Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijeka

Kulturne ustanove, zbivanja, predstave, izložbe, književnost i jezik, dijalekti nacionalne manjine itd.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#46  PostPostao/la Adamić » 7.2.2018, 15:57

120 godina Guvernerove palače ! :zastava:
Guvernerova palača.jpg
1896.-2016.
Guvernerova palača.jpg (129.12 KiB) Pogledano 7488 puta
Slika

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 543
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#47  PostPostao/la Kantrida76 » 21.9.2018, 14:56

Guvernerova palaca 1918 godina

Capture.PNG
Capture.PNG (441.1 KiB) Pogledano 6860 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#48  PostPostao/la Vežičanka » 3.10.2018, 14:33

Nacrti guvernerove palače iz 1897.:

Guvernerova palača -1897.jpg
Guvernerova palača -1897.jpg (240.16 KiB) Pogledano 6789 puta

Guvernerova palača -1897 - 1.jpg
Guvernerova palača -1897 - 1.jpg (115.74 KiB) Pogledano 6789 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#49  PostPostao/la Vežičanka » 12.11.2018, 13:32

Guvernerova palača iz razdoblja prije nego je snižena donja cesta (danas Ulica žrtava fašizma).
Iz teme Riječki zatvor "Via Roma" - nikad doma:
Rušenje Kaštela i počeci gradnje Sudbene palače počeli su 1904.g., a gradnja je trajala od 1905. do 11. svibnja 1906. godine. Sredinom kolovoza te godine sud se preselio u novogradnju, a budući da Ulica Kaštel nije bila snižena prema projektu sve do 1907. godine, palača nije bila priključena na kanalizaciju i vodovodnu mrežu

Guvernerova.jpg
Guvernerova.jpg (201.87 KiB) Pogledano 5833 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#50  PostPostao/la Vežičanka » 8.6.2019, 12:55

U ljeti 1904. Rijeku je posjetio američki bojni brod USS Maine.

Kao što je uobičajeno tom prilikom priređena su primanja u Guvernerovoj palači. (Uočite bistu cara Franje Josipa)

08.1904-posjeta Amerikanaca-Guvernerova.jpg
08.1904-posjeta Amerikanaca-Guvernerova.jpg (217.54 KiB) Pogledano 5065 puta

08.1904-posjeta Amerikanaca-Guvernerova-1.jpg
08.1904-posjeta Amerikanaca-Guvernerova-1.jpg (187.83 KiB) Pogledano 5065 puta

08.1904-posjeta Amerikanaca-Guvernerova-3.jpg
08.1904-posjeta Amerikanaca-Guvernerova-3.jpg (108.07 KiB) Pogledano 5065 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#51  PostPostao/la Adamić » 26.5.2021, 09:55

Opet čekati EU da nam da novac. WTF? Iskreno ja da sam na čelu tog Eu fonda ne bi dao niti lipe za ovo. Zašto da strani porezni obveznici plaćaju ovakve stvari ? I ulupavaju milijune. Guvernova je ogledalo nebrige vlasnika države i grada i to je odraz njihove "moći" i "brige". Daj ne mogu ni fontanu osposobit. Godinama služila kao kanta za smeće. Zatvorili dovod vode i riješili problem , pa nabolje da zatrpate to.


Rekonstrukcija slavne palače
STIGLA DOZVOLA Preduvjeti za obnovu Guvera su tu – sada još samo treba dočekati EU novac


Jakov Kršovnik


Cjelokupna Guvernerova palača bit će obnovljena, i interijer i eksterijer. No to će se dogoditi tek nakon uspješne prijave na europske fondove koji se očekuju u razdoblju do 2027. godine.
povezane vijesti


RIJEKA – Građevinska dozvola za rekonstrukciju Guvernerove palače, a time i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, postala je pravomoćna te su time konačno ostvareni svi preduvjeti da se projekt obnove i modernizacije muzeja i palače prijavi na europske fondove koji se očekuju u razdoblju do 2027. godine. Obnova je procijenjena na 106 milijuna kuna, a projekt novog stalnog postava muzeja trebao bi biti dovršen do kraja godine. No okvir je tu, pa nam je ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić u razgovoru otkrila što će se sve obnoviti i koji je plan za budućnost muzeja.

