Pridruži nam se

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE NA PRVI FORUM O GRADU RIJECI I NJEGOVOM KRAJU

Jugolinija / Croatia line (1947-2000)

Naša industrija ima veliku i burnu povijest . Na našem području bilo je smješteno mnogo poznatih tvornica koje su sredinom 19 stoljeća tvorile više od 50 % ukupne proizvodnje Hrvatske . Rijeka se može pohvaliti sa prvim parnim mlinom u Hrvatskoj , prvom tvornicom čokolade na cijelom području Balkana, 1850.godine u prostorima nekadašnje rafinerije šećera bila je najveća tvornica duhana u cijeloj monarhiji,imali smo tvornicu papiru koja je prozivodila najkvaliteniji papir koji je izvozila diljem svijeta i još mnogo toga. Uz 12 brodogradilišta , riječki izum torpedo i rafinerijom nafte Rijeka najvećom na ovom kontinentu grad Rijeka je bio na vrhuncu svoje ekonomske moći.
Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Jugolinija / Croatia line (1947-2000)

Post broj:#1  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 09:47

Pisati o Jugoliniji a ništa ne kazati o brodarskim poduzećima stare Jugoslavije i njihovim brodovima bio bi nepotpun prikaz o JUgoliniji. Prvi brodovi Jugolinije bili su brodovi bivših brodarskih poduzeća stare Jugoslavije, pa ako ni zbog čega drugog, ono je zbog toga potrebno ovdje se osvrnuti i na njezino brodarstvo. Ali i drugi razlozi govore za to. Kada jednom znamo koliko je bilo brodarskih poduzeća u staroj Jugoslaviji i koliko si imali brodovlja, onda nam je lakše ocijeniti početak, razvitak i značenje Jugolinije.

Savezna vlada FNR Jugoslavije osnovala je 20. siječnja 1947. brodarsko linijsko poduzeće za međunarodni prijevoz robe i putnika pod nazivom Jugoslavenska linijska plovidba-Jugolinija. Poduzeće u početku ima stare istrošene brodove. Privrednim ačanjem socijalističke Jugoslavije Jugolinija dobiva svake godine nove brodove, većinom iz domaćih brodogradilišta. Vrlo je brzo postala modernim brodarskim poduzećem. Još prije 25. obljetnice postojanja ima ravijen sustav brodarskih linija na 4 kontinenta. Uz linijsko ima i trampersko poslovanje a prevozi i putnike. Uoči spomenute obljetnice imala je 49 brodova u ukupnoj bruto tonaži 305.841. Jugolinija temelji svoj stalan uspon na jugoslavenskoj vanjskoj trgovini, ali u njoj nema monopolistički položaj. Ona posluje po međunarodnim standardima, surađuje s pomorskim međunarodnim tijelima, uživa međunarodni renome u svim pomorskim centrima svijeta, ima razgranatu mrežu agenta i predstavnika.


Slika


Službeni pečat broda Hrvatska

Slika

Zgrada sjedišta Jugolinije

Slika


U trenutku osnivana Jugolinija je od svog osnivača vlade FNRJ dobila kao osnovna sredstva 16 brodova i to su:

LIVNO
LOŠINJ
LJUBLJANA
NERETVA
PLITVICE
PODGORA
PRENJ
PROZOR
PULJ
SPLIT
SUTJESKA
ŠIBENIK
ŠOLTA
TARA
UŽICE
ŽUŽEMBERK

"Podgora" jedan od predratnih brodova kojima je Jugolinija počela poslovati

Slika

M/b "Zagreb"- prvi novi brod Jugolinije i to iz domaćeg brodogradilišta

Slika

M/b "Rijeka" BRT 2.400m brzina 14, Hardinxveld 1950. god, nosivost 3.912

Slika

Brodovi tipa DINARA (AVALA, ROMANIJA) i VELEBIT (LOVĆEN, TRIGLAV) omogućili su otvaranje linije preko Sueskog kanala

Slika
Zadnja izmjena: Fiuman; 18.12.2011, 19:18; ukupno mijenjano 1 put/a.
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#2  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 09:54

M/b "Romanija" BRT 3.172, brzina 17, Rijeka 1953. god. nosivost 4.130

Slika

M/b "Velebit" BRT 3.383, brzina 16,5, Rijeka 1954, nosivost 4.880

Slika
: krepat

Avatar korisnika
Asterix
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 337
Teme: 3
Pridružen: 7.11.2011, 22:38
Lokacija: Zagreb

Re: Jugolinija

Post broj:#3  PostPostao/la Asterix » 14.12.2011, 10:02

super tema :bravo:
moja mama je radila skoro 20 godina u Jugoliniji
Imaš možda i fotku zgrade na Krimeji, gdje su se kasnije preselili? (oriđiđi s natpisom iznad vratiju i kormilarem na porti :ljubav )
I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli

gorgoroth
 

Re: Jugolinija

Post broj:#4  PostPostao/la gorgoroth » 14.12.2011, 10:04

Super temaznači (mogao si u zagradu staviti Croatia line) :piti:
Zadnja izmjena: gorgoroth; 14.12.2011, 10:06; ukupno mijenjano 1 put/a.

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#5  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 10:06

M/b "Primorje" BRT 7.400, brzina 18,5, izgrađena u brodogradilištu 3.Maj 1960, nosivost 10.350

Slika

M/b "Kostrena" BRT 7.377, brzina 18,5, 3.Maj 1963 god.

Slika

Brodovi tipa PRIMORJE (KOSTRENA, JESENICE) osnažili s linijsko poslovanje Jugolinije
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#6  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 10:13

Sa 31.12.1965 god Jugolinija je imala najveći broj brodova do 1976. god., kasnije se ta broj nešto smanjoio za par brodova, ali uvijek se vrtio oko 50...

Brodovi do 1965 god

AVALA
BAŠKA
BRASTVO
CRNA GORA
DINARA
DREŽNICA
DRVAR
FRANO SUPILO
GROBNIK
HRVATSKA
IVA MAŽURANIĆ
JESENICE
KLEK
KORANA
KOSOVO
KOSTRENA
KRALJEVICA
KRK
KUMROVEC
KVARNER
LABIN
LIKA
LOVĆEN
MAKEDONIJA
MARJAN
MATKO LAGINJA
NIKOLA TESLA
NOVI VINODOLSKI
PLATAK
PLAVNIK
POBJEDA
PRIMORJE
PULA
RADNIK
RIJEKA
RISNJAK
ROMANIJA
SARAJEVO
SKOPJE
SLOBODA
SLOVENIJA
SRBIJA
ŠIBENIK
TITOGRAD
TREBINJE
TREĆI MAJ
TREPČA
TRIGLAV
TUHOBIĆ
UČKA
ULJANIK
VELEBIT
VIS
VIŠEVICA
VOJVODINA
ZADAR
ZAGREB

Svjetska karta gdje su uspostavljene brodske linije

Slika
Zadnja izmjena: Fiuman; 16.12.2011, 18:07; ukupno mijenjano 1 put/a.
: krepat

LLeon
Baniran
R13kA
R13kA
 
Postovi: 413
Teme: 4
Pridružen: 23.8.2009, 10:08

Re: Jugolinija

Post broj:#7  PostPostao/la LLeon » 14.12.2011, 17:38

Odlična tema. Svaka čast. :bravoveliki:

Samo jedna mala dopuna:
Fiuman napisao:Službeni pečat Jugolinije

Slika


Točnije: pečat broda. Jugolinija je imala 3 broda pod imenom "Hrvatska", pa ne znam na kojega se točno misli.

To ime su nosila 3 broda, u razdoblju:
1. 1948-1968
2. 1969-1993
3. 1995-2002

Pečat je najvjerojatnije sa ovog drugog (izgrađen u 3. maju) :zastava: , jer je 1995. firma već nosila ime Croatia line. Ovaj treći brod koji je nosio ime "Hrvatska" je posljednji brod u Jugolinijinoj floti i 2002. godine je sa riječkog lukobrana otplovio u tursko rezalište. :(

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#8  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 17:43

Tako je, moja greška kod pisanja, pečat se odnosi na 2 po nizu brodova, onaj koji je izgrađen 1969 u 3. Maju...temu ću sutra još nadopuniti ,ima toga brdo a ne stignem sve...
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#9  PostPostao/la Fiuman » 14.12.2011, 17:56

Evo za jubilarni 400. post :zastava: jedna u boji slika...

M/b "Rab"

Slika
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#10  PostPostao/la Fiuman » 15.12.2011, 08:37

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

M/b "Viševica" u luci New York (BRT 6.749, brzina 18,2 nosivost 7.630, izgrađen u brodogradilištu 3.Maj 1964.)

Slika
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#11  PostPostao/la Fiuman » 15.12.2011, 18:04

LINIJA JADRAN-SJEVERNA EUROPA

Ovo je prva pruga Jugolinije, prva po redoslijedu osnivanja, po stalnosti plovidbe, a prva i po brizi i prvom naporu uloženom u njen razvitak. Zato je i prva dobila među prugama Jugolinije obrise moderne brodske pruge: prva je dobila dovoljan broj brodova, najprije starih, a onda novih modernih, da mogu odgovarati zahtjevimakrcatelja koji otpremaju robu u luke koje se nalaze na potezu ove linije.

Tu je prugu otvorio brod LIVNO. Brod je otplovio iz Rijeke 22. veljače 1947, luka Rotterrdam je bila prva inzemna luka u koju je uplovio na tom putovanju. U nju je uplovio 12.4. 1947, a odatle je otplovio u Ghent, zatim u Antwerpen a kamo je stigoa 26.4.1947.

Nije slučano što je to bila prva pruga Jugolinije. Industrija Zapadne Europe prva je mogla pružiti proizvode koji su bili potrebni našoj porušenoj zemlji, pa je naša vanjska trgovina odmah nakon oslobođenja uspostavla trgovinske veze s tom industrijom, a pojačala ih nakon skuba naše zemlje sa Kominform-biroom. Počeo je obrt robe između nove Jugoslavije i Zapadne europe, što je omogućilo da se ta linija Jugolinije prva ustali i učvrsti. Linija Jadran-Sj. Europa dugo je bila prva i po svojoj važnosti u poslovanju Jugolinije i u Jugoliniji smatranaokosnicom linijskog poslovanja Jugolinije. Takvom je smatrana neko vrijeme i onda kada se na liniji Jadran-Sj. Amerika prvozilo više tereta. Smatrana je zato jer je u to vrijeme teret na liniji Jadran-Sj. Amerika bio teret iz "pomoći", a onaj na ovoj liniji bio teret isključivo vanjske trgovine, ili stalni teret između luka u kojima je brod pristajao.

U početku na liniji Jadran-Sj. europa plove brodovi LIVNO,LOŠINJ, SUTJESKA, PODGORA i LJUBLJANA. Nakon ulaska brodova Jugoslobode u sastav brodovlja Jugolinijem Jugolinija zapošljava na toj liniji i trampere. Ulaskom brodova RIJEKA, ZADAR i PULA u sastav brodova Jugolinije nastaje kvalitetna promjena na toj liniji. Tatri broda omogućuju da se linija podijeli na ekspresnu i fast liniju (brua linija). Navedena tri broda, a povremeno i brodovi tipa AVALA i TRIGLAV održavaju ekspresnu liniju a stari brodovi brzu liniju. Navedena tri broda tipa RIJEKA bila su kupljena da plove na toj liniji. Ti brodovi po svojim maritimnim i konstrukcijskim značajkama potpuno su odgovarali prijevozu robe na toj liniji. Oni su se i najduže zadržali na njoj. Zatvaranje Sueskog kanala uslijed izraelsko-egipatskog sukoba 1967. bilo je uzrokom promjene brodova na pojedinim linijama Jugolinije. Trebalo je, naime, povećati broj brodova na linijama preko Sueza da bi te linije i pri dužem putu oko Afrike mogle odgovoriti zahtjevima naše vanjske tgovine i naših klijenata preko Sueza. Zbotoga su i brodovi tipa RIJEKA povučeni s ove i stavljeni na druge linije.

U poslovanju na toj liniji nastaje novi moment ulaskom u liniju brodova BRATSTVO, SLOBODA i POBJEDA. Kako ulaze novi brodovi u t liniju, tako se stari s nje povlače. To povlačenje zaršava kad su ušla u liniju tri broda tipa FRANO SUPILO (IVAN MAŽURANIĆ i MATKO LAGINJA). to eomogućilo da se linija podjeli na tri dijela: tzv. fast linija, koju su održavali brodovi tipa RIJEKA, ekspresna linija Jadran-luke kontinenta brodovi tipa BRATSTVO (SLOBODA i POBJEDA), i ekspresna linija Jadran-luke Velike Britanije kou su održavali brodovi tipa FRANO SPILO. Ta podjela traje sve do 1967. kada se brodovi tipa RIJEKA povlače s te linije.

Ulaskom novih brodova u tu liniju smanjuje se razmak vremena između pojedinih polazaka brodova iz Jadrana. Povećava se tzv. Frekvencija, kakose to kaže u linijskom poslovanju. U 1947. linija ima brod svakih 45 dana, a već koncem 1948. svakih 20 dana, a u 1964. svakih 10 dana. Tako biva sve dok brodovi BRATSTVO, SLOBODA I POBJEDA nisu prestali plovit na toj liniji, a to je bilo 1969.

Velik se broj luka nalazi na području koje opslužuje ta linija. To su luke Jadranskog mora, zapadne obale Sredozemnog mora, atlantske obale Francuske, istočne obale V. Britanije, luke Belgije, Nizozemske, Zapadne Njeačke pa čak i luke Skandinavije. Na tom velikom području luke su bile podijeljene na stalne i OPCIONALNE (po izboru). Ali i ta podjela nije bila stalna. Jedno vrijeme je neka luka bila stalna, a drugi put je bila opcionalna ili obrnuto. Luke su gubile, odnosno dobivale svoje obilježje stalnosti ili opcionalnoti prema obrtu tereta na odnosnim potezima. Na temelju 25 godina iskustva može se reći da su stalne luke bile, osim jugoslavenskih samo London, Hull, Antwerpen, Rotterdam i Hamburg, dok su druge to bile za neko razdoblje, npr., luke Sicilije od početka1966/67. do 1970. tako je bilo i s drugiom lukama. Jugolinija se pojavljivala u luci kada se je u njoj pojavljivao i teret, a zadržavala se u njima tako dugo dok je bilo tereta njima.

Danas ovu liniju opslužuju četiri broda: tri tipa FRANO SUPILO i brod RIJEKA. Svakih 14 dana polazi brod iz Rijeke. Smanjenje broja brodova na ovoj pruzi nastalo je uslijed velike konkurencije ne samo s drugim brodarskim linijama nego i drugim prometnim sredstvima. Nastala je, naime, u toku proteklih 25 godina promjena u strukturi tereta na toj liniji. Mnogi tereti traže brži prijevoz nego što je pomorski. Tome udovoljava prijevoz avionom, vlakom i kamionom.

Slika
: krepat

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 18758
Teme: 720
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka
Medalje: 8

Re: Jugolinija

Post broj:#12  PostPostao/la Adamić » 16.12.2011, 16:41

Hoćemo još! :bravo:

Slika
Croatia line u N.Y.

A ja ću dodati samo kako je taj pomorski kapital kad ja nastala Hrvatska sramotno opljačkan i rasprodan. :oops:

Dozvolili smo propast jednog takvog riječkog simbola kao što je bila Jugolinija, posljednjih godina života preimenovana u Croatia Line. Dozvolili smo propast nečega što gotovo nije moglo propasti, propast jedne od najjačih svjetskih pomorskih kompanija.

HDZ je 90-tih uništio ostatke nekoć moćne firme. Vukić najodogovoniji krivac, direktor osuden na 7 ili 9 mjeseci uvjetne kazne.
Slika
Batthyany:Nije palača prevelika nego si ti premalen !
Riječka naj naj rubrika ! Jeste li znali ?

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#13  PostPostao/la Fiuman » 16.12.2011, 17:17

JADRAN-LINIJA BLISKI ISTOK

Ova je linija jedna od pvih među linijama Jugolinije. Nastala je, može se reći odmah nakon osnivanja Jugolinije. U trenutku, naime, osnivanja Jugolinije dva su broda, data u osnovna sredstva Jugolinije, nalazila su se na putu u Aleksandriju: brodovi ŽUŽEMBERK i UŽICE. Brod ŽUŽEMBERK stigao je iz dubrovnika u Aleksandriju 30. siječnja, odatle je otplovio u Larnacu i Famagustu da bi opet 16. veljače 1947. bio u Aleksandriji, a brod UŽICE stigao u Aleksandriju 5. veljače iz morphon Bay i famaguste. Naravno, ne može se reći da je tim putovanjima otvorena linija. Ona se službeno nije ni otvarala kao druge linije. Nakon osnivanja Jugolinije brodovi su nastavili ploviti kako su plovili i do osnivanja Jugolinije. Trgovina, naime, nove Jugoslavije odmah nakon rata uspostavila je veze sa zemljama ovoga područja, pa su brodovi Jugolinije često dolazili u luke tih zemalja. Neki od brodova plove u luke svih zemalja istočnog Mediterana. tek kasnije, osnivanjem države Izraela i zaoštravanjem odnosa između Egipta i Izraela (1948.), ta se linija dijeli dva dijela. Jedna Jadran-arapske zemlje, a druga Jadran-Izrael. Brodovi jednog i drugog dijela pristaju u lukama Grčke i Cipra.

Ulaskom u plovidbu brodova tipa ZAGREB ta linija dobiva svoje vanjsko obilježje koje će se zadržati do danas, jer su ta četiri broda obavila 80% svoje plovidbe na toj liniji. Dugo su sami plovili na toj liniji, ali linija nikada nije bila bez makar dva broda tog tipa. Ta četiri broda odgovaral su po svojim matitimnim svojstvima prijevozu na toj liniji. Naime, struktura tereta j bila takva da su navedena četiri broda bila vrlo pogodna za njihov prijevoz. Ta četiri broda uz brodove slobodne plovidbe osigurali Jugoliniji brzu afirmaciju na ovom području, tako da je Jugolinija postala na njemu vrlo važnim faktorom u pomorskim prijevozima. U nekim godinama imala je ugovor s egipatskim izvoznicima pamuka uz isključivo pravo prijevoza egipatskog pamuka. Tom uspjehu Jugolinije pridonijela je okolnost što još nije bila razviojena ni talijanska ni egipatska trgovačka flota. Kako se razvijaju flote tih dviju zemalja tako Jugolinija nailazi na veću konkurenciju na toj liniji. Razvoj naše vanjske trgovine s područjem istočnog Mediterana označava čvrst potporanj Jugoliniji na tom području. Ali i tranzitni teret koje se prevozi preko Rijeke u zemlje Blisko istoka važan j činilac u razvijanju i uspjehu linije. to je većinom češki i mađarski teret, ali ima i austrijskog i nešto iz drugih zemalja. Pri rješavanju problema linije Jugolinija vodi računa i o tom važnom činiocu.

Glavne luke pristajanja na ovoj liniji jesu Rijeka i Aleksandrija. U tim dvjema lukama pristaali su svi brodovi linije. Do 1956. svi su brodovi te linije plovili u Aleksandriju preko Beiruta. Od te godine linija ima dva kraka: jedan Rijeka i druge jugoslavenske luke-Egipat, a drugi jugoslavenske luke-Beirut-Egipat. U posljednje vrijem brodovi na ovom drugom kraku ne plove dalje od Beiruta, ngo se vraćaju u jugoslavenske luke. Ta podjela je izvršena zato da bi roba kojoj su odredište luk Egipta što prije stigla u svoje odredište. Prije izraelsko-egipatskog rata brodovi su pristajali i u Port saidu, a sada pristaju samo u Aleksandriji.

Na povratku brodovi te linije pristaju, u doba izvoza pamuka, u turskim lukama Iskenderum i Mersin, a neki pristaju i u lukama Limassol ili Famagusta (Cipar).

Moderna tehnologija prijvoza zahvatila je prijevoze i na toj liniji, pa i Jugolinija proučava kakve nove brodove staviti na tu liniju i kako smoće sredstva za nabavu tih brodova.

Slika

U luci Aleksandrija-istovar/utovar tereta

Slika
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#14  PostPostao/la Fiuman » 16.12.2011, 17:28

Brodovi Jugolinije prate predsjednika Tita u misiji mira

Slika

M/b "Viševica, BRT 7.758, brzina 18,5, izgrađena u brodogradilištu 3.Maj 1964, nosivost 7.510

Slika

M/b "Kumrovec" BRT 5.291, brzina 12, izgradnja 1928. god. nosivost 9.532

Slika
: krepat

Avatar korisnika
Fiuman
Počasni član
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1647
Teme: 20
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić
Medalje: 4

Re: Jugolinija

Post broj:#15  PostPostao/la Fiuman » 16.12.2011, 17:48

M/b "Rijeka" BRT 2400, brzina 14, brodogradilište Hardinxveld 1950, nosivost 3.912

Slika

M/b "Rijeka", Brzina 17, Uljanik, Pula 1980, nosivost 16.278

Slika

Slika

M/b "Baška", BRT 4.704, brzina 17, izgrađena u Splitu 1961. god. nosivost 6.393t

Slika

Slika

Brod "Baška" 1961. god. u Rijeci

Slika
: krepat

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Industrijska baština

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju