Postao/la Nakon ujedinjenja našeg troimenog naroda naša je država došla u posjed triju nautičkih škola i to u Bakru, Dubrovniku i Kotoru, te je bilo od prijeke nužde, da se stvori jedinstvena naučna osnova za sve ove škole.
Ovom reorganizacijom, naše nautike primile su naslov Kr. Pomorske akademije, i u njih se primaju uz prijamni ispit učenici koji su navršili 4 godine koje srednje škole.
Sa ovakvom reorganizacijom škola trebalo je proširiti i putovanja i rad na školskoj lađi. To je ostvareno i doznačen je kredit za takova putovanja.
I uistinu već god. 1922. poduzela je „Vila Velebita“ tri ovakova putovanja i to prvo sa pitomcima kr. pomorske akademije u Bakru, tičući luke: Mesinu, Napulj, Genovu, Marselj, Barcelonu, Alžir i Maltu; drugo sa pitomcima kr. pomorske akademije u Dubrovniku, tičući: Mesinu, Napulj, Genovu, Marselj, Maltu i Krf; treće putovanje sa pitomcima kr.pomorske akademije u Kotoru tičući: Mesinu, Napulj, Genovu, Marselj i Krf.
Godine 1924. poduzeta su tri putovanja po istočnom dijelu Sredozemnog mora i to prvo s pitomcima kotorske akademije tičući luke: Krf, Patras, Pirej, Carigrad, Drač, Ulcinj i Bar; drugo putovanje s pitomcima bakarske akademije, tičući luke Krf, Korint, Gavrio na otoku Andros, Smirnu i Carigrad; treće putovanje sa pitomcima dubrovačke akademije obavilo se je po Jadranskom moru, tičući naše glavnije luke, Veneciju i Trst. Na ovom trećem putovanju ostala je školska lađa u Jadranskom moru s razloga, što je po Orijentu vladala kuga.
Godine 1925. putovala je školska lađa sa pitomcima bakarske akademije do Patrasa, u svrhu da se pregleda Atena.
Drugo putovanje putovalo se sa pitomcima dubrovačke akademije do Carigrada a treće sa pitomcima kotorske akademije po Jadranskom moru.
Ne mogu propustiti da ne spomenem da je svaka od ovih škola putujući na otok Krf pohodila ujedno otočić Vido nazvan Ostrvo smrti da se pokloni sjenama palih junaka za slobodu.
U savezu s reorganizacijom pomorskih akademija preinačena je ne samo osnova istih, već i rad učenika na školskoj lađi. Trajanje škole prema novom programu, imalo bi biti 8 mjeseci, 2 mjeseca putovanja po moru, a 2 mjeseca praznici.
Za vrijeme ukrcanja, đaci obavljaju izmjenično straže na zapovjedništvu, na kormilu, na pramcu i stroju, manevriraju brodom i jedrima, vježbaju se u mornarskom radu, međunarodnoj signalizaciji i alarmima. Barataju svim mogućim nautičkim instrumentima, računaju položaj broda iz vlastitih opažanja visina nebeskih tjelesa, određuju točku broda geodetskim problemima, određuju devijacije i kompenziraju kompase broda. Ovo sve zasijeca u praktičnu naobrazbu.
naslovna strana slovenskog časopisa 1937., "Vila Velebita" u Bakru
- Vila Velebita 1937.JPG (191.51 KiB) Pogledano 10811 puta
Izvan praktičnih predmeta đaci za vrijeme straže ponavljaju izbjegavanje sukoba u svim slučajevima kada školski brod susreće drugi brod, koji mora da izbjegava. Nadalje oni su upotrijebljeni za pranje palube i đačkih prostorija, za čišćenje kovina, pranje i čišćenje vlastitih odijela, a slijedeća tabla pokazuje raspored rada od zore do noći:
A) kad brod plovi
-U 5 sati pere se ona straža koja je u službi.
-U 5 i po sati ustaju učenici slobodne straže. Svaki učenik savija svoju brandu*, deku i pojas za spasavanje i sprema je na određeno mjesto. Zatim se u praonici opere i podpunoma uredi. U isto doba spuštaju dežurni učenici stolove za doručak.
*branda - mornarski krevet u brodu od ovješenog platna, visaljka
-U 6 sati na znak zvona imaju se svi učenici obiju straža skupiti na palubi, gdje će obaviti jutarnju molitvu i saslušati eventualna naređenja. Molitvi prisustvuje zapovjednik broda i dežurni profesor. Odmah iza obavljene molitve doručkuju obje straže, i to ona straža koja je u službi na palubi, a slobodna straža u đačkom prostoru. Zatim svi učenici obavljaju vježbe na jarbolima.
-od 7-8 sati oni učenici koji taj sat nisu u službi, peru palubu i čiste kovine, a dežurni i njihovi pomoćnici peru i čiste đački prostor i praonicu.
- Od 8-9 sati odmor.
-Od 9-11 sati škola.
- Od 11-12 sati odmor, a dežurni spremaju potrebno za objed. Komisiono pregledavanje hrane.
-U 12 sati objeduju, po mogućnosti obje straže, i to ona u službi na palubi a slobodna u đačkom prostoru. Iza objeda svaki učenik pere svoj pribor za jelo i sprema ga u ormar.
-U 12 i pol sati učenici izmjenjuju straže
-Od 12 i pol – 16 sati odmor. Učenici slobodne straže moraju spavati.
-Od 16-17 sati škola
-Od 17-17 i pol sati alarmi i razne vježbe jedrima, kao preleti, praćanje, skidanje i prišivanje jedara, snimanje križeva i nastavaka itd.
-U 18 sati večera za sve učenike istodobno osim onih na kormilu, pramcu i u stroju. Zatim odmor do 20 sati.
-U 20 sati nastup za večernju molitvu i za saslušanje rasporeda straža za slijedeći dan kao i eventualnih naređenja. Poslije toga idu učenici slobodne straže na počinak. Učenici spavaju redovito u brandama u đačkom prostoru, a na palubi samo onda kada im se to iznimno dozvoli. Đački je prostor uvijek zatvoren osim za vrijeme doručka, objeda, večere i počinka.
Za red i čistoću u đačkom prostoru odgovorni su dežurni učenici.
Svake subote do 9 sati dozvoljeno je učenicima pranje rublja.
B) Kada je brod u luci
Raspored rada je isti kao kad brod plovi, s tom razlikom da umjesto škole manevriranja i alarma đaci razgledavaju luku, uređaje i znamenitosti dotičnoga mjesta.
Za vrijeme putovanja učenici dobivaju besplatno opskrbu, radno i paradno odijelo, braide i deke te potrebiti stolni pribor.
Mislim da ne trebam govoriti o kulturnoj i društvenoj koristi što ju učenici prikupe na ovim putovanjima, kada u njihovoj mladelačkoj dobi imaju prilike posjetiti najveće trgovačke emporije Sredozemnog mora, pregledati znamenitosti velebnih gradova i upoznati kulturu i običaje velikih naroda. Strana štampa pozdravila je s najvećim oduševljenjem boravak školske lađe u svojim lukama, te je jednodušno izjavila potrebu školskog broda za njihove pomorske akademije.
Kada je onomade sjeverno-američko ratno brodovlje posjetilo naše luke, admiral flote P. Andrews, pregledavajući naše pomorske akademije i način praktične obuke na školskoj lađi, izjavio je da bi naša nautika imala biti uzor svih nautika svijeta.
A sama „Vila Velebita“ lijepa i ponosna jahta, ponosno vije svoj narodni stijeg i pokazuje stranim narodima da je naš troimeni narod svjestan svog imena i opstanka i da je potpuno razumio, koju ulogu ima na svjetskome moru.
(transkripcija s ćirilice Vežičanka)
-KRAJ-