– Cjelokupna Guvernerova palača bit će obnovljena, kako njen interijer, tako i eksterijer najljepšeg riječkog perivoja. Perivoj palače bit će ponovo uređen, fontane će biti obnovljene i stavljene u funkciju, a realizacijom novog projekta krajobraznog uređenja perivoj će postati još ugodnije mjesto boravka naših posjetitelja. Svi kameni izlošci u perivoju muzeja bit će novim projektom stalnog postava također interpretirani, primjereno označeni.

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Površine koje nas iz perivoja vode prema palači, a koje su sad asfaltirane, dobit će adekvatnu i novom projektu uređenja perivoja primjerenu oblogu. Također, dva će krovna vrta biti obnovljena, istočni koji je i danas u funkciji sadržajno i hortikulturno će biti dopunjen, a zapadni, čiji prostor nije u funkciji, bit će novim projektom potpuno uređen te dostupan za korištenje našim posjetiteljima. I pročelje će biti obnovljeno, kako njegova kamena plastika, tako i svi otvori na pročeljima palače – kaže Radić Štivić.

Nove namjene



Obnovu interijera, pak, možemo podijeliti u dvije grupe, govori, onu u kojoj aktiviramo one elemente prostora koji do sad nisu bili otvoreni javnosti, i drugu, u kojoj postojeće i već funkcionalne prostore sadržajno i oblikovno dopunjavaju i čine kvalitetnijim u prostornom i interpretacijskom smislu. Uz zadržavanje povijesnog oblikovanja, stalni muzejski postav bit će osuvremenjen.

– Zračno sklonište ispod muzeja bit će primjereno valorizirano i prezentirano te otvoreno za javnost. Ono treba biti integralni dio stalnog postava muzeja, nastavak na dio »U obrani Domovine« te će tako biti i uređeno, a, naravno, sačuvana će biti njegova posebnost kao skloništa sa svim njegovim prostornim posebnostima. Na drugom katu stalni postav muzeja širi se na prostore koji trenutno nisu u funkciji, iza stalnog postava u dijelu pomorstva kao i na jedan dio potkrovlja. To će isto imati svoje specifičnosti, a razmišljamo i o interakciji, pogledu, s potkrovlja na cijelu Rijeku, što bi zasigurno bila zanimljiva točka – opisuje ravnateljica. U sklopu obnove planirano je i ponovno otvaranje ugostiteljskog objekta u istočnom dijelu palače, u prostoru gdje je nekad bio caffe bar Python, a zatim smo se dotakli segmenata muzeja koji jesu u funkciji, ali će biti prošireni ili dobiti novu namjenu.

– Dio zapadnog prostora palače, u njenom prizemlju, bit će prenamijenjen te ondje planiramo oformiti preparatorsko-restauratorske radionice. Projektom je planirana i ugradnja servisnog dizala u sjevernom dijelu palače, uz servisni ulaz u muzej i prateće prostore Mramorne dvorane na razini prvog kata, a za potrebe transporta muzejske građe do čuvaonica na višim katovima. U prizemlju će veći prostor dobiti suvenirnica, info-pult i garderoba za posjetitelje te će radi poboljšanja pristupačnosti prostorima Muzeja biti ugrađeno i dizalo za posjetitelje, na mjestu gdje je dizalo bilo ugrađeno za vrijeme obnove palače 1938. – 1939. godine, i povezat će prizemlje s prvim i drugim katom.

O Palači i Muzeju

Guvernerova palača građena je od 1893. do 1896. godine prema projektu budimpeštanskog arhitekta Alajosa Hauszmanna. Uređena je na zahtjev grofa Ljudevita Batthyanyja za stanovanje i rad ugarskih namjesnika, a svojom raskoši i neorenesansnim izgledom i dalje dominira starom gradskom jezgrom. Muzej se u palaču smjestio 1948. godine, a kao zaštićeni spomenik upisana je u Registar nepokretnih spomenika kulture Republike Hrvatske. Radmila Matejčić u svojoj knjizi »Kako čitati grad« ovako ju opisuje: »Koristeći jedinstvenu lokaciju, autor je za stil odabrao visoku renesansu (…) te tako ostvario najkvalitetniju državnu građevinu u Rijeci. Postavljena na uzvisini, s pročeljem obloženim blještećim bijelim kamenom, okrenuta prema luci, Guvernerova palača dobiva privlačnu moć na blistavu mediteransku suncu.«

Ovim projektom također nastojimo kombinirati mjere energetske obnove, seizmičke sanacije, protupožarnih mjera i osiguranja dobrih unutarnjih klimatskih uvjeta, kao i poboljšanjem uvjeta čuvanja i prezentacije muzejske građe. Na svaki način ovaj projekt pridonijet će povećanoj otpornosti Muzeja – govori ravnateljica i dodaje da će po propozicijama programa novog financijskog razdoblja i Operativnih programa Europske unije za period od 2021. do 2027. u aktivnosti u konačnom projektnom prijedlogu za sufinanciranje i realizaciju biti uključena i energetska obnova, jer, smatra, moderni muzeji današnjice moraju u svojim planiranim zahvatima nastojati biti i zeleni. Govoreći o postavu, morali smo se dotaknuti pomorskog dijela, za koji Radić Štivić kaže da će biti znatno proširen i nadopunjen.

Nadopunjavanje postava

– Stalni postav s temom pomorstva širi se na tematske cjeline pod nazivom »Navigare necesse est«, koja kroz četiri osnovne teme prometa, trgovine, luka i brodogradnje govori o važnosti i vrijednosti bogate pomorske baštine o kojoj naš muzej skrbi te na cjelinu »Kruh sa sedam kora«. Tom cjelinom cilj nam je dočarati život na moru i život na kopnu koji je neraskidivo vezan uz more. Život ljudi ovoga kraja u znatnoj mjeri obilježilo je upravo pomorstvo te je posredno ili neposredno obilježilo gotovo svakog pojedinaca – kaže Radić Štivić. Zatim ističe da muzeji imaju širu društvenu ulogu i odgovornost te da mora postojati mogućnost da stalni postavi budu uvijek iznova nadopunjavani, eda bi sadržajno i interpretacijski povezivali trenutak u kojem je muzejska građa nastala s vremenima u kojima muzeji djeluju.

Nikolina Radić Štivić
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

– Želim da građani Primorsko-goranske županije, Riječani i njihovi gosti žele više puta posjetiti naš stalni postav, da ga u skladu s mogućnostima i povijesnim trenutkom mijenjamo i nadopunjavamo, da bismo učili iz povijesti, naučili nešto o našoj baštini, ali i bili svjesni određenih negativnih pojava iz naše prošlosti, da se one ne bi ponavljale, u čemu je naša edukativna uloga neizmjerna. Svako ulaganje u muzeje zahtijeva velika financijska sredstva, jer oni definitivno ne mogu u potpunosti biti samoodrživi, posebno kada se radi o projektima koji obuhvatom i vrijednošću ostavljaju svoj trag i koji se rade jednom u sto godina. Erozija društva, koju dobijemo neulaganjem u kulturu općenito, pa tako i u muzeje kao čuvare našeg identiteta, skuplja je od svake obnove.

Također, ulaganjem u muzeje čuvamo našu baštinu, i naš identitet, čuvamo ono što mi jesmo te gradimo našu budućnost – kaže. Dodaje da je jedan od bitnih elemenata i odrednica muzeja u 21. stoljeću okretanje rada muzeja u zajednici i da je PPMHP prvi muzej koji je u svoj rad uključio sudioničko upravljanje kroz projekt građanskog muzejskog vijeća osnovanog 2019. godine.

Svjesni važnosti

– Vijeće je od tada kontinuirano uključen u naš rad, jer je važno dati građanima priliku da iskažu što bi željeli vidjeti u muzeju i kakvi ih muzejski programi, izložbe, publikacije i edukativne aktivnosti zanimaju – kaže. Kao također bitan element odrednice rada suvremenih muzeja ravnateljica ističe digitalizaciju muzejske građe, koja je u muzeju intenzivirana u protekloj godini s dugoročnim ciljem digitalizacije cjelokupnog muzejskog fundusa, koji sada broji skoro 60 tisuća predmeta razvrstanih u 47 zbirki.

– Time se otvaramo širem broju posjetitelja, onih koji ne mogu doći do nas, koji su od nas udaljeni, a i u slučaju nepredviđenih situacija, izvanrednih okolnosti, odvojenosti koju nam je ova pandemija osvijestila, ostajemo u komunikaciji s njima i ostajemo prisutni i u tim izvanrednim okolnostima vidljivi, a naša građa dostupna. U povodu Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja prezentirali smo i naš Digitalni fundus, »front end« sučelje na kojem ćemo bogatstvo građe koju čuvamo učiniti dostupnim javnosti. Tako svi zainteresirani mogu u jednom pregledu doživjeti ljepotu predmeta koji se čuvaju u našem muzeju neovisno o tome jesu li izloženi u stalnom postavu ili pohranjeni u muzejskim čuvaonicama. Zasad ćemo predstaviti manji dio našeg bogatog fundusa, nešto više od 10 posto predmeta, ali cilj nam je, stalnim i svakodnevnim obogaćivanjem novim sadržajima, predstaviti cjelokupnu građu našeg muzeja.

Podrum Palače bit će dostupan javnosti nakon obnove
SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Digitalizacijom i osuvremenjivanjem naših čuvaonica u kojima čuvanom muzejsku građu radimo na tome da našu kulturnu baštinu sačuvamo ne samo za sadašnji trenutak, nego još važnije i za generacije koje dolaze. Sve što danas činimo moramo gledati u odnosu na one koji dolaze iza nas, paziti na svaki naš trenutni potez u kontekstu generacija kojima baštinu ostavljamo. Važnost naše kulturne baštine ne čuva se samo riječima, nego i djelima, našim odnosom prema njoj.

Zato mi je posebno drago što ovom obnovom Guvernerove palače i poboljšanjem uvjeta čuvanja i prezentacije naše građe i baštine u cjelini intenzivno radimo na tome. Jer, to je palača, koja se u pravom smislu te riječi, svojim položajem i arhitektonskom važnosti nadvila nad našim gradom. Njene važnosti i vrijednosti zasigurno smo svi svjesni – kaže naša sugovornica. Na kraju zahvaljuje cijelom timu muzeja i vanjskih suradnika koji rade na ovom projektu, Konzervatorskom odjelu u Rijeci, svim javnopravnim tijelima u postupku ishođenja građevinske dozvole i Hrvatskom restauratorskom zavodu iz Zagreba, koji je izrađivač projektne dokumentacije te Primorsko-goranskoj županiji kao osnivaču Muzeja.

https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ ... fresh=true
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23459
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#52  PostPostao/la Adamić » 29.5.2021, 14:43

PPMHP ima cjenik za korištenje građe. Npr u knjigama, časopisima.. Te ne dopušta skidanje fotografije bez broja telefona, razloga istraživanja, naziva fakulteta, obrazovne ustanove... itd. Tako da običnom istraživaču poput nas ne moraju odobriti. Odobrenje za uvid u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju daje ravnatelj Muzeja.

Ove slike imamo u full rezolucijama preuzete na stranim stranicama. A ova riječka " Pogled na Rijeku s Kalvarije" nije izložena nigdje , čami negdje a novi otvoreni gradski muzej služi za što ? Kao ni portreti razni ? :ne znam:

Screenshot_2021-05-29 Digitalni PPMHP - digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka(1).png
Screenshot_2021-05-29 Digitalni PPMHP - digitalni fundus Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka(1).png (384.09 KiB) Pogledano 1855 puta

Likovna zbirka 104 komada
https://digitalni.ppmhp.hr/?pr=l&idnot= ... 52523%5D=a

PPMHP 123431: Pogled na Rijeku s Kalvarije
Smještaj: nije izložen

Cjenik korištenja muzejske građe
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4614
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: GUVERNEROVA PALAČA-Pomorski i povijesni muzej hrvatskog Primorja Rijek

Post broj:#53  PostPostao/la Vežičanka » 30.5.2021, 10:09

Jadni bi mi bili da nema stranih digitalnih zbirki gdje možemo naći odličan materijal iz povijesti Rijeke, slike i dokumente.

DAR koliko ja znam nije digitaizirao ništa ili gotovo ništa. Oni zaboravljaju tko je tu zbog koga i da se plaćaju iz proračuna, znači od poreza svih građana i da je kulturno dobro vlasništvo svih građana Hrvatske.
Jadno da jadnije ne može biti.

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Umjetnost i kultura

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost