puta

Međutim, kao što sam već napisala davno, stalno se prepisuje (po raznim portalima, i tko zna sve gdje) ista greška.
Naime, parobrod Grad Bakar nije nabavljen 1878., već 1873. Trup parobroda Grad Bakar sagradio je 1873. poznati bakarski brodograditelj Mate Matrljan od drva, dok je brodski stroj izgrađen u Trstu.

Bakar 2.jpg (213.65 KiB) Pogledano 7985 puta

Bakar 3.jpg (164.37 KiB) Pogledano 7985 puta

pomorski godišnjak iz 1875.

godišnjak 1875 .jpg (48.29 KiB) Pogledano 7985 puta

Dimenzije broda bile su 23,06 x 3,94 x 2, 48 m; tonaža 49 BT i 25 NT; brodski stroj snage 15 KS

Red plovidbe izašao u novinama Primorac 24. lipnja 1874.

Primorac, 24. lipnja 1874- plovidbeni red.JPG (114.72 KiB) Pogledano 7985 puta

[Adamić]

Otvorena je nova, uređena cesta , baš odlična ako idemo iz Rijeke s mora prema Gorskom kotaru a željeli bi "starom cestom" ići.

DC501 čvor Oštrovica - Meja Hreljin nova cesta.jpg (95.43 KiB) Pogledano 1135 puta

Malo sam se zapitao kako to da su je je išli radit. Odgovor je HDZ (Klarić-Butković) i tu je cesta obnovljena i nova samo do naplatnih kućica poslije ništa.

Riječ je o projektu rekonstrukcije državne ceste duljine 7,2 km, čija ukupna ugovorena vrijednost iznosi 41.142.380,95 kuna (bez PDV-a). Radi se o jednoj od najopasnijih dionica na području Primorsko-goranske županije, a rekonstrukcija će uvelike utjecati na poboljšanje sigurnosti prometa. Naime, radi se o najkraćem pravcu koji iz unutrašnjosti vodi prema Crikvenici i Krku, kojim prosječno dnevno prođe 3 tisuće vozila, a ljeti se ta brojka poveća na čak 7 tisuća vozila.