Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Stari grad Hreljin

Grad Bakar
Broj stanovnika: 8 254
gost
 

Stari grad Hreljin

Post broj:#1  PostPostao/la gost » 5.12.2010, 19:33

Hreljin neki ubrajaju u sedam utvrda Liburna (septem turres) rimske Liburnije, što svjedoči da ga se drži za stari grad. Tko i kada ga je osnovao ne može se pronaći, a narodna priča govori da ga je sagradio Hrelja (Herkul) koji je došao iz Grčke. Oko Hreljina ima pronađenih ostataka naseobina iz rimskog doba, rimskih miljokaza u blizini Bakarca, a pronađeno je i nešto rimskih novčića u blizini naselja Plase.

1225. s Vinodolom je i Hreljin došao u vlast knezova Krčkih Frankopana. Prvi ozbiljniji pisani trag je iz 1288. godine i to u poznatom Vinodolskom zakonu gdje je grad Hreljin jedna od devet vinodolskih općina. Darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II Hreljin je potpao pod vlast krčke vlastele, ali slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa je dolazilo do sukoba, koji su okončani propisivanjem Vinodolskog zakonika kojim su knezovi seljacima učinili neke ustupke, a seljaci priznali vlast otočkih knezova.

Stari grad Hreljin se nalazio na području današnje Gradine. Bio je opasan zidinama s dvije kule, i imao je dva ulaza. Na sjeverozapadnom i jugozapadnom kraju stajala je po jedna obrambena kula kružna tlocrta. Kula okrenuta prema Bakarskome zaljevu zatvarala je s obrambenim zidom i manjom četverougaonom kulom mali kaštel, vjerojatno najstariji dio utvrđenoga naselja. Na najvišem mjestu brežuljka je bila tvrđava čiji su ostaci i danas dobro sačuvani. U sredini naselja se je nalazila jednobrodna crkva sv. Jurja, s prizidanim zvonikom na pročelju.

1403. godine za vrijeme kneza Nikole Frankopana Hreljin se spominje kao grad sa 4 svećenika. 1440. godine Hreljin se spominje kada je u njemu izdana glagoljska isprava kojom Ivan Frankopan daruje zemlju Pavlinima samostana sv. Marije u Crikvenici. 1491. godina se spominje na kamenom okviru tabernakula (svetohraništa) koji je nekad bio smješten u crkvi sv. Jurja u starom gradu Hreljinu, a sada je pohranjen u arheološkom muzeju u Zagrebu. Tabernakul je završen oko te godine jer se na njemu čita »Hic. est. cborpus. Domini. Inostri. Yesu. Cristi. 1491. «. Na njemu grb Frankapana i grb grada Senja, i vjerojatno je to dar knezova Frankapana koji su tada upravljali gradom.

hreljincastleview9.jpg
hreljincastleview9.jpg (182.87 KiB) Pogledano 2719 puta

crkva sv.Jurja na Hreljinu.jpg
crkva sv.Jurja na Hreljinu.jpg (19.06 KiB) Pogledano 2719 puta

Crkva Sv. Jurja na Hreljinu

Od godine 1550. Hreljinom vlada knez Nikola Zrinski. Upravu je vodio njegov brat Juraj. 1605. godine potpisan je prvi poznati urbar za Hreljin. Po tom urbaru plaćali su hreljani "bir" u grad 424 libar u gotovu, a osim toga druga podavanja u naravi, "sulj" od marve, ubirala se "trgovina" od robe na cesti i u Bakarcu, gradskoj luci. U to vrijeme (kraj 16. i početak 17. stoljeća) je i crkva proširena na tri broda.

1649. pripao je Hreljin sa ostalim primorskim imanjima knezu Petru Zrinskom. 1692. godine odriče se udovica Zrinskih imanja muževih, prekupi ih austrijska komora od ugarske, pa je tako Hrejlin došao pod upravu Austrijske komore. 1699. kraj crkve sv. Jurja je podignuta kapelica Gospe Snježne (sv. Marije), jedini do danas potpuno sačuvani objekt u starom gradu Hreljinu. Svake godine na blagdan Gospe Snježne u kapelici se održava svečana misa.

Kad se 1726. g. počela graditi nova Karlova cesta iz Karlovca za Rijeku, počelo je seljenje stanovnika na ondašnji Piket, a današnje područje naselja Hreljin. Ime Piket potječe iz doba Napoleonove Ilirije kada su francuske straže (franc. piquet znači "poljska straža") bile stacionirane na području današnjeg mjesta Hreljin.

1778. godine Bakar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom, uspostavljena je municipalna uprava, a područje municipija je obuhvaćalo i bakarski kotar tj. teritorije od Trsata do Kraljevice, pa tako i Hreljin.

1789. godine ukinut je kaptol Hreljinski, a godine 1790. nakon požara koji je uništio crkvu, preselio se i plovan s Hreljina k crkvi sv. Jurja na Piketu koja postaje župna crkva Hreljina.

1853. utemeljena je škola na Hreljinu, i tada je "Hreljin brojao oko 2.800 duša"

1861. dr. Ante Starčević izabran je zastupnikom kotara Hreljin-Grobnik u Hrvatski Sabor u svom prvom mandatu u Saboru.

Od sredine 19. stoljeća, a posebno između dva svjetska rata, veliki broj hreljana se iseljava u prekomorske zemlje, tako da praktički nema kuće koja nema nekoga u jednoj od Amerika. Prema postojećim pisanim podacima, u tom je razdoblju iz Hreljina u svijet otišlo 1.171 ljudi (991 muškarac i 180 žena). Pretpostavlja se da je što mornara, što neregistriranih iseljenika bilo barem još 350-400 što daje brojku od preko 1.500 ljudi koji su napustili Hreljin u to doba. Najpoznatiji hreljinski iseljenik je Josip Marohnić (Rođen 12. 11. 1866 na Hreljinu, umro u Americi 23. 1. 1921). Josip Marohnić je jedan od najutjecajnijijih hrvatskih emigranta u Ameriku: osnovao je prvu Hrvatsku crkvu u Americi, izdavao je novine "Hrvatski glasnik", jedan je od suosnivača Hrvatske bratske zajednice.

1874. nezadovoljstvo seoskih općina s područja hmunicipija grada Bakra dovelo je do razvrgnuća municipija a dotadašnji dijelovi municipija, pa tako i Hreljin, postali su samostalne općine. Sjedište hreljinske Upravne općine bilo je smješteno u današnjoj zgradi dječjeg vrtića koju stariji hreljani još i danas zovu "općina".

1941. godine Hreljin okupira Talijanska vojska. Rimskim ugovorom (dogovor između NDH i Italije o granici od 18. svibnja 1941.) Hreljin je presječen u dijelu koji i danas hreljani zovu "Granica" državnom granicom između NDH i Italije. Granica se prema moru spuštala na polovicu Bakarskog zalijeva, a na drugu stranu prema Delnicama.

250px-Gradina_Hreljin_110208_2.jpg
250px-Gradina_Hreljin_110208_2.jpg (20.66 KiB) Pogledano 2719 puta

Ostaci crkve Sv. Jurja


Tijekom II svjetskog rata Hreljin aktivno sudjeluje u antifašističkoj borbi. Prvi partizanski logor osnovan je šumi na području Tuhobića, brda iznad Hreljina. 7. listopada 1943. godine njemačka vojska je u ofenzivi uništila logor i život je izgubilo 107 partizana. Nakon pada Italije, Hreljin zauzima njemačka vojska. 17. travnja 1945. IV. armija Jugoslavenske armije oslobađa Hreljin od njemačke i vojske NDH.

Spomenik kraj groblja i ispred Gradine u čast palih boraca:
Slika

http://img576.imageshack.us/img576/3668/hreljincastleview1.jpg

Slika

http://img528.imageshack.us/img528/7863/hreljincastleview2.jpg



1974. Hreljin s izmjenama ondašnjeg društveno-političkog uređenja postaje mjesna zajednica u sklopu općine Rijeka.

1991. Hreljin postaje naselje na području tadašnje općine Bakar sa sjedištem u Bakru. 1995. općina postaje grad Bakar, a naselje Hreljin jedan od mjesnih odbora na području grada Bakra.



Staro groblje iznad Bakarca koje smo obradili u članku na linku - Duhovi prošlosti: Sablasno staro napušteno groblje Bakarac - bilo je groblje na kojem su se pokapali Hreljani!

elvis
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#2  PostPostao/la elvis » 7.12.2010, 22:54

zokxy napisao:Prvi partizanski logor osnovan je šumi na području Tuhobića, brda iznad Hreljina. 7. listopada 1943. godine njemačka vojska je u ofenzivi uništila logor i život je izgubilo 107 partizana.


Ovo mi zvuči vrlo čudno, logor na Tuhobiću su uništili Talijani 12.11.1941, a u samim borbama je bilo nekoliko poginulih s obje strane, a partizana je sve skupa bilo cca 120, naprema 1500 do 4000 talijanskih vojnika.

Nije mi poznato da je logor obnovljen, a u ovoj crtici se uopće ne spominje talijanski napad i uništenje logora kao posljedica istog?

gost
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#3  PostPostao/la gost » 23.12.2010, 22:12

Za Tuhobić ćemo provjeriti ...

A sada - da li netko zna je li mi sumnja opravdana - naime, područjem Hreljina prolazila je granica Italije i NDH nakon 1941 godine određena Rimskim ugovorom Pavelića i Mussolinija ...

Je li moguće da je ovo jedna od stražarnica na toj granici??

hreljinborder.jpg
hreljinborder.jpg (309.39 KiB) Pogledano 2718 puta

hreljinborder1.jpg
hreljinborder1.jpg (210.67 KiB) Pogledano 2718 puta

hreljinborder2.jpg
hreljinborder2.jpg (177.8 KiB) Pogledano 2718 puta

gost
 

SPOMEN - PLOČA MENCIJU CL. CRNČIĆU

Post broj:#4  PostPostao/la gost » 14.9.2011, 21:08

Ovo je iznad Hreljina - prije Plasa!

s130b.jpg
s130b.jpg (18.13 KiB) Pogledano 2718 puta

Vijesti iz 1934. godine:

Klub Kvak koji goji prijateljstvo, zabavu i promiče umjetnost, osnovan je 1879. Po statutima smije imati najviše 20 članova. Klub je poznat i popularan, jednom je priredio i javnu zabavu u Maksimiru, za Khuenovog doba istakao se i u rodoljubnim pothvatima.

Danas mu je najstariji član grof Miroslav Kulmer. Klub nema predsjednika, već se svakih 14 dana reda drugi član kao Kvakisimuss i upravlja na najdemokratskijem principu. Pristup je dozvoljen i gostima i to muškima, dok damama samo dvaput u godini (na Silvestrovo i Pepelnicu). Od nekoliko godina dolaze dame i nakon procesije Uskrsnuća s Markovog trga u klub na košaricu pisanica. To je nastalo odatle, što je jednom Kvak na svoj trošak dao glazbu za procesiju. Jedan od članova bio je i pokojni hrvatski slikar Menci CL.Crnčić. On je za života uredio i naslikao tzv. baru klubu (lokala za sastajanje). Kao svom članu i velikom umjetniku odlučio je Kvak, da mu postavi spomen-ploču i to na mjestu s koga je naslikao veliki svoj triptihon Pogled na more s Plasa. Tu je sliku u svoje vrijeme kupila Narodna Skupština u Beogradu, a za rata je nestalo jednog dijela, ostala dva dijela nalazila su se spremljena na tavanu, ali se ne zna gdje su. Dotično se mjesto nalazi na križanju željezničke pruge od Bakra u Plase s državnom cestom iz Plasa u Crikvenicu, kod stražarnice. Spomen-ploča je uklesana na litici, tik do pruge, pa ju vidi svaki putnik i prolaznik. Ploča je otkrivena u nedjelju 24. lipnja. Kako to mjesto leži na području općine Hreljin, to je toj skromnoj i tihoj svečanosti prisustvovao hreljinski župnik Matejčić i načelnik prof. D. Kučan, školska mladež s nastavnicima, gradjanstvo i seljaštvo, koje je samo okitilo ploču zelenilom. Sama je ploča 140 cm visoka, a 90 široka, izradio ju je klesarski majstor Rude Matković sa Sušaka, koji je napravio i novi rozeton na đakovačkoj crkvi. Plaketa od mjedi na ploči djelo je prof. Ive Kerdića. Kako svaki član Kvaka nosi ime složeno od kvak (na pr Gudokvak, Kvaković, Kvako-kvak itd.) to je pok. Crnčić bio Slikokvak, kako se vidi i na ploči. Kvakači su došli na otkriće brzovlakom iz Zagreba, a dočekao ih je narod sa načelnikom, koji je obavio otkriće, a blagoslovio ploču župnik, koju je preuzeo načelnik uz dirljiv i zanosan govor.

Danas sam poslikao stanje ove ploče - ona prva je vjerojatno uništena u vihorima vremena, a obnovljena iz 1995. stoji i danas gotovo ista kao i originalna.

Menciju Kl. Crnčiću 1.jpg
Menciju Kl. Crnčiću 1.jpg (198.48 KiB) Pogledano 2718 puta

Menciju Kl. Crnčiću.jpg
Menciju Kl. Crnčiću.jpg (203.05 KiB) Pogledano 2718 puta


O klubu Kvak pišu i na zagrebačkim stranicama:

"Nije lako, niti je ikad u ovom gradu bilo lako pobjeći od politike. O tome govori i ova priča posvećena jedinstvenom građanskom klubu po imenu «Kvak», koji su zagrebačka gospoda izvolijevala osnovati prije stotinu i trideset godina.

Kako je začet i kršten u staroj gostionici na Savskom mostu (još prije starog «Repuša»), odakle su se s večeri raspoloženim gostima žabe iz obližnjih savskih kaljuža javljale jednoličnim i dosadnim kvakanjem, ime klubu «Kvak» nametalo se, dakle, rafalnom paljbom, tako da nije bilo vremena za bilo kakvu dvojbu. Preuzimanje imena iz životinjskog svijeta zadano je na neki način i u samom konceptu Kluba, koji bi, za razliku od etabliranih društvenih odnosa i običaja i životne prakse svakog člana zasebno, članstvu osiguravao jednake uvijete – «bez povrede ičije osjetljivosti i poštujuć svako zasebno mišljenje». Pri samom vrhu klupskih regula podvučeno je kako je u Klubu «apsolutno zabranjeno o politici i o vjeri govoriti i raspravljati»...

Zanimljivo je da je «Kvak», koji ima sve karakteristike engleskoga gentlemenskoga kluba, uspio opstati skoro šezdeset godina, a u njegovu su se članstvu (nije se dopustila kvantiteta, nego kvaliteta) izredala mnoga poznata imena društvenog, kulturnog i gospodarskog života. Među čelnim ljudima «Kvaka» kronike bilježe slavnoga glumca i prvog hrvatskog Hamleta Andriju Fijana, visokog bankovnog činovnika i brata Augusta Šenoe Julija Šenoe i slikara Clementa Menci Crnčića, koji je i dizajnirao klupske prostorije.

Kroz Klub «Kvak» u tijeku njegova dugoga vijeka prošli su najznamenitiji umovi zagrebačkog i hrvatskog javnog života, a mnogi su svojim perom ostavili trag i podijelili potporu Klubu. Književnici August Šenoa, Hugo Badalić, Josip Eugen Tomić, Gjuro Deželić, te akademik i predsjednik Akademoje Josip Torbar, veleposjednik Miroslav grof Kulmer, pravni pisac Vladimir Mažuranić, skladatelj Nikola Faller... Ali kako nitko u svom selu nije prorok, tako se i o Klubu «Kvak» po gradu i državi, najprije potiho, pa sve glasnije, počinju širiti kojekakve glasine. Iako Klub ima temeljnu zadaću druženje ljudi najrazličitijih svjetonazora, a međusobne razlike svesti u snošljiv okvir, susačka «Zora» (urednik Frano Supilo) pojavu Kluba dočekuje na nož: ... «da se tamo širi njeko internacionalno društvo pod imenom Kvak u kojemu prevladavaju stranci, a domaći sinovi usuđuju se silno im laskati. To sramotno hrvatsko društvo broji čak za člana i nepristranog senatora g. Augusta Šenou»...

I mnogo godina kasnije, tj. 1929. jedan bečki list donosi «pouzdanu» informaciju da se tadanja nova vlada u Beogradu sastoji «većinom iz članova jednog tajnog, vrlo uplivnog društva, koje nosi komično ime Kvak»...

Kako ovo nije prigoda da se politički (uostalom, rekli smo da o politici nećemo!) procjenjuje ovaj u povijesti jedinstveni gospodski klub, što je opstao u Zagrebu, ne mogu a da ne podsjetim na temeljno pitanje ove priče: koliko su se kršila pravila u Klubu, kojima se, koliko se sjećamo, «apsolutno zabranjeno o politici i vjeri pričati»? Nije vrag da su kulturni ljudi, intelektualci, umjetnici, koji se svake subote sastaju za istim stolom, zadovoljavaju samo punim čašama nepatvorene zagrebačke kapljice, da žlarbraju o općim bedarijama, dok se politički vrući kesteni puše i cmare po strani?

«Bilo je i takvih vremena kad se Kvaku podmetalo», priznaje kroničar, «konspiriranje protiv vlasti»...

Nepolitički, građanski i u svakom slučaju nevini – Klub «Kvak»?! Malo morgen. Listajući stare kronike, imamo razloga povjerovati kako je već tada, prije stotinu i tridesetak godina, među tim našim časnim precima, okupljenim oko Kvaka, bilo «krtica i spavača», pa i običnih vulgarnih prebjega, da se poslužimo današnjim aktualnim nazivljem u međustranačkim prepucavanjima i koškanjima, međusobnim optužbama i objedama i unutar stranačkih koalicija...

Ne možeš, dakle, ni u Agramu bez politike? O politici i žabe krekeću: Kvak! Kvak!"

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#5  PostPostao/la nikola » 14.9.2011, 22:17

Kvak, kažem i ja!
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1330
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#6  PostPostao/la kobler » 14.9.2011, 23:07

zokxy napisao:...Kad se 1726. g. počela graditi nova Karlova cesta iz Karlovca za Rijeku, počelo je seljenje stanovnika na ondašnji Piket, a današnje područje naselja Hreljin. Ime Piket potječe iz doba Napoleonove Ilirije kada su francuske straže (franc. piquet znači "poljska straža") bile stacionirane na području današnjeg mjesta Hreljin.
...

Kad se 1726. g. počela graditi nova Karlova cesta i Napoleonov ćaća je još pišao u pelene. Prema tome pitanjce:
kako su se tada 1726. Hreljani mogli seliti na Piquet ilitiga Piket, ako će to ime postati aktualno tek za 70-100 godina???

Ja ću ti reći kako: velikim marom i pregalaštvom hrvatskih povjesničara, koji rado prepisuju od prethodnika, a svoje intelektualne sposobnosti ravne onima od planktona čuvaju za važnije angažmane od suvisloga pisanja. Napr., kako ući u Akademiju ...

gost
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#7  PostPostao/la gost » 18.9.2011, 19:01

Kratka šetnjica iznad Hreljina.
Na cesti prema Plasama , poslije okretišta autobusa, cesticom desno, zaseok Sobolsko (barem je tako jedna mještanka rekla) nalazi se staru vodosprema (šterna)
Slike su :roll: jer uporno nosim sa sobom samo mobitel koji nema bogzna kakvu kameru

Hreljin 1-1.jpg
Hreljin 1-1.jpg (184.48 KiB) Pogledano 2717 puta

PLoča sa lijeve strane portuna
Hreljin 1-2.jpg
Hreljin 1-2.jpg (249.5 KiB) Pogledano 2717 puta

Zazidano žrtvom občinara sa podporom vz. vlade
G. 1896

Ploča desno
Hreljin 1-3.jpg
Hreljin 1-3.jpg (256.32 KiB) Pogledano 2717 puta

Ograja i nova vrata zagrađena 1924 g.
Zadnja izmjena: gost; 18.9.2011, 19:28; ukupno mijenjano 1 put/a.

gost
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#8  PostPostao/la gost » 18.9.2011, 19:03

Hreljin 2-1.jpg
Hreljin 2-1.jpg (189.45 KiB) Pogledano 2716 puta

Hreljin 2-2.jpg
Hreljin 2-2.jpg (181.63 KiB) Pogledano 2716 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23409
Teme: 922
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#9  PostPostao/la Adamić » 18.9.2011, 19:13

Zanimljivo , napiši samo ispod slika gdje su ploče s tekstom šta piše na njima jer se ne vidi. Umetni tekst ispod slike. ;)
Slika

gost
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#10  PostPostao/la gost » 18.9.2011, 19:21

Sorry boss..ide edit

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#11  PostPostao/la nikola » 18.9.2011, 22:08

Svaka čast Vinska mušice! Sobolsko kažeš? Nikad čuo. :ne znam:
Imam par frendova sa tog područja, pitat ću ih...
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#12  PostPostao/la gost » 19.9.2011, 17:29

I meni je čudno
Adresa kuća ispod vodospreme je Ružić Selo a da li se zaseok baš tako zove :ne znam:

brajda
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#13  PostPostao/la brajda » 6.10.2011, 19:13

vinska mušica napisao:Kratka šetnjica iznad Hreljina.
Na cesti prema Plasama , poslije okretišta autobusa, cesticom desno, zaseok Sobolsko (barem je tako jedna mještanka rekla) nalazi se staru vodosprema (šterna)
Slike su :roll: jer uporno nosim sa sobom samo mobitel koji nema bogzna kakvu kameru

Slika.


ta nazovimu ju šterna , zove se fister , što se tiče ono čudno vezano za sobolsko a adresa ružić selo , sobolsko je dobilo ime po prezimenu sobol , znači da je tom području
živilo puno osoba tog prezimena

Hreljin ko mjesto ima 3 cjeline , ružić selo , hreljin i meja gaj a još postoji u nazivi
nebi reko kvartova ali ajmo ih tako nazvati
melnice
sobolsko
zastene
fister
tursko
cerkul
placa
stara cesta
lonja
granica
glavičina
solnice

neznam dali sam sve naveo ali eto što se tiče starog grada Hreljin , autor posta je
trebao ići doljnojm cestom pa bi i poslikao zdence kojih ima 3 , koji su zlužili za vodu
tim ljudima koji su tamo živili i ovo je slika novog grada hreljim mislim obnovljen je
dozidan i to bez dozvole konzervatora zato su i radovi prekinuti a orginalni izgled te kule koja nosi naziv Gradina e sad opet mi treba skener ali potruditi cu se i dati vam
orginalni oblik gradine
Zadnja izmjena: brajda; 6.10.2011, 20:14; ukupno mijenjano 1 put/a.

gost
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#14  PostPostao/la gost » 6.10.2011, 19:26

Zahvaljujem na informacijama. Tako je i meni rečeno da je zaseok Sobolsko imenovan po najčešćem prezimenu Sobol...logično ;)

brajda
 

Re: Stari grad Hreljin

Post broj:#15  PostPostao/la brajda » 6.10.2011, 20:13

uz ove gore nazive kvartova nazovimo ih tako sjetio sam se još nekih

kalac - nazan po pome što je tu nekad davno bio kalac (zdenac ) za vodu
čopovsko
gaj
maj
fila
palentarovo
dragisina

itd kako se budem prisjećao tako cu napisati

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Bakar

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost