Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca (1885.)

Kulturne ustanove, zbivanja, predstave, izložbe, književnost i jezik, dijalekti nacionalne manjine itd.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#31  PostPostao/la Adamić » 15.3.2015, 19:19

Obnova

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (1).jpg

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (2).jpg

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (3).jpg

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (4).jpg
Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (4).jpg (223.21 KiB) Pogledano 6307 puta
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#32  PostPostao/la Adamić » 15.3.2015, 19:20

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (5).jpg
Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (5).jpg (222.38 KiB) Pogledano 6307 puta

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (6).jpg
Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (6).jpg (234.11 KiB) Pogledano 6307 puta

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (7).jpg
Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (7).jpg (158.34 KiB) Pogledano 6307 puta

Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (8).jpg
Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca obnova (8).jpg (152.11 KiB) Pogledano 6307 puta
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#33  PostPostao/la Vežičanka » 15.3.2015, 19:46

Adamiću, bravo za slike :gore

Gledajući ovo sjetila sam se još jednog detalja iz razdoblja obnove kazališta----našli su pohranjene neke stvari iz doba izgradnje, kao što je običaj ugraditi negdje u zid ili temelje.
Što je to točno bilo, ne sjećam se, čini mi se da je bio nacrt i neka boca. Baš me zanima gdje je to završilo.
Mislim da su stavili nešto iz doba obnove na isto mjesto, između ostalog novine.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#34  PostPostao/la Adamić » 19.7.2015, 13:11

3. listopada 1885. je dan otvorenja novoga Općinskog kazališta (Teatro Comunale), tj.današnjeg HNK Zajc. Projekt je naručen u Beču, u specijaliziranom ateljeu za kazališta, kod arhitekata Hermana Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera.

Fellner & Helmer FiumeTeatro Comunale 1888.JPG

Plakat iz 1888. godine s Ebaya.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#35  PostPostao/la Adamić » 3.8.2015, 20:22

Plakat (reprint) s otvorenja kazališta. Vidi se riječki grb i vrpca u bojama riječke trobojnice

plakat otvorenja teatra comunale reprint 1985.jpg
plakat otvorenja teatra comunale reprint 1985.jpg (262.33 KiB) Pogledano 6258 puta

PLAKAT OTVORENJA TEATRA COMUNALE /
G. Douarche, Stabilimento Tipo-litografico, 1885.
reprint, Tisak ČGP Delo, Ljubljana, 1985.
papir, višebojni tisak, talijanski jezik /
96,7 x 139,6 cm
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#36  PostPostao/la Vežičanka » 12.11.2015, 13:14

Vežičanka napisao:Adamiću, bravo za slike :gore

Gledajući ovo sjetila sam se još jednog detalja iz razdoblja obnove kazališta----našli su pohranjene neke stvari iz doba izgradnje, kao što je običaj ugraditi negdje u zid ili temelje.
Što je to točno bilo, ne sjećam se, čini mi se da je bio nacrt i neka boca. Baš me zanima gdje je to završilo.
Mislim da su stavili nešto iz doba obnove na isto mjesto, između ostalog novine.


Iz brošure "Teatar i povijesni prizori".http://ppmhp.hr/dokumenti/e-books/teatari/teatari.pdf
Tubu su našli (donja slika), mada ne vidim u tekstu da piše da je to nađeno (što je teško napisati jednu rečenicu u vezi toga?) ali očito je to to, inače ne bi bilo slike.:


ovako piše:

Nakon predaje ključeva u šupljinu ispod ulaznih vrata u teatar umetnuta je tuba s planovima izgradnje kazališta, plakatom prve predstave i primjercima novčanica koje su u to vrijeme bile u optjecaju. Na velikoj prigodnoj svečanosti gradonačelnik je Ciotta umetnuo posljednji kamen, kojim je zatvorena šupljina sa svjedočanstvima o velikome danu u riječkoj povijesti.

tuba kazalište.JPG
tuba kazalište.JPG (43.38 KiB) Pogledano 6241 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#37  PostPostao/la Adamić » 12.11.2015, 13:17

Odličan pronalazak! :bravo: :zastava:

Baš lijepo je vidjeti takvo što.
Slika

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 543
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#38  PostPostao/la Kantrida76 » 18.8.2016, 19:59

Narodno kazalište Ivan Zajc u Rijeci
KAROLINA RIJEČKA/KOMEDIJA U ČETIRI ČINA/LETAK

karolina_v.jpg
karolina_v.jpg (98.3 KiB) Pogledano 6214 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#39  PostPostao/la Adamić » 30.3.2017, 10:16

Imaju li smisla danas kazališta ? Riječko kazalište je najveći gutač novca u gradskom proračunu, 40 milijuna kuna se baca samo na održavanje ..Strašno...

Čeka li ih budućnost kina ?
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jalovi sisači proračuna
Zašto hrvatska nacionalna kazališta više nemaju smisla postojati u sadašnjem obliku


Autor: Davor Mandić



Proračun Odjela za kulturu: 116.365.395 kuna

Bez spomeničke rente i ostalih izvora: 84.752.895,00 kuna

Ustanove u kulturi:

GKR = 8.134.000,00

MGR = 2.803.100,00

MMSU = 3.764.600,00

GKL = 4.200.200,00

ARTK = 2.707.712,00

HNK = 40.243.783,00



Nakaradni sustav, sa Zakonom o kazalištima i Zakonom o radu na čelu, podrazumijeva čak pet nacionalnih kazališnih kuća, od kojih su četiri sve jaloviji sisači proračuna. Pa iako ministrica Obuljen Koržinek ima pune ruke posla oko svih segmenata kulture, a i ne samo kulture, s obzirom na ingerencije MK-a po pitanjima medija, i iako u kulturi najviše gori pod nogama knjižnom sektoru, kazališta, sa svojim nagomilanim problemima u pozadini, najviše prijete kulturnim klimama svojih sredina, osiromašujući ih, umjesto obogaćujući

Teško je ostati imun na sindikalnu borbu za prava radnika u društvu koje si tepa da je kapitalističko, a zapravo je još uvijek samo bolno tranzicijsko. I dok kriza Agrokora, kao kriza države same, potresa cijelo društvo, jedna puno manja borba dešava se na marginama društvenog interesa. Glavni dionici te borbe su dva sindikata s jedne – Sindikat djelatnika u kulturi i Sindikat obrazovanja, medija i kulture – i Grad Rijeka s druge strane. Temelj te borbe su prijepori oko odredbi koje bi trebale ući u novi Kolektivni ugovor nakon što je istekao stari, konkretno i najvažnije: koeficijent izračuna plaća, čime Sindikat zahtijeva ujednačavanje s ostalim zaposlenicima gradske uprave.

I tu je, naizgled, sve čisto: nema doista nikakvog opravdanja da plaća čistačice u HNK-u Ivana pl. Zajca bude niža od plaće čistačice na riječkom Korzu 16. No ono što stvar komplicira na puno višoj razini od sindikalne borbe za jednakost (ponavljamo: potpuno opravdane!) činjenica je da u djelatnike u kulturi obuhvaćene ovim sindikalnim prosvjedom spadaju i, primjerice, Zajčevi glumci. Zašto bi to bilo išta drugačije, netko se opravdano može zapitati, a mi na to možemo reći samo: poslušajte argumente, pa zaključite.

Po pitanju rečenih glumaca, tako, čak i Grad priznaje određeni nesrazmjer u visini primanja prema stručnoj spremi u odnosu na, primjerice, gradsku upravu, na štetu prvih, pa zaključuje da se u tom smjeru moraju voditi pregovori, kao i za ujednačavanje plaća najslabije plaćenih radnika. No Grad pritom odbija da te odredbe budu sastavnicom Kolektivnog ugovora, odnosno ne želi prihvatiti da u vezi s napredovanjem u zvanjima postoji automatizam, tako da to odmah znači i bolje plaćeno radno mjesto.
Frljićeve predstave

Ovdje smo stvari možda malo zakomplicirali, ali takvi su sindikalni pregovori (u tranzicijskim društvima), mučni i komplicirani: s jedne strane težnja za sigurnošću, a s druge fleksibilnošću. No sada imamo preduvjete za nastavak priče o glumcima, a onda posljedično i o HNK-ovima u cijelosti. Pa dok zaposlenici HNK-a Ivana pl. Zajca željno iščekuju rezultate pregovora, prosvjeda i ostalih aktivnosti, šaljući ponekad na adresu Novog lista nepotpisana uplašena pisma, mi, na pojavnoj razini, možemo vidjeti da je velika Zajčeva scena u Rijeci gotovo u potpunosti ispražnjena od Hrvatske drame. Netko bi površno mogao zaključiti, prema određenim uspjesima Opere i, posebno, orkestra, da je stvar možda povezana s afinitetima intendanta Marina Blaževića, podsjećajući se da je on prvotno doveden kao ravnatelj Opere u vrijeme kad je intendant bio Oliver Frljić, ali stvar je, čini se, ipak malo kompleksnija od toga.

Učestali sindikalni prosvjedi riječkih kulturnjaka / Foto Roni BRMALJ

U to mitsko vrijeme Olivera Frljića, tog talentiranog redatelja kojeg ponekad pojede aktivizam pa onda plemenitu ambiciju podredi svom vlastitom umjetničkom razvoju, koji su bili dosezi Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca? Koje su to predstave koje pamtimo? Pa Frljićeve, jasno, što god tko mislio o njima u vrijednosnom smislu. I to nevezano za mjesto njihova događanja – scenu, pročelje zgrade ili prostor ispred nje. I opet bi netko mogao reći da je to pitanje afiniteta: eto Frljića, dobio igračku pa se, što će, igra. Ali da nije njegova želja da bude intendant Zajca, dakle administrator, u naponu redateljske karijere, bila tek trenutni hir, sjetimo se da je Frljić figurirao i kao potencijalni šef Drame onog velikog HNK-a, zagrebačkog, dok je u njega mislio zasjesti Velimir Visković kao intendant. Koliko god već tada bila čudna ta Frljićeva želja za takvom pozicijom, ona je očito konstanta i Frljićeva agenda od koje dugo nije odustajao.
Neka pričaju brojke

No sve je to, zapravo, površno razmišljanje i vjerojatno su ti elementi tek dijelom prave istine, koja se, kao što je to počesto slučaj, u pravilu vrti oko novca. Zašto je, između ostalog, Frljić igrao sebe na sceni kojom upravlja? Pa zato što se kao redatelja ne mora platiti. Jer za jednu plaću (onu intendanta) on dobiva i redatelja, kojeg u suprotnom mora dodatno platiti. A redatelj, zna to dobro Frljić, prilično košta i teško ga je namiriti iz onih skromnih programskih sredstava koje kazalište godišnje uprihodi.

Okrenimo se brojkama i njihovoj skromnosti i »skromnosti«. HNK Ivana pl. Zajca za 2017. godinu je od Grada Rijeke, svoga osnivača, dobio 550.000 kuna. Od toga 300.000 kuna za ukupan premijerni repertoar, 200.000 kuna za Riječke ljetne noći i 50.000 kuna za EPK. Složit će se svatko kome ove brojke nisu potpuna apstrakcija, ili tko je imao producentskih iskustava, da se i ne radi o vrtoglavim sumama. Ako hrvatski redatelj u dramskom kazalištu dobije od četiri do 20.000 eura po predstavi, a za »jače« gostujuće ime izdvajaju se i puno veće sume, a pritom drama i nije najskuplja stavka u kazališnom repertoaru (šifra: opera), onda stvari u kontekstu već sada izgledaju malo drugačije.

No u isto vrijeme, HNK Ivana pl. Zajca u ovoj će godini koštati Grad ukupno nešto više od 40 milijuna kuna. To je već suma koja ne izgleda tako malo. Pa kako onda samo 550.000 kuna za program? Zašto Zajčeva Drama spava zimski san? Kamo te silne pare idu? Odgovor je jednostavan, ali kompleksan: u tzv. hladni pogon. Hladni pogon je, najkraće rečeno, sve ono što Zajc mora imati ne bi li bio HNK, a što ne uključuje program. Ili ne uključuje direktno.
Dok je bilo novca...

Tako će taj naš HNK u Rijeci ove godine potrošiti tek nešto manje od 50 posto proračuna za kulturu. A bilo je i godina kad je taj iznos bio preko 60 posto proračuna Grada Rijeke za kulturu. Ako se tome doda da je osiječki HNK znao potrošiti i do 90 posto gradskog proračuna za kulturu te da i svi ostali gradovi s HNK-ovima u Hrvatskoj – uz Zagreb još i Split te Varaždin – troše iznimno velika proračunska sredstva s upitnim rezultatima, onda je opravdano (i opet) u žižu interesa staviti HNK-ove.

Hrvatska, dakle, ima pet HNK-ova. Isto toliko nacionalnih kazališnih kuća ima i – Francuska, na što nas podsjeća jedna od najvećih stručnjakinja za pitanja kazališta u Hrvatskoj Snježana Banović. Da, zemlja kojoj je umjetnička produkcija na visokom prioritetu interesa i proračunskih izdvajanja, ima tek pet dramskih i jedno operno nacionalno kazalište. Istina, ima Francuska i 40-ak dramskih nacionalnih centara i teatarsku strukturu za čiji bi nam opis trebale cijele novine, ali »samo« šest nacionalnih kazališnih kuća, od kojih samo jedna, Comédie-Française, ima svoje vlastite velike ansamble. Stavimo ovo u perspektivu ako je slučajno promaklo: 66 milijuna ljudi, nacija kojoj je kultura temelj civilizacijskog progresa, a kazalište prva uzdanica kulture, ima tek jedno nacionalno kazalište sa svojim ansamblima. Hrvatska ih ima pet. Dobro, četiri, jer Varaždin je tek na papiru nacionalno kazalište. Nešto tu, narodski rečeno, ne štima.


I doista, ne štima, odnosno štimalo je dok je u gradskim blagajnama bilo novaca za programe, dok je država ozbiljnije shvaćala svoj dio uloge u priči, dok nacionalna kazališta u Splitu, Osijeku, Rijeci, pa i Varaždinu, nisu postala utezi oko vrata svojih matičnih kulturnih sredina, sisajući proračune, a dajući vrlo malo. Ono što iz te priče izdvaja zagrebački HNK jest struktura financiranja, kao i ono što bismo mogli nazvati tradicijom. S prve strane Zagreb se finacira u omjeru pola-pola između ravnopravnih osnivača, dakle Grada Zagreba i Republike Hrvatske, a s druge strane je tradicija, koju po pitanjima politike prema kazalištima u Hrvatskoj svakako treba uzeti u obzir. Jednostrano ukidanje HNK-ova sigurno pritom ne bi bilo dobar put, ali to se ne čini ni vjerojatnim, kao što se sve manje čini vjerojatnim reformiranje koncepta nacionalnih kazališnih kuća. Iako je ono nasušno potrebno.


Državni sitniš

Kako to na terenu izgleda? Najkraće: nikako. Odnosno, ništa se ne dešava. Umjesto da nacionalna kazališta imaju prepoznatljive repertoare, svakodnevne programe, da sve pršti od premijera, obnova, ponavljanja uspješnica koje se igraju po nekoliko sezona, riječju: da su kulturni punktovi grada koji za to izdvajaju pola, i više, svojih proračuna za kulturu, u nacionalnim kazalištima imamo glumce koji nisu vidjeli pozornicu po deset godina, koji skupljaju honorare glumeći po sapunicama dok uredno primaju plaće, koje svi mi plaćamo iz poreza i prireza. Jesu li glumci za to krivi? Nikako. Nisu za to u potpunosti krivi ni intendanti, iako njihov obol nije isključen, kao ni onaj kazališnih vijeća, jer dobrom organizacijom svih segmenata rada kazališta može se premostiti neke barijere, ali jedini koji snosi najveći stupanj krivice u ovom je slučaju sustav. Sustav koji inercijom njeguje mastodonte, održava ih na životu priključene na aparate, dok osnovne životne supstance, onoga što čini razliku između zgrade koja nosi ime HNK-a i kuklturnog punkta, sve više i kronično nedostaje.

Nešto je trulo u hrvatskom kazališnom sustavu / Foto Vedran KARUZA

U tom nakaradnom sustavu, Država kroz svoje Ministarstvo kulture sitnišem dotira kazališta, a da se o preuzimanju obaveza financiranja hladnih pogona i ne govori, no i dalje ima tapiju na donošenje odluke o potvrđivanju ili nepotvrđivanu intendanata, čega se posebno u Rijeci sjećamo u vezi s trakavicom na relaciji Hasanbegović – Blažević. Hasanbegović desetkuje i tu jadnu potporu riječkom HNK-u, ali odlučuje o intendantu. Cijelu stvar je od krajnjeg apsurda spasio Upravni sud i činjenica da je Hasanbegović tu odluku donio kao tehnički ministar.
Što učiniti?

No i dalje ostaje taj nakaradni sustav, sa Zakonom o kazalištima i Zakonom o radu na čelu, i čak petorim nacionalnim kazališnim kućama, od kojih su četiri sve jaloviji sisači proračuna. Pa iako ministrica Obuljen Koržinek ima pune ruke posla oko svih segmenata kulture, a i ne samo kulture, s obzirom na ingerencije MK-a po pitanjima medija, i iako u kulturi najviše gori pod nogama knjižnom sektoru, kazališta, sa svojim nagomilanim problemima u pozadini, najviše prijete kulturnim klimama svojih sredina, osiromašujući ih, umjesto obogaćujući.


Pa kako bi, konačno, izgledao neki bolji sustav? Ovdje treba uzeti u obzir i ono pitanje tradicije u Hrvatskoj, na što upozorava i Snježana Banović, koja se ustrajno zalaže za reformu. Ne može se tek tako izbrisati činjenica da se kazalište u Hrvatskoj smatra jednim od ključnih temelja kulture, a da su nacionalna kazališta direktna posljedica toga. No kada se govori o rezultatima, a pogotovo govori li se o izvrsnosti, treba trezveno sagledati stvari i zaključiti da to ovako više ne ide. Sustav je odavno postao neodrživ. Svi HNK-ovi izvan Zagreba periodično se probude, pa krenu zahtijevati od države ili MK-a da im se sadržajnije posveti, da počne participirati u njihovih troškovima, uvažavajući pravo na velebnu opstojnost centralne kazališne kuće, ali i upozoravajući na svoju bitnost. No ni oni ne vide da od toga nema kruha, da prije svega treba krenuti od dolje, sistemski reformirajući sustav tromih ansambala koji na ovaj način, nikome zadovoljavajući, ne ispunjavaju svoju svrhu.


Paušali

Znači li to da treba u potpunosti ukinuti svaki oblik institucionalne potpore kreativnom osoblju pa od HNK-ova, osim centralnog zagrebačkog, učiniti komunalna kazališta s isključivo zaposlenim minimalnim menadžmentom? Vjerojatno ne, bio bi to preradikalan udarac na tradiciju i potencijalno socijalni problem provede li se naglo i bez promišljanja. Ali kao krajnji cilj mogao bi biti, zašto ne. Podsjetimo, ako jedna velika kultura poput francuske nema ansamble, zašto to ne bi moglo funkcionirati i kod nas? No ono što Francuzi imaju, a mi nemamo, jest i pitanje evaluacije. Svaki kazališni subjekt u Francuskoj ima svog odgovornog činovnika koji propituje jesu li resursi dobro iskorišteni, je li sve u skladu s planom i programom, rade li svi subjekti svoj posao... Kod nas to je utopija. Kod nas izostaje planiranje, odluke se donose ad hoc i ne postoji baš nikakva strategija razvoja. Sve stoji na istom mjestu desetljećima.

No kakav model onda ovdje primijeniti? Banović, za početak, nudi paušale. Zašto ne bi ansambli u tom prijelaznom periodu bili na paušalima, no uz obavezu pristupanja unutrašnjim audicijama, koje bi mogle konačno razviti i kompetitivnost, a posljedično i nagradu za trud i talent, što je u kreativnom poslu od vrhunaravnog značaja? Pa bi tako najbolji/najtraženiji mogli zaraditi najviše, čime bi bili motiviraniji raditi, što u postojećim okolnostima jednostavno nije slučaj. Novaca nema, ne radi se, a ako se želi raditi onda se mora pitati intendanta za dozvolu nastupanja izvan kazališne kuće, pa tako, kao što već spomenusmo, možemo prvake nacionalnih kazališnih kuća gledati po sapunicama. Nešto što u toj istoj Francuskoj jednostavno nije moguće.
Gladni mastodonti

Može se raditi i na utvrđivanju zajedničkih ansambala, koji bi mogli uz manje troškove odrađivati jednaki, pa i puno bolji posao.

No za sve promjene, ako to ove i nisu, nužna je prije svega politička volja. I ona bi trebala krenuti od dolje, iz gradova s HNK-ovima i razviti se u sveobuhvatnu raspravu o misiji repertoarnih kazališta u Hrvatskoj. Dok se taj, ključni pritisak ne sublimira i ne fokusira prema Ministarstvu kulture, neće biti ničega, sustav će se urušavati i dalje. Dakle, dok se god pročelnici kulture rečenih gradova – Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina – ne dogovore sa svojim gradonačelnicima o strategiji nastupanja prema Ministarstvu kulture, neće biti ničega, sustav će se i dalje urušavati. Jer što bi se Ministarstvo petljalo u donošenje novog Zakona o kazalištima i nekim tricama oko mijenjanja sustava kad za cijenu crkavice dobivaju kakav-takav kazališni program u četirima gradovima, a k tome još i mogućnost (ne)potvrđivanja intendanata.

Da stvari još malo stavimo u perspektivu: na državnoj razini kultura se nada mitskom jednom postotku ukupnog proračuna. A sjećamo ga se i iz razdoblja sramotnih 0,49 posto. U Rijeci je stvar puno drugačija; ona izdvaja oko 10 posto proračuna za kulturu. To je dakle 10 puta više od jedan posto, s čime bismo na državnoj razini skakali od sreće, ali to se gotovo ni ne osjeti, jer mastodont pojede pola pa kultura zapravo u suštini i opet tavori sa sićom.

Nešto je trulo u hrvatskom kazališnom sustavu. Problem je što znamo i što je trulo, a zasigurno bismo našli modele i kako to popraviti te strategiju propadanja i odumiranja pretvoriti u razvojnu. Pitanje je samo gdje je politička volja za takve promjene i kada će se odgovorni probuditi i shvatiti da nacionalne kazališne kuće jednostavno ne odrađuju misiju zbog koje su stvorene.



Kako dolazimo do pola proračuna

Ukupni proračun Odjela za kulturu Grada Rijeke za ovu godinu (s ustanovama u kulturi, ali bez njihovih ostalih sredstava) iznosi 116.365.395,00 kuna. Grad Rijeka pritom je osnivač šest ustanova u kulturi: Gradske knjižnice Rijeka (8.134.000,00 kuna), Muzeja grada Rijeke (2.803.100,00 kuna), Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (3.764.600,00 kuna), Gradskog kazališta lutaka (4.200.200,00 kuna), Art-kina Croatije (2.707.712,00 kuna) i apsolutnog rekordera, HNK-a Ivana pl. Zajca, koji će ove godine Grad Rijeku koštati 40.243.783,00 kuna.

Na ustanove u kulturi Grad Rijeka ukupno će potrošiti 61.853.395,00 kuna, dok će na sve ostalo (javne potrebe, EPK, kapitalna ulaganje…) utrošiti 54.512.000,00 kuna.

Kad se iz ovogodišnjeg proračuna za kulturu Grada Rijeke izdvoji spomenička renta od 11.110.000,00 kuna i ostali izvori (EU, ministarstva...) u iznosu 20.502.500,00 kuna, ostaje golih 84.752.895,00 kuna, pri čemu onda HNK-ovih 40.243.783,00 kuna iznosi 47,48 posto proračuna.

http://www.novilist.hr/Kultura/Kazalist ... fresh=true
Slika

Avatar korisnika
Liburnian
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 222
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2012, 01:47

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#40  PostPostao/la Liburnian » 31.3.2017, 09:08

Konsterniran sam!

P.S. kako dugo čekam trenutak da upotrijebim ovu riječ :shock:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#41  PostPostao/la Adamić » 31.3.2017, 14:09

:lol: :lol: :lol: :smile02
Slika

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 543
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#42  PostPostao/la Kantrida76 » 16.8.2018, 09:09

RESTAURATORI SPAŠAVAJU KLIMTA

Devet slika. Dva tima u dva grada. 730 dana posla. A sve zato što djela moraju biti spremna za izložbu 2020. u Rijeci

U Rijeci počinje restauracija devet slika Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha kako bi na vrijeme bile spremne za projekt Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020., a partner izložbe je znameniti bečki muzej Albertina.
Prema ocjeni restauratora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, zatečeno stanje slika nije prihvatljivo za izlaganje iz više razloga: zbog sloja nataložene nečistoće i potamnjelih retuša, slike su teže čitljive, a boja se odvaja i otpada u vidu sitnih ljuskica. Slike Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha nisu rađene u tehnici fresaka na licu mjesta, nego tehnikom ulja na platnu te su naknadno postavljene u okvire izrađene od štuka, stoga nemaju podokvire pa se s njima ne može sigurno manevrirati - tumači Biserka Dumbović Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci. Na restauraciju, naime, ide svih devet slika; do sada je demontirano njih šest, a uskoro će biti i preostale tri, sa stropa gledališta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, gdje se inače nalaze.
Ovdje se ubraja šest alegorija, dimenzija 168 x 225 centimetara. Tri potpisuje Franz Matsch, to su “Alegorija ljubavne poezije”, “Alegorija komične opere” i “Alegorija plesa”, a ostale tri alegorije napravio je jedan od najvećih i najpoznatijih europskih umjetnika Gustav Klimt, u svojem ranom stvaralačkom razdoblju, kada se još nije okrenuo secesiji i stekao svjetsku popularnost koja nije prestajala rasti ni nakon njegove smrti.

Tri alegorije
Potpis Gustava Klimta u Rijeci, što je manje poznato široj, ali i europskoj stručnoj javnosti, nose slike “Alegorija ozbiljne opere”, “Alegorija poezije”, “Alegorija instrumentalne glazbe”. Dvije slike anđela, manjih dimenzija, pak, smještene iznad službenih loža nemaju potpisa, no pripisuje ih se također ovom umjetniku.

swe.jpg
swe.jpg (133.22 KiB) Pogledano 5465 puta

Alegorija instrumentalne glazbe

Najveću sliku, “Alegoriju kazališta” dimenzija 140 x 495 centimetara, a koja se nalazi iznad pozornice, potpisao je Ernst Klimt, također umjetnik i slabije poznati mlađi brat Gustava Klimta. Rođeni su u obitelji sedmero djece, sva su trojica braće pokazivala talent za umjetnost, no Ernst je umro jako rano, 1892. godine. Nije dočekao tridesetu godinu života i nije se stigao dalje umjetnički razvijati, a brigu o njegovoj obitelji preuzeo je Gustav. Slike u riječkom kazalištu pripadaju, dakle, Klimtovoj ranoj fazi, razdoblju njegova školovanja i slikarskih početaka, 1885. godine. Tada su mu 23 godine. Slike tada vrlo mladih i potpuno neafirmiranih slikara u travnju 1885. godine prije transporta za Rijeku bile su izložene u Austrijskom muzeju za umjetnost i industriju.

Samo tri godine poslije, 1888., dobio je Zlatni red Franje Josipa I. za zidne slike u Burgtheateru u Beču, jednom od svjetski poznatijih Klimtovih ostvarenja. Sliku je napravio isti trojac kao u Rijeci, Matsch i braća Klimt, zajedno su formirali Künstler-Compagnie, umjetničku kompaniju, naime, kako bi bolje prošli na tržištu. Sada je red da riječki rad bude poznat poput bečkog, govore autori izložbe. Unutar velikih narudžbi za dekoracije unutrašnjih prostora za češka kazališta u Liberecu i Karlovy Vary do zrelog ostvarenja u Beču, kao važna poveznica u Klimtovu opusu stoji Rijeka, u kojoj je, prema riječima povjesničarke umjetnosti Irene Kraševac, dosegao puninu slikarskog izričaja i zrelost komponiranja složenih tema.

Stropni ovali
Iz Hrvatskog restauratorskog zavoda tvrde da se konzervatorsko-restauratorski radovi mogu temeljito i stručno dovršiti u predviđene dvije godine. Šest stropnih ovalnih slika koje su potpisali Gustav Klimt i Franz Matsch restaurirat će se u Restauratorskom odjelu u Rijeci, voditeljica radova je Ana Rušin Bulić, a slika iznad pozornice Ernsta Klimta i dvije slike anđela pripisani Gustavu Klimtu restaurirat će se u Restauratorskom odjelu u Zagrebu, gdje će voditelj radova biti Slobodan Radić.

Stručnjaci HRZ-a za Jutarnji opisuju planirani postupak: “prvo ćemo izvesti restauratorska istraživanja koja uključuju fotografiranje slika u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra, RTG snimanje, laboratorijske analize pigmenata i veziva te izradu mikropresjeka.

Izradit će se i probe topivosti nečistoća i preslika na površini originalnog sloja boje. Nakon toga slike će se očistiti, konsolidirati i ojačati novim platnom kako bi se mogle napeti na nove drvene podokvire. Oštećenja preparacije će se rekonstruirati, a oštećenja boje retuširati te nanijeti zaštitni sloj laka. Sve faze radova temeljito će se fotografski dokumentirati “.

Slike su, dodaju, restaurirane 1978. u restauratorskoj radionici u Splitu, “o čemu postoji samo skromna crno-bijela foto-dokumentacija.

cde.jpg
cde.jpg (129.01 KiB) Pogledano 5465 puta

Alegorija poezije

Budući da je od tada prošlo četrdeset godina, a nisu nastala neka veća oštećenja kao što su deformacije platna ili ometajući retuši, može se reći da su bile korektno restaurirane.

Oštećenja zbog kojih idu na restauraciju uzrokovana su starenjem materijala i utjecajem okoliša”.

Svjetska slava
Deborah Pustišek Antić, kustosica izložbe iz Muzeja grada Rijeke, kaže: “Izložba ima dvojaki cilj. Prvi je predstaviti i dalje znanstveno istražiti opus trojice umjetnika u riječkom kazalištu. Unatoč tome što je Gustav Klimt postao slikar izuzetne svjetske slave, njegov opus, iako nevelik, nije u potpunosti proučen.

To se prvenstveno odnosi na njegova rana djela nastala za narudžbe koje se nisu ticale Beča, a među kojima je i ova za Rijeku. Većina Riječana uglavnom nije upoznata s tim da se u kazalištu Ivana pl. Zajca, pored predstava na pozornici, i na svodu odvija iznimna, alegorijska predstava. Zanimljivo je i da bečkim vrhunskim stručnjacima za Klimtovo stvaralaštvo ovi radovi nisu dovoljno poznati.

Međutim, neki su se od njih već uključili u istraživanje i Albertina, muzej s najrespektabilnijom zbirkom Klimtovih crteža, partner je izložbe. Drugi je cilj prikazati nagli umjetnički preokret u Klimtovu radu, odbacivanje renesansne i klasične inspiracije i okretanje prema suvremenom umjetničkom izrazu, prikazati Klimtov autorski prevrat, umjetničku individualnost, estetiku mistike, zagonetnog, zabranjenog, slobodu umjetnosti za koju se zalagao, a u usporedbi sa stvaralaštvom svojih kolega, prvenstveno Ernsta Klimta i Franza Matscha koji su ostali vjerni historijskom slikarstvu svojih učitelja”.

fghjk.jpg
fghjk.jpg (150.03 KiB) Pogledano 5465 puta


Irena Kraševac iz Instituta za povijest umjetnosti prva je počela ozbiljnije proučavati Klimtovo riječko stvaralaštvo i objavila je dva znanstvena rada na ovu temu.

Ona kaže: “Smatram da je jako važno djela ranog Klimtova opusa iziđu iz uskog kruga poznavatelja i stave Rijeku na mapu rijetkih Klimtovih djela izvan Beča. Naravno, danas ga ima posvuda, od Amerike do Japana, zahvaljujući tržištu umjetnina, ali u doba njegova života samo je nekoliko slika, zahvaljujući narudžbama, za kazališne zgrade u Češkoj, kraljevski dvorac u Rumunjskoj i ove u Rijeci, napustilo njegov rodni Beč u kojem je živio i stvarao cijeli svoj život”. Kraševac podsjeća i da je ove godine Beč u znaku stote godišnjice Klimtove smrti.

Izvor:https://www.jutarnji.hr/kultura/art/

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 543
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#43  PostPostao/la Kantrida76 » 16.8.2018, 09:24

12.jpg
12.jpg (119.04 KiB) Pogledano 5462 puta

34.jpg
34.jpg (134.43 KiB) Pogledano 5462 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#44  PostPostao/la Adamić » 16.8.2018, 09:40

Da, odlična vijest !!! Svečano otvaranje 2020. godine.

HNK Zajc: Počela restauracija slika bečkih majstora


Hrvatski restauratorski zavod počeo je s konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Cilj je dovršetak tih radova u 2020. godini i njihova izložba u Muzeju grada Rijeke.

Slike na platnu koje su bile zalijepljene na podlogu demontirane su te uskoro počinju istražni radovi na njima. Snimit će se u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra te pod kosim svjetlom i rendgenom, po potrebi će se obaviti laboratorijska analiza pigmenata i veziva, a rezultati će odrediti obim daljnjih radova.

Voditelj Službe za odjele izvan Zagreba 1 Hrvatskog restauratorskog zavoda (HRZ) Anđelko Pedišić naveo je da se početak radova u ovoj godini podudara s Europskom godinom kulturne baštine te sa stotom godišnjicom smrti Gustava Klimta. Kako je kulturna baština važna za društvo ali i za živote pojedinaca, HRZ se aktivno uključio u obilježavanje godine radovima i njihovom prezentacijom, istaknuo je.

Slike za riječko kazalište nastale su u Beču, pa su nakon tamošnje izložbe postavljene iznad proscenija, iznad proscenijskih loža te na stropu partera. To su slike "Kazalište" Ernsta Klimta, "Anđeli" koje je naslikao Gustav Klimt, a na stropu su alegorijske slike u medaljonima: "Instrumentalna glazba", "Ozbiljna opera" i "Poezija" Gustava Klimta te "Ljubavna poezija", "Ples" i "Komična opera" Franza Matscha.

Pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Biserka Dumbović Bilušić kazala je da su te slike nastale u ranoj fazi Klimtova slikarskog djelovanja te su u dekorativnoj funkciji kazališta. One su zaštićene kao pojedinačno kulturno dobro, rekla je.

Irena Kraševac iz Instituta za povijest umjetnosti rekla je da su te slike važne za Klimtovo stvaralaštvo jer su nastale u vrlo ranoj fazi, nakon školovanja u bečkoj Školi primijenjenih umjetnosti. Osobita je čast u Rijeci imati slike ovog velikana slikarstva, istaknula je.

Gustav Klimt se povezao sa svojim bratom Ernstom i trećim bečkim slikarom Franzom Matschom u skupinu Die Künstler - Compagnie te su počeli surađivati s bečkim arhitektonskim uredom Fellner und Hellmer, specijaliziranim za izgradnju kazališnih zgrada.

Restauratori su utvrdili da su slike u prilično dobrom stanju, ali nedovoljno dobrom za ono što zaslužuju svojom vrijednošću. Na njima je sloj prašine i drugog onečišćenja, a do sad su uočena i manja oštećenja. Na mjesto izvornih slika tijekom radova će se postaviti printovi replike u izvornoj veličini.

Materijalne troškove demontaže i drugih radova u vrijednosti 210.000 kuna pokriva Ministarstvo kulture, Grad Rijeka plaća troškove skele u kazalištu, u visini od 230.000 kuna, a svi konzervatorsko-restauratorski radovi će se obaviti u sklopu redovnih aktivnosti HRZ-a

konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta  (1).jpg
konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta (1).jpg (77.95 KiB) Pogledano 5460 puta

konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta  (2).jpg
konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta (2).jpg (79.64 KiB) Pogledano 5460 puta

konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta  (3).jpg
konzervatorsko-restauratorskim radovima na slikama Gustava i Ernsta Klimta (3).jpg (84.13 KiB) Pogledano 5460 puta

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clana ... ra/175728/
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječko kazalište - Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca

Post broj:#45  PostPostao/la Vežičanka » 30.9.2018, 23:15

crtež i nacrt kazališta iz 1885.:

1885-kazalište.jpg
1885-kazalište.jpg (276.13 KiB) Pogledano 5209 puta

1885-kazalište-nacrt-.jpg

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Umjetnost i kultura

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju