Postao/la Punat je općinsko središte u jugozapadnom dijelu otoka Krka u kojem živi 1860 stanovnika (popis iz 2011.). Leži na obali Puntarske (Košljunske) drage. Tragovi naseljenosti postoje od pretpovijesti, preko Ilira, do Grka i Rimljana. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1377. godine kao Villa di Ponte. Prema zapisima, stanovnike su na području Punta naselili knezovi Krčki kako bi zaštitili prilaz mostu i Puntarskoj dragi i time zaštitili zaleđe grada Krka.
Od kulturno-povijesnih spomenika ističu se crkvica sv. Andrije (XVI. st.) na groblju, stare pučke kuće s masivnim balaturama i mlin za masline - Stari toš iz XVIII. st. te župna crkva sv. Trojstva iz 1777., u kojoj se nalazi barokni oltar (sredina XVIII. st.) sa slikom Propovijed sv. Ivana (Domenico Fedeli Maggiotto), kasnogotički kip sv. Ane (XV. st.) i raspelo s kipovima Majke Božje i sv. Ivana. Godine 1855. kao zavjet od kuge sagrađena je crkva sv. Roka i sv. Sebastijana. U okolici je ladanjska kuća krčkih biskupa (XVII. st.), a na dnu uvale pokraj puta za grad Krk stoje konzervirani ostatci starokršćanske crkvice sv. Dunata (IX/X. st.). U mjesnom župnom uredu pohranjen je glagoljski Misal hruacki (1531.) Š. Kožičića.
U Puntarskoj uvali nalazi se otočić Košljun. Prema predaji Punat je ime dobio po drvenome mostu (lat. pons, genitiv pontis) koji je spajao rt Prnibe s istočnom obalom na ulazu u Puntarsku dragu. Kameno oruđe iz neolitika te arheološki nalazi iz grčkog i rimskog doba svjedoče o naseljenosti od najstarijega doba. Iz razdoblja frankopanske vladavine (1115.–1480.) potječu prvi pisani podatci o Puntu; u oporuci iz 1277. prvi se put spominje jedan njegov stanovnik, a u oporuci iz 1377. selo Punat (villa di Ponte). Od 1480. do 1797. nalazio se pod mletačkom, a 1797.–1918. pod austrijskom (austrougarskom) vlašću (osim razdoblja francuske uprave 1805.–13.). Za Kraljevine Jugoslavije zvao se Aleksandrovo (po kralju Aleksandru). U XIX. i XX. st. u mjestu su djelovale mnogobrojne bratovštine i crkvene zajednice: Brašćina Apostolata molitve, Bratovština sv. Sakramenta (osnovana 1902.), Zadruga Trećeg reda sv. Franje (osnovana 1894.), društvo Katolički muževi (1932.–41.), Djevojačko društvo Presvetog Srca Isusova (1899. do II. svjetskoga rata), Križari (1933.–41.). Godine 1875. zalaganjem mjesnih svećenika bila je osnovana Narodna čitaonica. Od sredine XIX. st. u Puntu se razvija turizam, ponajviše u vezi s franjevačkim samostanom na otočiću Košljunu. God. 1908. osnovano je Kupališno društvo, a 1924. mjesni poduzetnik Nikola Žic podignuo je prvi hotel (vila Lucija). God. 1960. osnovan je karmelićanski samostan. Od polovice XIX. st. broj stanovnika ubrzano raste (od 1241 st. 1857. do 2626 st. 1921.), potom pada (1390 st. 1971.) pa opet raste (1696 st. 1991.).
Stanovništvo se danas bavi turizmom, vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom i brodogradnjom (brodogradilište je osnovano 1922. godine). Marina Punat nastala je 1964. godine i najstarija je marina u Hrvatskoj. U njoj se 1998. godine zavijorila prva Plava zastava u Hrvatskoj koju dodjeljuje prestižna Europska zaklada za očuvanje okoliša i do danas je istaknuta na njenom jarbolu. Od gospodarskih subjekata tu je još Trgovina Punat i Hoteli Punat s hotelom Park i dva autokampa.
Područnu osnovnu školu u Puntu pohađa 140 učenika. Uz školu, u Puntu se nalaze dječji vrtić i jaslice.
Stara Baška (lokalni naziv Kraje), naselje je i lučica u južnom dijelu otoka Krka, 10 km jugoistočno od Punta. Prema popisu iz 2011. godine ima 112 stanovnika. Leži na obali Kvarnerića. U Staroj Baški nalazi se župna crkva Svih Svetih. Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, maslina), ribarstvom, pčelarstvom i turizmom.
Na izborima 2013. za općinskog načelnika općine Punat izabran je Marinko Žic, za zamjenika načelnika Goran Bonifačić, a za općinsko vijeće Goran Gržančić (predsjednik), Iva Šulina (potpredsjednica), Ana Leleković, Matej Maričić, Maja Polonijo, Hrvoje Mrakovčić, Mladen Juranić, Milenko Tomić, Nenad Šimonji, Marijan Kereži i Krešimir Žic.
Fotke ću stavit neki drugi put
, dobijem plikove od toga.
