Likovna bastina Kvarnera

[Kantrida76]

Područje gdje se nalazimo s namjerom istraživanja likovne panorame, obiljem razlika upućuje i na različitost likovnih priča, motiva, senzibiliteta i povijesnih izvora. Tradicijski prevrati, različiti kulturni utjecaji i naposljetku 20. stoljeće kao most između staroga i novoga vremena, omogućili su nam šaroliku sliku u kojoj se isprepleću prizori slika iz pučkog i urbanog stvaralaštva te u obliku baštinjenoga, ali i novonastaloga kulturnog bogatstva. Zanimaju nas lokacije i tragovi onog dijela likovne kulture koja se odnosi na slikarski i skulptorski prostor djelovanja. Krenut ćemo tragom likovnih umjetnika na tlu naše regije, ponajprije u sakralnim objektima i javnim prostorima, s uvidom u postojeće muzejsko-galerijske prostore i zbirke. Pred nama je šetnja kroz likovnu panoramu regije zeleno-plavog pejzaža, s napomenom da ćemo se zadržati tek na užem izboru bitnih stvaralačkih osobitosti koje su posjetitelju lakše dostupne.

Iznikla na izvoru različitih utjecaja, kultura ove regije u pravilu se održavala u okrilju skromnih mogućnosti pa se danas ulažu stručni i materijalni napori kako bi se valorizirala ukupna produkcija koju zatvara druga polovina 20. stoljeća i kako bi se stalni postavi zbirki postojećih velikih muzeja što prije otvorili javnosti. Pred nama su i zadatci ponovne afirmacije nekih iznimnih povijesnih ličnosti rođenih na našem tlu – poput Julija Klovića, minijaturista svjetskoga glasa koji je došao u svijet slavnih upravo iz okrilja vinodolskoga kraja. Juraj Julije Klović, rođen 1498. u Grižanama kod Vinodola (umro u Rimu 1578.g.), jedan je od najvećih europskih minijaturista 16. stoljeća i razdoblja manirizma. Izduljenim likovima, zagonetnim ugođajima krajolika, bljeđim zelenim, plavičastim i ljubičastim tonovima i dekorativnom raskoši iscrtavao je stranice remek-djela Officium Virginis gdje 28 njegovih minijatura sadrži prizore iz Staroga i Novoga zavjeta, uz dvije minijature s liturgijskom tematikom.

Povijest sakralne umjetnosti na našem području obuhvaća i čitav niz pažnje vrijednih slikarskih ostvarenja što smo ih baštinili u minulim stoljećima kao djela majstora došljaka, kao importirane umjetnine ili autohtonu građu nekoliko malobrojnih iznimaka s domaćeg tla. Panoramski pregled ponajprije uključuje posjetitelju dostupnu građu pa su mnogi vrijedni slikari s našeg područja izostavljeni jer nemamo dostupnug stalnog postava zbirki s njihovim radovima. Na pragu 20. stoljeća pak važno je spomenuti umjetnike poput slikara Josipa Morettija Zajca - Peppa, (Bakar 1918. – Rijeka 1933.) koji je, zaokupljen svjetlošću, pod utjecajem venecijanskog slikarstva slikao naše ponajbolje krajolike, marine i vedute te zastor za pozornicu Hrvatske čitaonice na Trsatu.

Na popisu likovnih umjetnika s našeg područja koji su djelovali u produktivnom razdoblju druge polovine 20 st. valja izdvojiti one s bitnim utjecajem na likovnu klimu regije, poput Romola Venuccija (Rijeka, 1903. – 1976.), Jakova Smokvine (Rijeka, 1903. – Volosko, 1987.), Vladimira Udatnyja (Voćin, 1920. – Rijeka, 1972.), Antuna Hallera (Split, 1923.), Ive Kaline (Zagreb,1924. – Rijeka,1995.), Voje Radoičića (Požega,1930.), Slavka Grčka (Rijeka,1934.), Josipa Diminića (Sveti Lovreč,1937.), Maura Stipanova (Rijeka,1952.) te mnoge druge o kojima u daljnjem tekstu govorimo. Djelovanje određenih likovnih umjetnika u sredinama gdje su rođeni i njihov velik doprinos kraju u kojem su živjeli, vidljiv kroz samostalno oblikovanje kuća – muzeja te ostale mnogobrojne stručne potvrde, u najboljem svjetlu predstavljaju kipar Ljubo de Karina u Brseču i Mate Solis u Cresu.

Među umjetnicima koji su svojim djelovanjem uzdigli značenje kraja, posvetivši motiviku svojih vrijednih likovnih ostvarenja krajoliku, neizostavni su Oton Gliha (akademski slikar, rođen u Črnomlju/Slovenija, 1914. – umro u Zagrebu, 1999.) i Mila Kumbatović (akademska slikarica, rođena u Omišlju, 1915. – umrla u Zagrebu, 2004.). Svoj su umjetnički rad i zajednički život vezali uz Omišalj na otoku Krku. Motivi slika Mile Kumbatović proistječu upravo iz autentičnog prostora otoka Krka, od pejzaža iz ranih 50 - ih godina, sve do kasnije apstrakcije, dok su Glihine čuvene slike gromača neposredno inspirirane suhozidima na otoku Krku. U pristanišnoj zgradi Zračne luke Rijeka kraj Omišlja na zidu je kameni mozaik, rad Otona Glihe iz 1970.

Što se pak revitalizacije krajolika tiče, unošenjem aktivne produkcije umjetničkih ostvarenja u sredinu svoga djelovanja, posebno mjesto zavrjeđuje Goranska kiparska radionica u Lokvama, koja djeluje od 1979., kada je registrirana kao udruga građana čija je primarna aktivnost kiparski simpozij tijekom ljeta. Na njemu su sudjelovali najznačajniji skulptori iz zemlje i svijeta. Mnoge su skulpture nastale tijekom proteklih godina u sklopu rada Goranske kiparske radionice ostale sastavnim dijelom prirodnoga okoliša kao svojevrstan umjetnički park prirode. Osnivač i dugogodišnji voditelj Radionice bio je Nikola Lepinski (1934. – 1999.), koji je i sam bio kipar.

Djela kvarnerskih, ali i mnogih drugih hrvatskih i inozemnih, suvremenih umjetnika imamo prigodu upoznavati u stručno vođenim galerijskim prostorima regije poput Galerije Kortil na Sušaku, Filodrammatice, Galerije Julija Klovića, izložbenog prostora u Državnom arhivu, Galerije O.K. (Multimedijalni centar za kulturu mladih „Jan Palach“), Maloga salona i Galerije Arh u Rijeci, Umjetničkoga paviljona „Juraj Šporer“ u Opatiji, Galerije Turnac u Novom Vinodolskom, Izložbeno galerijskog prostora Crikvenica, galerija Knežev dvor i Paradiso u Rabu, Galerije Decumanus u Krku te Lapidarija u Omišlju i Toša u Puntu. Oblikovanjem kratkih crtica panoramskog pregleda koji slijedi, namjera je ukazati na dostupnu baštinu sakralnoga slikarstva na kvarnerskom području, na muzejske ustanove, zbirke i riznice te na spomenike u javnim prostorima koji upućuju posjetitelja na značajna imena i velike ljude – bilo da su njima spomenici podizani, bilo da su oni skulptorskim radom zadužili kvarnersko područje.

[Kantrida76]

Sakralne zbirke i riznice ulaze u krug posebno značajnih mjesta pohrane kvarnerske umjetničke sakralne baštine. Riznica i galerija umjetnina svetišta Majke Božje Trsatske čuva relikvijar Barbare Frankopan (15. st.), kip Majke Božje (srebro, 16. st.), dar bana Tome Bakača-Erdödyja, krune za zavjetni kip (srebro, 1615.), dar vjernika i dr. U zbirci katedrale sv. Vida ističu se isusovačko misno ruho, kazule i dalmatike, pulvijal iz razdoblja 17. do druge polovine 18. st., liturgijski predmeti i skulpture u srebru i pozlati, poput kipova, kaleža, monstranca i relikvijara. Najstariji je predmet zbirke procesijski križ od pozlaćenoga bakrenoga lima iz 15. st., prije isusovaca. Muzej sakralne umjetnosti Osora smješten je u bivšem biskupskom dvoru, dok je u Gradskome muzeju (nekadašnjoj gradskoj vjećnici iz 15. stoljeća) vrijedna arheološka zbirka. U Dobrinju na otoku Krku sakralni je i etnografski muzej iz 1996., sa zbirkom srebrnine, drvenine, platna i knjiga. Izložbena zbirka sakralne umjetnosti »Mozaico« u crkvi je sv. Kvirina u Krku.

[Kantrida76]

Samostan na Košljunu čuva vrijednu baštinu već pola tisućljeća. U franjevačkoj crkvi Navještenja (1523.), na glavnom oltaru je poliptih Girolama da Santacrocea iz 1535., a na bočnom slika Sv. Franjo, rad nepoznatog mletačkog majstora iz 16. st., dok je na trijumfalnom luku velika kompozicija Posljednji sud E. Ughetta iz 1653. g. U samostanskom muzeju je i zbirka predmeta umjetničkoga obrta te ikone i slike, među kojima su i radovi krčkog majstora Frana Jurića (Krk, 1693. – 1755.), svećenika i samoukog slikara. Najvrjednije mu je djelo Majka Božja sa svecima (1724.) na glavnom oltaru župne crkve u Baški. U franjevačkom samostanu na Košljunu njegova je potpisana slika Blažena Djevica Marija s Isusom i sv. Ivanom Krstiteljem (1725.) i niz slika iz 1728. s pjevališta crkve. U Vrbniku je 1731. oslikao tabulat u kapeli sv. Ante. Franjo i njegov brat Ante imali su do sada jedinu zabilježenu slikarsku radionicu na otoku Krku.

[Kantrida76]

Sakralno slikarstvo 17. stoljeća u Rijeci bilježi značajnije rezultate u trećem desetljeću stoljeća, kada je došlo do općeg napretka u regiji, nakon osnutka Isusovačke gimnazije u Rijeci. Tada su na području Kvarnera djelovala tri istaknuta slikara. Prvi je Ivan Franjo Gladić (Rijeka, oko 1605. – oko 1680.), čija se oltarna pala Predaja ključeva sv. Petru (1640.) nalazi u zbornoj crkvi Uznesenja Marijina. Drugi je Ivan Krstitelj Cosmini (Kozmina), Riječanin čija je pala Sveta tri Maga (1687.) u kapeli Bezgrešnog začeća Augustinskoga samostana u Rijeci. Treći i najznačajniji je fra Serafin Schön (Menzingen / Švicarska (?) – Trsat, 1642.), koji je došao u samostan na Trsatu 1630. i tu ostavio sedam slika u ulju i jednu zidnu sliku. Njegova najstarija djela su tri oltarne pale iz 1631. u trsatskoj crkvi – Sv. Mihovil, Sv. Nikola sa zagovornicima i Sv. Katarina s mučenicima. Pripisuje mu se i kompozicija iz Marijina života u lunetama novog klaustra. Slika Majka Božja Loretska iz 1632. čuva se u franjevačkom samostanu na Trsatu gdje je, u samostanskoj blagovaonici, i velika kompozicija Mistična večera (1640.), ujedno najznačajnije Schönovo djelo.

[Kantrida76]

Valentin Metzinger (St. Avold / Francuska, 1699. – Ljubljana 1759.) školovani je umjetnik iz 18. stoljeća, koji djeluje na kvarnerskom području. U hodniku franjevačkoga samostana na Trsatu nalazi se šest njegovih slika na kojima su prikazani sv. Franjo Asiški, sv. Ante Padovanski, sv. Ladislav Kralj, sv. Bonaventura, sv. Paškval i sv. Ivan Kapistan; u zbornoj crkvi Uznesenja Marijina u Rijeci nalaze se njegove oltarne pale s prikazima sv. Ante opata i sv. Filipa Nerrija. Jedno od njegovih najvrjednijih djela iz 1757.g., reprezentativna je pala s prikazima sv. Margerete, Jelene i Agneze na bočnom oltaru crkve sv. Margarete (iz 1668.g.) u Bakru. (Na mjestu srednjovjekovne sagrađena je nova župna crkva (1830.g.), u kojoj se nalazi i oltarna slika Girolama da Santacrocea (16.st.), Sv. Trojstvo). Na području Gorskoga kotara najvrjednijim se djelom Valentina Metzingera smatra oltarna pala u baroknoj crkvi sv. Antuna Padovanskoga u Čabru.

Nepoznati majstori djelovali su u više mjesta opatijskoga primorja. U Kastvu su izradili sliku Svi sveti / Krunjenje Marijino u župnoj crkvi sv. Jelene te Bogorodicu sa svetim Jurjem i sv. Stjepanom u crkvi sv. Sebastijana. U lovranskoj župnoj crkvi sv. Jurja iza njih je ostala slika Sv. Ante Padovanski, a u župnoj crkvi sv. Andrije u Mošćenicama nalazimo sliku Sv. Andrija i Sv. Cezarej. Među djelima nepoznatih slikara iz 17. st. u Bakru su slike Krist na križu u župnoj crkvi sv. Andrije, Bogorodica od Žalosti u crkvi sv. Margarete i Sv. Aurelije u župnoj crkvi sv. Jurja te Oplakivanje Krista u župnoj crkvi sv. Nikole. Slika Veronikin rubac, nepoznatog majstora iz toga razdoblja, nalazi se u župnom uredu u Kraljevici.

[Kantrida76]

U crkvama Velog Lošinja importirani je inventar u kojem prevladavaju umjetnine što su ih lošinjski kapetani kupovali na dražbama ukinutih mletačkih crkava. U crkvi sv. Antuna iz 15. st. nalaze se Bogorodica s djetetom i svecima Bartolomea Vivarinija (1440. – 1499.), Sv. Franjo Bernarda Strozzija (1581. – 1644.) , Sv. Ivan Krstitelj Lattanzia Querene (1768. – 1853.), Poklonstvo kraljeva Francesca Hayeza (1791. – 1882.), Sv. Grgur Francesca del Cosse (1435. – 1477.) i Duše u čistilištu F. Potenze. U crkvi Marijina uzašašća iz 1510. nalaze se slike Sv. Hildebrand i Sv. Franjo Asiški Francesca Fontebassa (1709. – 1769.), uz više anonimnih radova iz razdoblja od 16. - 18. st. Pomorski karakter Lošinja prate i zavjetne slike pomoraca iz 18. st. u crkvi sv. Nikole u Velom Lošinju i one iz 19. st. u crkvici Navještenja na Čikatu u Malom Lošinju.

[Kantrida76]

Sakralno slikarstvo otoka Raba bilježi vrijedne umjetničke domete. U današnjoj nadžupnoj crkvi (do 1828. katedrala sv. Marije Velike) nalazi se oltarna pala Bogorodice s Djetetom iz 14. st., pripisana mletačkom slikaru Guarientu d'Arpu iz slikarskoga kruga Paola Venezijana. U istoj crkvi je i djelo kasnomletačkoga baroka, (između 1746. i 1756.), Uznesenje Bogorodice. U crkvi sv. Antuna Opata oltarna je pala s prikazom sv. Joakima i Ante, rad Matea Ponzonija iz 17. st. Uz samostan benediktinki sv. Andrije samostanska je crkva izgrađena sredinom 11. st. U sjevernoj apsidi crkve renesansno je raspelo sa slikanim prikazom Oplakivanja. Na glavnom oltaru crkve sv. Andrije oltarna je pala rad mletačkog slikara A. Novellija iz 1765. Tamo je i vrijedna kretsko-bizantska slika Bogorodica s Kristom u naručju iz 16. st., kojoj je srebrno-zlatni okvir ikone izradio mletački zlatar iz 18. st. U samostanu je slika Oplakivanje Krista, kretsko-mletački rad iz 16. st. U crkvi sv. Justine, iz 1574., nalazi se oltarna pala, prikaz Sv. Justine i likova vezanih uz bitku kod Lepanta, iz 17. st., flamanskog slikara Baldasare d'Ane. Oltarna pala u istoj crkvi s prikazom Smrt sv. Josipa, rad je mletačke slikarske radionice na prijelazu 16. u 17. st. Poliptih koji potječe iz porušene crkve sv. Ivana Evanđelista, sa središnjom kompozicijom Raspeća i likovima svetaca (iz 14. st.) pripisan je najboljem slikaru mletačkog trecenta Paolu Venezijanu. Bogorodica s Kristom u krilu i anđelima djelo je španjolskoga slikara Zuana Buscheta iz 16. st. U crkvi sv. Križa na donjem dijelu oltarne pale prikaz je Bogorodice s Kristom u krilu među svecima. Slika je bila pripisivana različitim vrhunskim slikarima mletačkoga settecenta, u posljednje vrijeme Giovaniju Scajari. U crkvi sv. Ante Padovanskoga oltarna je pala s prikazom Bogorodice s Kristom u krilu i sa svecima, rad mletačkoga baroknog slikara iz 17. st. U središnjoj građevini franjevačkoga samostana sv. Eufemije, u crkvi sv. Bernardina, kasnogotičko je svetište i barokni oslikani tabulat na stropu naosa. Poliptih svetišta s prikazom Bogorodice s Kristom i grupom svetaca rad je mletačkih slikara, braće Antonija i Bartolomea Vivarinija (iz 1458.g.), a zlatni mu okvir rad drvorezbara Franciscusa.

[Kantrida76]

Sakralno slikarstvo otoka Krka ostavilo nam je bogat niz ostvarenja. Iz slikarske baštine grada Krka, u katedrali su: poliptih Sv. Lucija Paola Venezijana (nakon 1333.), iz benediktinske opatije u Jurandvoru kraj Baške, u biskupiji je sa zbirkom talijanskih majstora 15. i 16. st.; Polaganje u grob, Giovanija Antonija Pordenonea (Pordenone, 1483. – Ferrara, 1539.), četiri sakralne slike: Kiša mane, Abrahamova žrtva, Umnožavanje kruha i Posljednja večera (1706.g.) Christophora Tasce (Bergamo, 1667. – Venecija, 1737.) iz 1706. g.; tri slike Blagovijesti Sv. Franjo Paolski, Sv. Ante Opat i Sv. Ivan Nepomuk sa sv. biskupom, Nicole Grassija (1682. – 1748.) iz razdoblja od 1712. do 1721. i velika slika Gospe od Karmela Francesca Zugne (pretpostavlja se iz istog razdoblja). Oltarna slika Madona sa svetcima Bernardina Licinija (Bergamo, oko 1489. – poslije 1561.) smještena je u jednobrodnoj franjevačkoj crkvi iz 12. st. (nedaleko Gospe od Zdravlja). U trobrodnoj župnoj crkvi sv. Trojstva u Baški ( iz 1722.g.) sačuvane su oltarne slike Majka Božja sa svecima s kraja 15. st. Marca Marziale (1492. – 1507.) i Posljednja večera Jacopa Palme Mlađega (1544. – 1628.) Glavotok, samostan iz 15. st. uz crkvu iz 16. st., franjevaca trećoredaca glagoljaša, nalazi se na zapadnoj obali otoka Krka. Na glavnom oltaru crkve slike su Blažena Djevica Marija s Djetetom, Sv. Franjo i Sv. Jeronim, koje se pripisuju Matteu da Verona (1576. – 1618.). U samostanu se nalaze slike i liturgijski predmeti iz 17. i 18. st. uz veći broj glagoljaških natpisa. U župnoj crkvi sv. Trojstva iz 1777. (pregrađenoj 1934.) na glavnom oltaru s rezbarijama i skulpturama iz 18. st. oltarna je pala Domenika Fedelija, zvanog Maggiotto (1713. – 1793.), Propovijed sv. Ivana u pustinji. U kapeli vrbničke crkve sv. Marije nalazi se poliptih Sv. Ana, domaći rad iz 15. st., a na glavnom oltaru Posljednja večera, Kotoranina Marina Cvitkovića, iz 1599. U sklopu knjižnice Vrbničanina Dinka Vitezića u vrbničkom Zadružnom domu triptih je Blažena Djevica Marija sa svecima, iz 16. st. U Dubašnici se uz malu crkvu sv. Marije Magdalene kraj sela Porat formirao oko 1480. samostan franjevaca trećoredaca (glagoljaša). U crkvi je poliptih Girolama i Francesca da Santacrocea (prije 1556.g), a u samostanu kulturno-povijesni muzej, biblioteka i arhiv s glagoljskim rukopisima. U crkvi sv. Marije na Gorici nalaze se slike Celestina Medovića (akademski slikar franjevac, rođen je u Kuni na Pelješcu 1857, umro u Sarajevu 1920.), istaknutog likovnog umjetnika prvog naraštaja slikara hrvatske moderne.

[Kantrida76]

Muzej Grada Rijeke osnovan je 11. travnja 1994. i smješten u zgradi izgrađenoj 1976. do Guvernerove palače. Bavi se sustavnim sakupljanjem i stručnom, znanstvenom obradom muzejske građe te sistematizacijama zbirki, predstavljanjem građe i objavljivanjem podataka o njoj. Ima jedanaest zbirki: likovnu zbirku, zbirku umjetničkog obrta, dokumentarne građe, numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja, oružja i predmeta iz Drugoga svjetskoga rata i Domovinskoga rata, zbirku kazališne i filmske građe, filatelije, fotografije i tiska, tehničku i zbirku varija. Muzej nema stalni postav, ali su zbirke dostupne za razgledavanje i proučavanje.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijeka sljednik je Musea civica – Gradskoga muzeja iz 19. stoljeća (razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci potaknut je darom (čašom) Franje Josipa I. gradu Rijeci, sa željom da se pohrani u gradskom muzeju) i Gradskoga muzeja Sušak iz 1934. Njihovim sjedinjenjem 1951. nastaje Muzej Hrvatskoga primorja, koji 1953. mijenja naziv u Narodni muzej, a 1961. postaje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja koji se do danas nalazi u Guvernerovoj palači. Bogati muzejski fundus čini građa arheološkog, pomorskog, etnografskog i kulturno - povijesnog odjela.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka djeluje od 1948. kao muzejska i galerijska ustanova. Prikuplja i čuva djela riječkih umjetnika 19. stoljeća te hrvatskih i stranih umjetnika 20. i 21. stoljeća. Zbog nedostatka odgovarajućeg izložbenog prostora, nema stalni muzejski postav. Djela iz zbirki izlažu su povremeno na tematskim, problemskim i monografskim izložbama. Muzej organizira povremene samostalne i skupne izložbe hrvatskih i stranih autora, istražuje i priređuje retrospektive manje poznatih hrvatskih umjetnika, predstavlja rad mladih umjetnika i rad hrvatskih suvremenih umjetnika u inozemstvu.