Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Zanimljivosti

Jedrenjaci Rijeke i Kvarnera
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Zanimljivosti

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 17.6.2017, 11:10

U studenom 1992. godine podignut je na otoku Hornos, na čijem se najjužnijem dijelu nalazi Cape Horn, spomenik u obliku albatrosa.
http://www.caphorniers.cl/CH_monument.htm

Spomenik je to mnogim pomorcima koji su stradali pokušavajući oploviti Rt Horn. Rt Horn je pravo groblje brodova. Računa se da je tu stradalo oko 8000 brodova i da je živote izgubilo oko 10000 pomoraca.

Sretno oploviti Cape Horn bio je pravi podvig u doba kada nije bilo satelita, niti radija preko koga ste mogli čuti vremensku prognozu. Nebo nad Cape Hornom je često zaklonjeno oblacima što je otežavalo navigaciju sekstantom.

image.jpg
image.jpg (49.3 KiB) Pogledano 5611 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zanimljivosti

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 21.6.2017, 19:50

Zašto Rt Horn a ne Mageljanov tjesnac?

Iako bi prolaz Mageljanovim tjesnacom iz Atlanskog u Tihi ocean i obratno, bio nešto kraći, jedrenjaci su u prošlosti koristili prolaz oko Rta Horn.
Rt Horn iako opasan zbog jakih vjetrova, valova i mogućih santi leda, pružao je jedrenjacima veći prostor za manevriranje.
Mageljanov prolaz, nešto zaštićeniji, ali svejedno izložen nepredvidivim vjetrovima i jakim strujama, bio je mjestimice preuzak za jedrenjake jer je postojala mogućnost da ih jaki vjetar baci na stijene. I sam ulazak u Mageljanov prolaz bio je opasan za većinu jedrenjaka.
Mageljanov tjesnac su u 19.st. najviše koristili parobrodi.

Nakon što je 1914. godine prokopan Panamski kanal, plovidba oko Rta Horn i kroz Mageljanov tjesnac je znatno opala.

Mageljanov prolaz je 1520. otkrio portugalski istraživač Fernando de Magellanes.
Cape Horn je otkriven skoro stoljeće kasnije, 1616. otkrili su ga Nizozemci Schouten i Le Maire.

crveno-Mageljanov prolaz, plavo- plovidba oko Cape Horna, dužina puta u miljama
Mageljanov prolaz i Cape Horn.jpg
Mageljanov prolaz i Cape Horn.jpg (29.36 KiB) Pogledano 5570 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 23.6.2017, 15:29

Bravo Vežičanka, rasturaš ! :gore :zastava: :čitati:
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zanimljivosti

Post broj:#4  PostPostao/la Vežičanka » 24.6.2017, 10:36

Adamiću :cvijece
------------------------------------------------------------------------------------
MORNARI I ALBATROSI

Zanimljivo je što piše kap. Širola o odnosu mornara s albatrosima, pa ću to podijeliti s vama.
Albatrosi, te veličanstvene ptice bile su mornarima svakodnevna pojava u Južnom oceanu. Kako saznajemo iz dnevnika kap. Širole, mornari ih nisu gledali s divljenjem, već su ih koristili da nešto zarade, pa čak i da pojedu nešto mesa, premda im meso nije ukusno:


Da bi nam prikrili dosadu, počeli su nas salijetati golemi albatrosi. Sa svojim krilima od pet metara raspona spuštali su se na morsku površinu kao živi oblaci.

No, mornari se nisu zabavljali isključivo promatranjem tih orijaških i proždrljivih srodnika naših galebova, već su ih počeli nemilosrdno hvatati.
Naime, na dugu i čvrstu uzicu postavili bi udicu načinjenu od lima preostalog od polupanih posuda za petrolej i vezali u obliku trokuta.
Na tako improviziranu udicu stavljali bi komad slanine. Proždrljivi albatros progutao bi meku a mornari bi s najvećim užitkom i uz povike "Jurija-a-a-a-a!" povlačili pticu, koja bi se uzdigla kao avion, koji se spušta na aerodrom.

albatros 2.jpg
albatros 2.jpg (73.7 KiB) Pogledano 5743 puta

Dovučen na palubu, albatros je nemoćno i nespretno koracao, jer krila više nije mogao raskriliti, i davao bi od sebe znakove bespomoćnog bijesa. No, sve to nije dugo trajalo, jer bi se u najkraćem roku našao u rukama derača.
Utrobu bi izvadili i nadomjestili je slamom.
U takvom su ih stanju sačuvali i kasnije prodavali ornitolozima u Engleskoj po jednu funtu za svakoga.

Bilo je međutim i takvih među albatrosima, koji uhvaćeni na udicu nisu uzlijetali, već bi tražili spas zaronivši u more.
Sudbina im je bila ista, samo s tom razlikom, što su bili izvučeni polomljenih krila, i umjesto kod nekog ornitologa završavali su u želucu posade, iako im meso nije bilo ukusno.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Šteta što neki od tih prepariranih albatrosa nije stigao do riječkog Prirodoslovnog muzeja.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zanimljivosti

Post broj:#5  PostPostao/la Vežičanka » 27.6.2017, 16:00

Od životinja bilo je na jedrenjacima mačaka čiji je zadatak naravno bio da love miševe. Čak su se i macile na jedrenjaku.
Vozilo se žive kokoši i svinje za hranu posade, a to se trošilo za kakve praznične dane.

Miroslav Grdaković, vođa palube plovio je 1923. god. na norveškom jedrenjaku, kitolovcu imena "Tijuca" (Tihuka).
U svojim sjećanjima piše (knjiga "Oploviti Cape Horn") da je najveći kit koga su ulovili bio dug 23 m. Bila je to ženka iz čije je utrobe barba Slave izvukao tek začetog kita dugog 22 cm. U bočici s eterom i s nekoliko fotografija o lovu na kitove poslao je to zagrebačkom prirodoslovnom muzeju.
(Tko zna što je s tim, to jest da li fotografije i zametak još postoje?- op. Vežičanka)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zanimljivosti

Post broj:#6  PostPostao/la Vežičanka » 3.7.2017, 15:46

Nije priča o našim jedrenjacima ili pomorcima, ali je zanimljivost vezana uz albatrose oko Cape Horna, iz sjećanja britanskog kapetana Jamesa Bisseta.

James Bisset, kasnije zapovjednik velikih putničkih brodova kao što su Queen Mary i Queen Elizabeth, svoju prvu plovidbu imao je na britanskom jedrenjaku County of Pembroke 1898. kao petnaestogodišnji dječak. S tim jedrenjakom je oplovio Cape Horn.
Svoja sjećanja na plovidbu jedrima opisao je u knjizi Sail Ho!
Spomenimo i to da je Bisset plovio na parobrodu Carpathia kao drugi časnik palube one kobne noći kada je stradao Titanik, te je sudjelovao u spasavanju putnika s Titanika. (opisano u knjizi Tramps and Ladies)

Engleski mornari vjerovali su, da kada mornar umre na moru, a njegovo tijelo bude bačeno u more, on se kasnije vrati na ovaj svijet kao albatros. S toga bi prema njihovom vjerovanju bio zločin ubiti albatrosa, a također bi to donijelo i nesreću.

albatross.jpg
albatross.jpg (36.95 KiB) Pogledano 5626 puta

Međutim, za duše mrtvih mornara, čin milosrđa je uhvatiti nekog albatrosa i dati mu šansu da (ponovo) hoda palubom.
Albatrosa su lovili pomoću mornarske kuke na koju bi zakačili usoljenu slaninu, a koju bi vukli s krme broda. Albatros bi kljucao slaninu ali ne bi progutao kuku, nego bi mu se gornji dio kljuna, koji je zakrivljen, zaglavio u kuku.
Tada je bilo potrebno nekoliko mornara da ga drži i spriječi da odleti. Naposljetku, kada bi se ptica izmorila, povukli su je na palubu. Tu bi je pustili. Albatros nije mogao poletiti s palube, jer nije s palube mogao postići dovoljnu brzinu za uzlet.
Ponekad su znali imati čak po šest tako uhvaćenih albatrosa na palubi.
Ptice nisu pokušavale ujedati, grepsti ili napadati. Hodale bi okolo na svojim kratkim nogama, očito nenaviklim da podnose težinu tijela.
Međutim, na opće iznenađenje, nakon nekoliko minuta na palubi, ptice bi dobile morsku bolest, pa bi čak i povraćale.
Nakon što su ih promatrali neko vrijeme, mornari bi ih bacili natrag u more. Tu bi oni odmah raširili svoja veličanstvena krila, uzeli zalet i odletjeli, kao da im se ništa neobično nije dogodilo.

Bilo je poznato da osamljeni albatros ponekad prati brod i po tisuću milja, ali Bisset kaže da nije povjerovao priči da albatros nikada ne prati škotski brod.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zanimljivosti

Post broj:#7  PostPostao/la Vežičanka » 16.7.2017, 14:36

Fotografija postaje zanimljivija kada se pronađu podaci o osobama koje prikazuje.
Donja fotografija je iz naše teme Fotografije i slike osoba, lica prošlosti , post br. 812., iz knjige "Kultura Hrvata kroz 1000 godina", Josip Horvat 1939. god.

Prikazuje porodicu brodovlasnika Nadala Randića iz Kostrene 1856.god. U opisu slike piše da se slika nalazi u Sušaku u gradskom muzeju, a fotografija slike je iz fotoarhiva Jugoslavenske akademije. Tako je bilo 1939., a sada se slika pretpostavljam nalazi u Pomorskom muzeju Rijeke. (tko zna da li je stvarno tamo??)

O Nadalu Randiću i njegovoj obitelji iz knjige "Onput kad smo partili" R.Barbalića i Ive Marendića:

Nadal Randić je bio kostrenski pomorac i brodovlasnik koji se doselio u Rijeku početkom 70ih godina 19.stoljeća. Bio je zapažen rodoljub, te član Kostrenske čitaonice i Bratovštine sv. Nikole u Kostreni sv. Barbare. U Rijeci je bio član Narodne čitaonice.
Brodovi koji su bili u njegovom suvlasništvu su Maria R., Maria Fany, Domenico, Frane, Margareta, Pepina.
Potresen gubitkom brodova i propadanjem jedrenjaka umro je u srpnju 1893. u Rijeci, no posljednja mu je želja bila da počiva na groblju rodne mu Kostrene sv. Barbare.
Supruga Marija, rođ. Medanić, imala je udjela u njegovom jedrenjaku Marija Fany.
1876. za zapovjednike barka Maria Fany dolaze Randićevi sinovi Ivan i Anselmo. Kapetan Ivan Randić ostao je na barku tri godine a potom je do 1894, zapovijedao očevim barkom Maria R.
Njegov brat Anselmo kratko je vrijeme vodio bark Mimi P., a 1879. god. preuzeo je zapovijed na briku Maria Fany. Nakon brodoloma prelazi na Adrijine parobrode, a 1896. postaje društveni inspektor u Trstu. Tamo je umro prije Prvog svjetskog rata.

Slika
Nadal Randić, slika se nalazi u Pomorskom muzeju Rijeke (iz knjige "Onput kad smo partili"):
Nadal Randić brodovlasnik.JPG
Nadal Randić brodovlasnik.JPG (47.99 KiB) Pogledano 5552 puta

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
EDIT:
Prva slika u postu je izložena u Muzeju u Guvernerovoj palači ali s drugačijim opisom.
Opis slike glasi: Obitelj brodograditelja Antonija Vranića - Vincenco Reggio , Rijeka 1856.

obitelj brodograditelja.JPG
obitelj brodograditelja.JPG (155.43 KiB) Pogledano 4975 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zanimljivosti

Post broj:#8  PostPostao/la Vežičanka » 25.10.2018, 12:58

Danas brodovi koriste vodu kao balast, jezersku, riječnu ili morsku, ovisi gdje plove. Čitamo često kakve opasnosti donosi balastna voda jer se njenim ispuštanjem unose u vode strani organizmi biljni i životinjski, vrste koje mogu biti invazivne i uništiti autohtoni biljni i životinjski svijet u moru (jezeru ili rijeci).

Što su za balast koristili jedrenjaci? Bio je to kamen (vrlo rijetko zemlja ili neki otpadni metal).

Iz posta br.21 ove teme. Na barku Poščić mornari su sami krcali kamen za balast u francuskoj luci Cette (francuski Sète)
Nakon što su iskrcali teret drva, sami su ukrcali 200 tona balasta od kamenja jedne porušene zgrade. Prenašali su balast u koševima na ramenima u veliku maonu, a onda iz maone u brod. Svi su imali crvena ramena. To je trajalo četiri dana.


Iz priručnika za pomorce godine 1910. saznajemo cijenu kamena za balast u Riječkoj luci:

cijena balasta u Riječkoj luci 1910.jpg
cijena balasta u Riječkoj luci 1910.jpg (12.14 KiB) Pogledano 3643 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Zanimljivosti

Post broj:#9  PostPostao/la Adamić » 4.2.2019, 20:30

:gore :zastava:
Slika


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jedrenjaci

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost