Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Numizmatika

Riječki buvljak .Podijelite s nama stare stvari na koje ste naišli.
Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Numizmatika

Post broj:#1  PostPostao/la nikola » 15.9.2009, 15:21

Rijeka spada u red malobrojnih gradova koji su tiskali svoj novac. Čak su neke od tih, uglavnom malih i katkad neuglednih novčanica, zapravo bonova određene novčane vrijednosti, postali prava rijetkost i iznimno su dragocjeni, sačuvani u tek pokojem teško dostupnom primjerku. Riječ je uglavnom o "komunalnim" novčanicama (ili bonovima) koje se u kriznim, ratnim i poratnim vremenima izdaju u Gradu, u nedostatku pravog, "državnog" novca.
Prve su takve novčanice (karantani) one iz 1848.-1850., potom slijede bonovi Blagajne javnih usluga iz 1922.-1924. izdani u vrijeme Riječke države, te assegni Talijanske trgovačke banke, izdani 2.svibnja 1945. uz pokušaj da se na gradskom području ponovo uspostavi svojevrsna država. Nakon ovoga, posljednjeg talijanskog pokušaja osnivanja gradske države i emitiranja vlastitog novca (ili nečega što je nalik novcu i što zamjenjuje pravi novac), nove su jugoslavenske vlasti 1945. također izdale novac za ovo područje. Gospodarska banka za Rijeku, Istru i Slovensko primorje izdala je osam novčanica – jugolira – različitih nominalnih vrijednosti.
_________________________________________________________________________

RIJEČKI BONOVI - KARANTANI IZ RAZDOBLJA, 1848.-1853.riječki novac:

Slika

MAĐARSKE KRUNE SA RIJEČKIM OBILJEŽJIMA:

Slika

Slika

Slika

Slika
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječki novac

Post broj:#2  PostPostao/la nikola » 16.9.2009, 12:02

Nakon oslobođenja, kada je Rijeka-Fiume bila u vakuumu, korišten je ovaj interesantan novac:

Slika
Slika

Slika
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Gost
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 574
Teme: 23
Pridružen: 21.9.2009, 14:34

Re: Riječki novac

Post broj:#3  PostPostao/la Gost » 28.9.2009, 18:39

Filatelija_500_-_Rijecki_Bon_K.jpg
Filatelija_500_-_Rijecki_Bon_K.jpg (61.48 KiB) Pogledano 3911 puta

Rijecki Bon Karantan iz 1850
Filatelija_640_-_jugoslavenski.jpg
Filatelija_640_-_jugoslavenski.jpg (50.31 KiB) Pogledano 3911 puta

Rijeka i Istra 1945

Avatar korisnika
Patriota samo tako
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 355
Teme: 3
Pridružen: 22.2.2010, 10:11
Lokacija: Rijeka, Zagreb, Europa

Riječki novci i novci sa Riječkim obilježjima od 1848-1945

Post broj:#4  PostPostao/la Patriota samo tako » 6.3.2010, 16:58

Uvod
RIJEČKA NUMIZMATIKA

rijeka.jpg
rijeka.jpg (19.84 KiB) Pogledano 3909 puta

Rijeka spada u red malobrojnih gradova koji su imali svoj novac. Čak su neke od prvih, uglavnom malih i katkad novčanica, karantana iz razdoblja 1848.-1853., postali prava rijetkost i iznimno su dragocjeni, sačuvani u tek pokojem teško dostupnom primjerku. Riječ je uglavnom o novčanicama (ili bonovima) koje se u kriznim, ratnim i poratnim vremenima izdaju u Gradu u razdoblju od gotovo stotinu godina, najčešće zbog nedostatka, državnog novca, kao i u trenucima neriješene državne pripadnosti Rijeke.

Budući da je Rijeka svojedobno imala vlastitu državu, ima i rijetku povlasticu vlastite filatelije, koju sačinjava osebujan niz poštanskih maraka u izdanju Riječke pošte. Stoga je svojedobno održana izložba i izdan katalog (2002.) pod nazivom Riječke marke, Fiume 1918.-1924.

Slika

Riječka numizmatika daje sustavan uvid u riječke novce i novce s riječkim obilježjima u razdoblju od 1848. do 2002. godine i u dosad najpotpunijem obliku prikazuje veliku glavninu poznatih riječkih novaca, kao i novce raznih država kojima je Rijeka svojedobno pripadala a koji, pored ostalih, nose i riječki grb ili neka druga riječka obilježja.

rijeka2.jpg
rijeka2.jpg (23.79 KiB) Pogledano 3909 puta

To bi bili svi novci na kojima se javlja riječki grb, njegov dio ili ime grada u hrvatskom (Rijeka) ili talijanskom obliku (Fiume). Kao najraniji takav slučaj je austro-ugarski papirni i metalni novac nakon 1890. godine. Na njemu je dio riječkoga grba sastavni dio ugarskoga grba.

Iz istog razloga se u takav novac svrstavaju i milenijska kovanja, metalni novac iz 1896. godine izrađen prigodom obilježavanja tisućljetnice Ugarskoga Kraljevstva, kao i probni kov iz 1922. godine prilikom pokušaja obnavljanja Monarhije.

Po završetku Prvog svjetskog rata riječka se obilježja na papirnom novcu javljaju u obliku žigova, kojima su se ovjeravali postojeći novci kako bi se uredila novčarska situacija u gradu. Postupak ovjeravanja novčanica žigovima bio je poznat i ranije, a u isto vrijeme je rabljen ne samo u Rijeci (Fiume), već i u ostalim dijelovima propale Monarhije, koji su postali nacionalne države, a još nisu mogle dati izraditi svoje posebne novce: Mađarska, Austrija, Rumunjska, Jugoslavija i druge. Kako je ovjeravanje novčanica obavljano jednostavnim žigom, falsifikatori su ga ubrzo imitirali te se na novčarskom tržištu pojavilo obilje falsifikata, dakle novca koji nije imao pokriće. Stoga se uvodi novi žig složenijeg oblika, kojim se postupak ponovio za sve novčanice. Iako su i njemu doskočili, ipak je situacija time bila nešto poboljšana, no rezultat je bio da se u optjecaju nalazilo novčanica s dva žiga, koje se i danas najčešće nalaze.

Dan neposredno prije oslobođenja Rijeke, 2. svibnja 1945., pripremljeni su čekovi Talijanske banke koji su dotisnutim iznosima od 50 (100) lira trebali služiti kao novac, ali ih se stiglo unovčiti samo nekoliko.

novcanica1.jpg
novcanica1.jpg (18.79 KiB) Pogledano 3909 puta

Dan neposredno prije oslobođenja Rijeke, 2. svibnja 1945., pripremljeni su čekovi Talijanske banke koji su dotisnutim iznosima od 50 (100) lira trebali služiti kao novac, ali ih se stiglo unovčiti samo nekoliko.

Poslije Drugog svjetskog rata uspostavljanjem Zone B uvode se 1945. godine tzv. jugolire, novci Gospodarske banke za Istru, Rijeku i Slovensko primorje s vrijednošću izraženom u lirama, koje su bile u optjecaju do 1946. godine.

Istovremeno se u Italiji javljaju bonovi Talijanskog nacionalnog oslobodilačkog odbora na kojima se izrijekom spominje Rijeka (Fiume), kao i imena nekih drugih hrvatskih gradova.

U Republici Hrvatskoj se pojavljuju na novčanicama riječke znamenitosti, kao stolna crkva sv. Vida na onoj od 100 kuna, ali samo kao likovni element na izdanjima iz 1993. i 2002. godine.

Koji su to onda istinski riječki novci? Numizmatička znanost zna samo za jednu grupu takvih novaca, a to su riječki karantani. Oni su pušteni u optjecaj 1848. godine, kao zamjensko sredstvo plaćanja za sitan novac, kada i u drugim dijelovima Austrije, tj. okupiranim dijelovima Hrvatske, npr. u Bakru. Ti jednostrano tiskani bonovi imaju sva obilježja onovremenog novca i izrijekom su riječki i s riječkim obilježjima. Postoje tri izdanja s nominalnim vrijednostima od 3, 5 i 10 karantana. Bili su u optjecaju samo nekoliko godina, a potom su povučeni i gotovo svi uništeni. Oni spadaju u najrjeđu grupu novaca povezanih s Rijekom, i od izuzetne su numizmatičke važnosti za Rijeku.

karantan2.jpg
karantan2.jpg (19.44 KiB) Pogledano 3909 puta

jugolire.jpg
jugolire.jpg (19.26 KiB) Pogledano 3909 puta

RIJEČKI BONOVI - KARANTANI IZ RAZDOBLJA, 1848.-1853.

karantan3m.jpg
karantan3m.jpg (6.66 KiB) Pogledano 3909 puta

Za austrijske uprave na teritoriju Rijeke (Fiume) osim papirnog i kovanog novca velikih nominala bio je u uporabi i sitan kovani novac. Novčarska kriza je Rijeku zahvatila 1848. godine, kada i ostale dijelove Monarhije. Među inim očitovala se nedostatkom sitnog kovanog novca. Gradska uprava namjeravala je nastali problem riješiti stavljanjem u optjecaj gradskog papirnog novca - bonova malih apoena karantana. Novčanice su, u tiskari braće Antonio i Giuseppe Karletzky, tiskane na papiru tvornice Smith & Meynier iz Rijeke. Ukupno su poznate tri emisije tog izuzetno rijetkog papirnog novca.

PAPIRNI NOVAC S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1890.-1917.

10-kronen.jpg
10-kronen.jpg (49.6 KiB) Pogledano 3909 puta

Na području Austrougarske Monarhije rabio se papirni novac koji je na jednoj strani bio austrijskih, a na drugoj mađarskih obilježja. Na strani su u grbu i riječka obilježja. Time spadaju u riječku numizmatiku, a takve novčanice se kasnije javljaju još i ovjerene žigovima poslije završetka Prvog svjetskog rata. Temeljno ih je izdavala Austrougarska banka, no postoje i izdanja koja je izdavala Kraljevska mađarska ratna kreditna banka, kao i austrougarska izdanja tiskana u Budimpešti. Naslovljene su u KRUNAMA (KRONEN, KORONA)

METALNI NOVAC GULDENSKOG (FORINTNOG) SUSTAVA S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA (LATINSKA NOVČARSKA UNIJA), 1890.-1917.

1-forinta.jpg
1-forinta.jpg (25.9 KiB) Pogledano 3909 puta

Riječka obilježja nalaze se na austrougarskom novcu od 1890. godine i to na izdanjima do završetka uporabe tog sustava i prelaska na krunski sustav. Kasnije se nalaze i na nekim novcima krunskog sustava. Elementi riječkog grba, dvoglavi orao nalazi se kao dodatak grbu u tzv. sfernom trokutu pri dnu grba. S takvim elementima kovani su krajcari, forinte i zlatne forinte u kremničkoj kovnici s oznakom KB (Körmöczbánya - Kremnitz).

METALNI NOVAC KRUNSKOG SUSTAVA S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1892.-1916.

krunski-novac.jpg
krunski-novac.jpg (30.65 KiB) Pogledano 3909 puta

Uvođenjem krunskog novčarskog sustava u Austro-Ugarsku Monarhiju 1892. godine, odmah se počelo s izdavanjem novca tog sustava u svim apoenima. No heraldički elementi različito su zastupljeni na pojedinim nominalama, tako da se riječka obilježja nalaze samo na novcu za mađarski dio Monarhije, i to samo na onima na kojima je mađarski grb, a to je samo zlatni novac. Kovani su u kremničkoj kovnici s oznakom KB (Körmöczbánya - Kremnitz)

PRIGODNA IZDANJA U POVODU 1000. GODIŠNJICE UGARSKOG KRALJEVSTVA (MILENIJSKA IZDANJA) S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1896.

9-dukata.jpg
9-dukata.jpg (34.18 KiB) Pogledano 3909 puta

Prigodom proslave tisućljeća Ugarskog Kraljevstva kovan je niz koji se satojao od različitih tipova novca nalik povijesnim mađarskim izdanjima, počevši od srednjovjekovnog razdoblja. Neki od njih nose riječka obilježja. Kovani su s oznakom kremničke kovnice KB (Körmöczbánya - Kremnitz).

RIJEČKI OVJERENI PAPIRNI NOVCI - KRUNE "CITTA DI FIUME", 1919.-1923.

1-kruna.jpg
1-kruna.jpg (49.59 KiB) Pogledano 3909 puta

Žigosanje papirnoga novca javlja se u slučajevima kada je potrebno stabilizirati monetarni sustav, a u nedostatku vlastitoga tiskanog ili kovinskog novca. Padom Austro-Ugarske Monarhije na teritoriji novonastalih država u optjecaju se inercijom zadržala ogromna količina krunskih novčanica u apoenima od 1 do 10 000 kruna. One su pretiskivane s više žigova i to: okruglim "rimskim" žigom - Citta di Fiume, okruglim savojskim žigom - žigom sa savojskim grbom (stemma Sabaudo) i četvrtastim žigom "Narodnog vijeća" - Consiglio Nazionale.

ŽIGOSANE NOVČANICE AUSTROUGARSKE BANKE - SUŠAK, 1918./1919.

100-kronen.jpg
100-kronen.jpg (58.3 KiB) Pogledano 3909 puta

Nakon završetka Prvog svjetskog rata u novčarski nesređenim uvjetima koristio se u trgovini sav zatečeni novac. Kako je on zbog gubitka podloge i nekontroliranog tiskanja izgubio na vrijednosti, a kako nije bilo mogućnosti tiskati novi novac u tada nastalim novim državama, među ostalima je i u SHS žigom ovjeren dio novčanica propale Monarhije. Kako je pravo ovjere imalo mnogu jedinica ustroja vlasti, tako ih je i veoma mnogo žigosanih. Jednako tako je ovjeravanje žigovima obavljano i na Sušaku.

BONOVI BLAGAJNE JAVNIH USLUGA, 1922.-1924.

bon-blagajne-javnih-usluga.jpg
bon-blagajne-javnih-usluga.jpg (41.62 KiB) Pogledano 3909 puta

Blagajna javnih usluga (Cassa dei Servizi Pubblici della Citta di Fiume) dala je tiskati u riječkoj tiskari Urania, po svemu sudeći, tri apoena ovih bonova. Ta se služba reorganizirala 15. X. 1925. i dalje funkcionirala pod nazivom Servizi Pubblici Municipalizzati. Stari je naziv, prije reorganiziranja, a dakle prije pripojenja Rijeke Italiji, bio vjerojatno jednak kao i onaj istaknut na samim bonovima: Servizi Pubblici della Cittá di Fiume. Time su oni najvjerojatnije bili u uporabi do pripojenja Rijeke Italiji. Razdoblje uporabe tih bonova može se ograničiti,nažalost, samo na indirektan način, na razdoblje od 1922. do 1924. godine.

MAĐARSKI PROBNI NOVAC S RIJEČKIM OBILJEŽJIMA, 1922.

madjarski-probni-novac.jpg
madjarski-probni-novac.jpg (27.4 KiB) Pogledano 3909 puta

Nakon Prvog svjetskog rata nakratko je 1918. godine na mađarskom teritoriju uspostavljena republikanska, a 1919. komunistička vlast po uzoru na sovjetsku. Iza toga, 1920. godine admiral Horty restaurira Monarhiju te vlada kao regent. Iz tog razdoblja potječe i proba metalnog novca od 5 kruna (korona) koji na sebi nosi monarhijske oznake, a time i riječko obilježje.

ČEKOVI TALIJANSKE TRGOVAČKE BANKE, 1945.

cek-talijanske-trgovacke.jpg
cek-talijanske-trgovacke.jpg (35.19 KiB) Pogledano 3909 puta

Neposredno prije oslobođenja Rijeke, koje se zbilo 3. svibnja 1945. godine, u veoma kratkom razdoblju korišteni su kao sredstvo plaćanja novci iz nužde. Napravljeni su od čekova Talijanske trgovačke banke iz Milana (Banca Commerciale Italiana), kojima su na mjestima predviđenim za upis novčanog iznosa dotisci. Do sada je poznato samo nekoliko primjeraka ovog apoena, iako ima usmenih informacija o apoenu od 100 lira, ali nisu potvrđene. Nadnevci čekova su uneseni žigom. Tiskane su u milanskoj tiskari Brevetti calcografia & cartevalori Milano , a pretisak je najvjerojatnije načinjen u Rijeci.

PAPIRNI NOVAC GOSPODARSKE BANKE ZA RIJEKU, ISTRU I SLOVENSKO PRIMORJE, 1945.

novac-gospodarske-banke.jpg
novac-gospodarske-banke.jpg (43.24 KiB) Pogledano 3909 puta

Po okončanju Drugog svjetskog rata, pitanje granica Italije s Demokratskom Federativnom Jugoslavijom (DFJ) nije bilo riješeno. Jedan dio upitnoga teritorija, koji je obuhvaćao Trst s okolicom, dio Istre, Slovensko primorje i Rijeku s okolicom (bez Sušaka), ostao je izvan teritorijalnih i upravnih granica Italije odnosno DFJ. Podijeljen na dva dijela, Zonu A i Zonu B, taj je teritorij bio dan na upravljanje tzv. vojnim upravama. Zonu B dobila je na upravljanje Vojna uprava jugoslavenske armije (VUJA). Ova je Uprava osnovala Gospodarsku banku za Istru, Rijeku i Slovensko primorje, koja je emitirala tzv. jugolire.

BONOVI TALIJANSKOG NACIONALNOG OSLOBODILAČKOG ODBORA, 1945.

bon-talijanskog-nacionalnog.jpg
bon-talijanskog-nacionalnog.jpg (33.29 KiB) Pogledano 3909 puta

Talijanski Nacionalni oslobodilački odbor (Comitato di liberazione nazionale per la Venezia Giulia Trieste) emitirao je po završetku rata bonove s namjerom korištenja izrijekom u Rijeci (Fiume), Trstu (Trieste), Puli (Pola), Gorici (Gorizia) i Zadru (Zara). Na bonovima je nadnevak puštanja u optjecaj 4. XI. 1945. U literaturi se navode oni od 100, 500, 1 000, 10 000 i 50 000 lira. Tiskani su u Rimu.

Veoma zanimljiva povijest Riječkog novca....
Reci čovjeku da u svemiru ima 300 milijardi zvijezda i vjerovat će ti, ali reci mu da je ova klupa pored njega upravo obojana i morat će je dotaknuti prstom da se uvjeri!

gost
 

Re: Riječki novac

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 17.8.2010, 16:35

Fali još samo ovaj djelić riječke povijesti:

170820107318.jpg
170820107318.jpg (137.22 KiB) Pogledano 3911 puta

170820107319.jpg
170820107319.jpg (124.49 KiB) Pogledano 3911 puta

(iz moje privatne kolekcije)

Privatna firma TETRA iz Rijeke (J. Ahel, K. Musić i L. Jelušić) izdali su suvenir banknotu apoenske vrednosti JEDNA (1) TRSATIKA. Ona je ljubičasto-višebojna, 156x69 mm. Na obe strane su vinjete i to, na aversu lik mlade devojke, a na reversu krilati zmaj. Godina je 1991.

Avatar korisnika
Patriota samo tako
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 355
Teme: 3
Pridružen: 22.2.2010, 10:11
Lokacija: Rijeka, Zagreb, Europa

Re: Riječki novac

Post broj:#6  PostPostao/la Patriota samo tako » 25.8.2010, 13:28

Super je! :bravo:
Reci čovjeku da u svemiru ima 300 milijardi zvijezda i vjerovat će ti, ali reci mu da je ova klupa pored njega upravo obojana i morat će je dotaknuti prstom da se uvjeri!

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječki novac

Post broj:#7  PostPostao/la nikola » 25.8.2010, 13:59

I, zokxy, koji je tečaj? : lud
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23413
Teme: 922
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki novac

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 25.8.2010, 14:12

nikola napisao:I, zokxy, koji je tečaj? : lud


:smijeh: dobra, dobra
Slika

gost
 

Re: Riječki novac

Post broj:#9  PostPostao/la gost » 26.8.2010, 08:31

nikola napisao:I, zokxy, koji je tečaj? : lud

1 Trsatika = 10 kuna
mislim da se za toliko kupovala.

gost
 

Re: Riječki novac

Post broj:#10  PostPostao/la gost » 26.8.2010, 19:42

A sad je kao vrijednost porasla, pa moeš otkupit 1 T za 113,55 kn 8-)

Nekad se za 1 trsatiku mogla u kultnom Jelušiću popit kava! Budući je Jelušić bio u vlasništvu tiskare i poduzeća koje je tiskalo trsatiku - imao je računa! :mrgreen:

gost
 

Re: Riječki novac

Post broj:#11  PostPostao/la gost » 27.8.2010, 07:10

zokxy napisao:A sad je kao vrijednost porasla, pa moeš otkupit 1 T za 113,55 kn 8-)

Nekad se za 1 trsatiku mogla u kultnom Jelušiću popit kava! Budući je Jelušić bio u vlasništvu tiskare i poduzeća koje je tiskalo trsatiku - imao je računa! :mrgreen:

Nabavim ti ja za 10 kn. Samo reci koliko. ;)

gost
 

Re: Riječki novac

Post broj:#12  PostPostao/la gost » 28.8.2010, 20:13

Šuti, radim biznis sa 113% zarade ...

:mrgreen:

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječki novac

Post broj:#13  PostPostao/la nikola » 21.10.2010, 14:22

Čitajući A.Račkoga, naišao sam na podatak koji govori o novcu i njegovoj uporabi na ovim prostorima.Zapravo govori o Primorju, pa evo i vama na uvid, koji su novci i monete kolale ovim prostorima.
Najstariji novac koji kola Primorjem spominje vinodolski zakonik, senjski statut (1388.), kastavski statut (1390.) i naredbe senjskog kaptola (1380.).
Tamo se spominje ovaj novac:
LIBRA, SOLDIN, DINAR, DUKAT, MARKA, BEČ, VERNEZ, BOLANČA, CEKIN, ŠKUD, TALER, BAGATIN, GROŠ, ...
Još se spominju i Petica, Šestica, Nonarius, Quinarius, Marijan, Filipo, Ongaro, Zlati, Sovrano, Fiorin, Krajcar, Guldiner, Lire...
Niti nakon više čitanja nisam mogao predočiti si tu "kašu" od novca i moneta, njihovu podjelu na 5, 6, 10, 12, 20 itd dijelova.
Novac, kao i danas ima svoju vrijednost, a evo kakva je bila nekada kupovna moć naših ljudi:
U 15. stoljeću 5 jaja koštaju 1 soldin,
1 libra govedine ili teletine (1libra=0,5 kg) košta 1 soldin,
1 vol košta 8 dukata ( manji i slabiji vol 6, čak 4 dukata),
osrednja kuća košta 400 dukata,
osrednji vinograd košta 400 dukata.
Godine 1690.g. kupljen osrednji vinograd za upola manje, dakle 200 dukata, 1711.g. za 220 dukata, 1706.g. u Vežici kupljen vinograd za 206 dukata, 1712.g. na Vrlijama (Sušak-Krimeja) 310 dukata.
1715.g.konj košta 8 škuda, 1770 g. 12 cekina, a 1796.g. 17 forinti,
1743.g.zlatni prsten košta 8 dukata,
1776.g.par cipela košta 1 dukat,
1770g.vol košta 13 dukata, odojak 12 libara,
1801.g.krava košta 9 dukata,
1694.g.kuća na Trsatu prodana za 180 dukata, iste godine na Strmici 143 (kuća sa zahodom).
Kasnije su cijene kuća na Sušaku porasle, tako je na jednoj dražbi prodana kuća za 6000 forinti (uz kuću je išao i posijed), a uz komercijalnu ugarsku cestu (valjda Karolinsku cestu) 1805.g.prodana je kuća za 8500 forinti.

Kako sam i napomenuo na početku, naši ljudi koristili su novce raznih vladara pa ću probati objasniti svaku monetu koju sam spomenuo.
Za početak,
LIBRA
Libra je Mletačka moneta u razno doba razne veličine i vrijednosti.Obično se uzimalo da je u libri 20 soldina, a u soldinu 12 dinara.U doba Napoleona, libra je bila jednaka franku, kasnije je padala njena vrijednost, pa je vrijedila trećinu starog forinta (u narodu poznata kao "cvancika").U primorju je obično bilo 1 franak - 5 libri.
Tako u jednoj ispravi iz 1792.godine se spominje da 4981:10 libri vrijedi toliko koliko 940:58 fiorini alemanni (tj.fiorini rajniški).Po tome bi bilo u jednom rajnišku 5 libri i pol.
Pa se ti snađi : lud
Slijedeći put pisat ću o soldinu :pozdrav:
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Patriota samo tako
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 355
Teme: 3
Pridružen: 22.2.2010, 10:11
Lokacija: Rijeka, Zagreb, Europa

Re: Riječki novac

Post broj:#14  PostPostao/la Patriota samo tako » 25.10.2010, 17:46

nikola napisao:Čitajući A.Račkoga, naišao sam na podatak koji govori o novcu i njegovoj uporabi na ovim prostorima.Zapravo govori o Primorju, pa evo i vama na uvid, koji su novci i monete kolale ovim prostorima.
Najstariji novac koji kola Primorjem spominje vinodolski zakonik, senjski statut (1388.), kastavski statut (1390.) i naredbe senjskog kaptola (1380.).
Tamo se spominje ovaj novac:
LIBRA, SOLDIN, DINAR, DUKAT, MARKA, BEČ, VERNEZ, BOLANČA, CEKIN, ŠKUD, TALER, BAGATIN, GROŠ, ...
Još se spominju i Petica, Šestica, Nonarius, Quinarius, Marijan, Filipo, Ongaro, Zlati, Sovrano, Fiorin, Krajcar, Guldiner, Lire...
Niti nakon više čitanja nisam mogao predočiti si tu "kašu" od novca i moneta, njihovu podjelu na 5, 6, 10, 12, 20 itd dijelova.
Novac, kao i danas ima svoju vrijednost, a evo kakva je bila nekada kupovna moć naših ljudi:
U 15. stoljeću 5 jaja koštaju 1 soldin,
1 libra govedine ili teletine (1libra=0,5 kg) košta 1 soldin,
1 vol košta 8 dukata ( manji i slabiji vol 6, čak 4 dukata),
osrednja kuća košta 400 dukata,
osrednji vinograd košta 400 dukata.
Godine 1690.g. kupljen osrednji vinograd za upola manje, dakle 200 dukata, 1711.g. za 220 dukata, 1706.g. u Vežici kupljen vinograd za 206 dukata, 1712.g. na Vrlijama (Sušak-Krimeja) 310 dukata.
1715.g.konj košta 8 škuda, 1770 g. 12 cekina, a 1796.g. 17 forinti,
1743.g.zlatni prsten košta 8 dukata,
1776.g.par cipela košta 1 dukat,
1770g.vol košta 13 dukata, odojak 12 libara,
1801.g.krava košta 9 dukata,
1694.g.kuća na Trsatu prodana za 180 dukata, iste godine na Strmici 143 (kuća sa zahodom).
Kasnije su cijene kuća na Sušaku porasle, tako je na jednoj dražbi prodana kuća za 6000 forinti (uz kuću je išao i posijed), a uz komercijalnu ugarsku cestu (valjda Karolinsku cestu) 1805.g.prodana je kuća za 8500 forinti.

Kako sam i napomenuo na početku, naši ljudi koristili su novce raznih vladara pa ću probati objasniti svaku monetu koju sam spomenuo.
Za početak,
LIBRA
Libra je Mletačka moneta u razno doba razne veličine i vrijednosti.Obično se uzimalo da je u libri 20 soldina, a u soldinu 12 dinara.U doba Napoleona, libra je bila jednaka franku, kasnije je padala njena vrijednost, pa je vrijedila trećinu starog forinta (u narodu poznata kao "cvancika").U primorju je obično bilo 1 franak - 5 libri.
Tako u jednoj ispravi iz 1792.godine se spominje da 4981:10 libri vrijedi toliko koliko 940:58 fiorini alemanni (tj.fiorini rajniški).Po tome bi bilo u jednom rajnišku 5 libri i pol.
Pa se ti snađi : lud
Slijedeći put pisat ću o soldinu :pozdrav:


Da, pa tko se tu može snaći... :shock:
Reci čovjeku da u svemiru ima 300 milijardi zvijezda i vjerovat će ti, ali reci mu da je ova klupa pored njega upravo obojana i morat će je dotaknuti prstom da se uvjeri!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23413
Teme: 922
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki novac

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 1.12.2010, 00:44

Ej zna li tko u koji novac je spadao Filler iz doba Mađara jer ga nemaš nikola na svojem popisu, vjerojatno zato što je možda to neka manja novčana vrijednost recimo kao što su kod nas lipe... Često se je koristio u kupnji poštanskih marki .
Slika

Sljedeće

Vrati se na: Stare stvari

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost