Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
jazbac
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 655
Teme: 7
Pridružen: 28.10.2010, 11:00
Lokacija: Matulji

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#436  PostPostao/la jazbac » 2.2.2012, 14:21

Nije ništa pogrešno navedeno, ali ja ipak mislim, odnosno negdje sam pročitao da je toponim Sušak uz morsku obalu nešto drugo od ovdje navedenog. Da sada ne lupetam napamet provjerit ću kod prijatelja lingvista koji ima jako dobru bazu podataka starih hrvatskih riječi, a Sušak je nesumnjivo to. Baš kao i npr. Lopar, Baredi itd.

gost
 

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#437  PostPostao/la gost » 6.2.2012, 19:31

Lučka skladišta i kolodvor

Za vrijeme velike monarhije u 18. stoljeću Rijeka je pripadala Mađarskoj, dok je Trsat pripadao Austrijancima. Mađari su željeli i uspjeli stvoriti veliki trgovačko-pomorski grad. Zamisao je tražila ogroman posao i velike površine. More je tada bilo do današnjeg gradskog tornja na Korzu, velika bolnica, nekada Pomorska akademija bila je na samom moru, a do sadašnjeg ulaza dolazilo se brodovima.
Nastupila su velika nasipavanja mora i njemu se oduzimao prostor (kao mala Nizozemska). Najprije se stvarao teren ispred Korza i luke, dakle cijel dio donjeg grada današnjeg središta. Prešlo se na nasipavanje za dobivanje platoa za željeznicu i luku. Nasipani teren bio je velike površine, kamen se dobivao iz kamenoloma iz Žurkova i Preluke. Dovozio se morskim putem posebnim teglenicama.
Danas su na tom prostoru izgrađene mnoge zgrade, počev od velike zgrade Glavnog kolodvora pomoćnih objekata, 22 ogromna lučka skladišta i ostali objekti. Posebno je izgrađena luka „Baroš“ - po imenu mađarskog projektanta i ministra. Danas se divimo velikom i dugom lukobranu.
Mnogo je toga nestalo i promijenilo funkciju. Zanimljivo je pogledati portal kod vatrogasaca, ovdje se nalazila karantena za pomorce, a dolazilo se izravno brodom. Uz današnju veliku bolnicu pristajali su brodovi, a kasnije su bile usidrene barke učenika Pomorske akademije.
Velike promijene, ali istinite. Zanimljiv detalj je da je mađarska, prije nego što je sve bilo gotovo naručila novi projekt o proširenju lučkog bazena 100% većeg od sadašnjeg.

Maks Peč

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#438  PostPostao/la nikola » 6.2.2012, 19:47

ilirija napisao:Lučka skladišta i kolodvor

...Zanimljiv detalj je da je mađarska, prije nego što je sve bilo gotovo naručila novi projekt o proširenju lučkog bazena 100% većeg od sadašnjeg.

Maks Peč


Doista 100 % povećanje luke. Evo pa pogledajte što su mađari prije 100 godina imali namjeru uraditi. Inače, ovo je Ilirija stavo još ljeti 2010.

1918.g Projekt proširenja Riječke luke

Slika
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#439  PostPostao/la gost » 6.2.2012, 20:14

Avionske veze

Negda je naš grad bio povezan s unutrašnjošću i inozemstvom avionskim vezama. U Rijeci je bila hidrobaza pred sadašnjim gatom Karolne Riječke. Redovna pruga bila je sa Venecijom, a povremeno s ostalim gradovima, uglavnom talijanskim. Na obali je postojala lijepa ciglena kućica kao čekaonica i blagajna. Promet je bio jak. Veze su postojale do početka Drugog svjetskog rata.
Druga hidrobaza bila je na Sušaku, koji je pripadao drugoj državi. Baza je postojala ispred hotela Jadran na Pećinama. Prugu za Prag je održavao Čedok, češko poduzeće. Održavali su je samo za vrijeme ljetnih mjeseci zbog turista, a česi su bili glavni turisti i stalni posjetioci naše obale, naročito Krka i Raba. Češka doktorica je bila osnivač i prve zdravstvene ustanove u Baški.

Maks Peč

gost
 

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#440  PostPostao/la gost » 6.2.2012, 20:35

Česi na Trsatu

Svijet je prostran, a narod putuje njime iz ekonomskih razloga, turističkih, športskih, znanstvenih. Zanimljivo da naš Trsat nisu mimoišli ni Češki državljani koji su se kasnije pretočili u prave trsaćane. Uglavnom su to bile obrtničke obitelji, radišni ljudi, pošteni, koji su ostavili traga u našem životu, a njihovi potomci postali su pravi trsaćani. U svakom razdoblju stizala je po koja obitelj. Evo, prema sjećanju...
Davne 1899. godine stigao je Pan Mayer koji se proslavio utemeljivši vatrogasno društvo kojemu danas slavimo jubilej 110. godišnjice. Kasnije su imali konje i kočiju jer u ono doba nije postojao taxi.
Na daleko poznata obitelj bila je ona vrtlara Kulfaneka, koji je tvorac lijepog trsatskog parka i mnogih krasnih vrtova vila diljem Sušaka i naše obale. Njegova djeca postala su pravi naši, a kćerka mu je bila upraviteljica ljekarne „Devčić“.
Treća poznata obitelj je Kratil, koji su imali skromno zabavište, mali vrtuljak kraj groblja. Pogon su bila dječurlija koja su na vrhu vrtila kolo, a mušterije oni koji su platili sjedalo na vrtuljku. Cijela porodica bila je glazbeno nadahnuta, a naš Emil je bio poznati učitelj harmonike i još poznatiji štimatelj glasovira. Spomenuti treba i obitelj Husarik, limarski majstor koji je aktivno sudjelovao i u crkvenom koru sv. Jurja. Cijela češka kolonija bila je cijenjena i marljiva i svi su bili aktivno uključeni u trsatski život i postali su pravi naši.

Maks Peč

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#441  PostPostao/la nikola » 7.2.2012, 15:02

Krađa trsatskih zmajeva

Koliko god bile poznate crtice iz povijesti, još ima zanimljivih tema. Iznimno ću pisati
o slučaju od prije 90 godina koji nisam izravno vidio, ali posljedice jesam.
Talijanski okupatori harali su gradom i pljačkali i uništavali našu imovinu. Jednog jutra proširila se vijest ulicom Račkoga o događajima na Trsatu.
D’Annunzijevi banditi provalili su u Frankopansku kulu na Trsatu i otuđili jednog od dva velika brončana zmaja koja su krasila ulaz u kapelicu Mir junaka. Pljačkaši su kip zmaja dignuli s postolja, omotali vrećama i konopom htjeli spustiti plijen na lujzinsku cestu. Vez je popustio i ukradeni zmaj pretvorio se u krhotine.
Toga dana cijela je ulica Račkoga, pa i ja s roditeljima, krenula u šetnju prema Orehovici da na makadamskoj cesti promatramo i skupljamo krhotine trsatskog zmaja.

Maks Peč
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23409
Teme: 922
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#442  PostPostao/la Adamić » 8.2.2012, 13:20

Šta ne bi Maks Peč mogao imati zasebnu temu?

BTW. u pripremi je dokumentarac o njemu.
Slika

Avatar korisnika
Michele Maylender
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 60
Teme: 10
Pridružen: 3.2.2012, 21:57
Lokacija: Territorio Libero di Trieste

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#443  PostPostao/la Michele Maylender » 8.2.2012, 13:33

Evo jedne bizarne epizode sa zasjedanja onodobnog gradskog vijeća.

„ Fiumei Estilap “, („ Giornale della sera –Večernje novine“) 1. Studeni 1908., rezimira na slijedeći način prijedlog općinskih vijećnika („ Assesori comunali “) koji je naposlijetku prihvaćen nakon duge i živahne rasprave:

„Učiteljice našeg Grada ne mogu se ženiti.

Počela je debata koja će trajati sat i pol (...) oko prijedloga Matyasa Paicuricha da se prihvati slijedeći akt (Op. ne znam kako bi to točno preveo,originalno glasi: „mozione“):

1) Općinsko Vijeće („Consiglio Comunale“) mora službeno izjaviti da neće zapošljavati oženjene učiteljice, s izuzetkom udovica bez djece.

2)Učiteljice koje su u stalnom radnom odnosu, a u slučaju da se ožene, dobiti će istog trena otkaz. Njihovo pravo na mirovinu, kao po pravilniku, ostaje važeće.

3)Učiteljice na zamjeni ili asistentice, u slučaju braka, dobiti će istog trena otkaz i neće imati pravo na mirovinu.

Školsko vijeće („Consiglio scolastico“) ne odobrava mozione.“

„Matyas Paicurich brani svoje stavove u dugom govoru. Analizirajući motivirani akt prihvaćen od strane ŠV, smatra za istog da je nemoralan. Njegova je glavna teza da se ne smije ugrožavati dječji moral pogledom na trudnu ženu. Njegov je govor više puta prekidan generalnim podsmijehom (...). Dr. Antal Grossich se ne slaže sa ŠV, ali ne podržava ni Paicurichev prijedlog. Predlaže kompromisno rješenje po kojemu bi se oženjene učiteljice koje zatrudne privremeno oslobodile službe, ali nikako dobile otkaz. Traži također da se za određivanje uvjeta imenuje posebna komisija. Riccardo Zanella polemizira i sa Paicurichevim i sa Grossichvim prijedlozima(...). Neprihvatljivo je, prema njegovom mišljenju ,da se oženjene učiteljice zakidaju iz bilo kakvog razloga. Treba se ovlastiti ŠV da napiše podnesak, u slučaju da učiteljice počine propuste(...)“.

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#444  PostPostao/la nikola » 8.2.2012, 22:14

Godine 1859. u jednom dopisu iz Rijeke Janez Trdina iznosi sljedeće zapažanje o ponašanju riječana:
Naravno da ne treba prijevod sa Slovenskog...

"Rečani so pa čudni Ijudje, po vsi sili hočejo lahi biti, ali z vsem tern je farna
cerkev hrvaška, da niso sarno pridige Ie domače, ampak tudi maša hrvaška. Tiskar
Ercole Rezza, čeravno sam Talijan, se vendar reškem laštvu posmehuje; pravi, ko
bi dosti kapitala imel, da bi Ie hrvaške bukve tiskal; iz vseh krajeh Ijudje po njih
poprašujejo, živ dokaz, da se tudi tukar narodnost zbuja; zadnja leta je res Rezza več
hrvaških bukev natisnil, tudi .Neven ' je pri njem izhajal".
(I.Lukežić, Riječki knjižar, tiskar, novinski urednik i nakladnik Ercole Rezza
FLUMINENSIA, god. 16 (2004))
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#445  PostPostao/la gost » 8.2.2012, 23:30

A ovako o situaciji u Rijeci i pogledu na nju sa strane komunista 1943., govori izvještaj Ivana Žigića i Ruže Bukvić:

“…Jer moramo imati na umu da Fijumani, premda su porijeklom Slaveni, ne osjećaju to svoje porijeklo. Oni će možda priznati da Rijeka geografski pripada Jugoslaviji, kada bi mu se tumačil njegovo Slavensko porijeklo, možda se nebi bunio, ali bi ostao kod svog mišljenja da on nije nikakva narodnost nego Fijuman. Takav je ovdje mentalitet…”

gost
 

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#446  PostPostao/la gost » 8.2.2012, 23:54

PRIČA O ČAŠl

Kad jedna, samo naizgled obična čaša I jedan tajni carski posjet pokrenu događanja koja i nakon više od dvaju stoljeća pobuđuju maštu, onda priča mora biti zanimljiva. Povijesnom vas bilješkom Francesca Sav. Descovicha. ponizna i odana podanika Carsko-Kraljevskoga Apostolskoga Veličanstva Franje Josipa I., vraćamo stoga u 1775. godinu i vodimo u dom generala Nicoloa de Lumage de Millekrona.

POVIJESNE BILJEŠKE

o čaši kojom se za stolom u domu generala Nicoloa de Lumage de Millekrona služilo.

NJEGOVO VELIČANSTVO JOSIP II. CAR AUSTRIJE.

Dana 13. svibnja 1775.
Josip II. car Austrije, posjetio je ovaj grad dana 13. svibnja 1775. i Svojom je nazočnošću želio Iskazati poštovanje domu staroga i hrabroga generala Nicoloa de Lumage de Millekrona čije su rane rječito govorile o velikome prinosu koji je rečen! general dao Presvijetloj Austrijskoj Kući. Čašu iz koje je Njegovo Veličanstvo tada pilo general je sačuvao kao milu uspomenu na blagonaklonost Vladara.
General umrijevši 1798. svome unuku Franceseu de Lumagi de Milekronu u nasljedstvo ostavi tu dragocjenu uspomenu, uz toplu preporuku da čaša zavazda od njegovih nasljednika bude sačuvana.
Kadaje potonji 1819. umro povijesna je čaša prešla u vlasništvo njegove unuke Caterine udove Tomicich. rođene Wagalay. a 1844. pak u posjed njezine kćeri Giovanne Tomicich -Descovich koja ju je sačuvala do svoje smrti 1861. nakon koje je čaša došla u posjed obltelji odana niže potpisana kada je 13. svibnja 1875.. to jest točno jedno stoljeće od posjeta Njegova Presvjetla Pretka vjernoj Rijeci, u ovaj grad stiglo Njegovo Carsko-Kraljevsko Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip l. odani mu nižee potpisani pokaza povijesnu čašu kao još jedan spomen na Njegova Preuzvišenoga Prethodnika koji toli mile uspomene za sobom ostavi kod stanovnika Rijeke te je u spomen te prigode, Niegov posjet ovome gradu stotinu godina potom i istoga dana kada ga je bio posjetio Car Josip II.
Vašeg Carsko-Kraljevskog Apostolskog Veličanstva ponizan i odan podanik Francesco Sav. Descovich
l tako je povijesna čaša - zahvaljujući Njegovu Veličanstvu Franji Josipu I. koji je zaželio da se ona pohrani u gradskom muzeju - stoljeće Nakon posjeta Njegova Presvijetla Pretka došla u posjed Grada i potakla razmišljanja o osnivanju ustanove koja bi čašu sačuvala za buduće naraštaje. Grad je, najozbiljnije i s puno entuzijazma, počeo razmiiljati o MUZEJU koji je. kao Museo Civico osnovan 1893 godine i čiji je slijednik i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.

priča o čaši1.jpg
priča o čaši1.jpg (120.01 KiB) Pogledano 668 puta

priča o čaši2.jpg
priča o čaši2.jpg (149.89 KiB) Pogledano 668 puta

priča o čaši3.jpg
priča o čaši3.jpg (165.15 KiB) Pogledano 668 puta

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#447  PostPostao/la nikola » 8.2.2012, 23:57

A ovako riječane i hrvatstvo opisuju sredinom 19 stoljeća
Prema Spomen knjizi Narodne Čitaonice Riečke godine 1859. neprijatelji digoše proti hrvatskom jeziku i proti hrvatskoj misli veliku hajku kojoj davahu oduška u svojem listu Gazzetta di Fiume. Taj list, kako vidimo iz dopisa Narodnih novina od 7. siječnja 1861. priznaje da su Riečani slavenskoga poriekla, dok se ipak boji što im se nameće slavenski jezik. Hrvatski je jezik , Damoklov mač, koji da im visi nad glavom '.. 'Takove anomalije u vieku probudjenja narodnosti sviet jošte nije vidio '..Ova je hajka urodila takvim izgredima u kojima je život pojedinih Hrvata bio u pogibelji."
U uspomenama istarskoga povjesničara Carla De Franceschija nalazimo
sljedeće svjedočanstvo o tim burnim riječkim danima:

"U prvim mjesecima 1861.
kad se sazvao ugarski sabor nakon proglašenja novog ustava u carstvu, borba Riječana
protiv Hrvata postala je jača, pa je u gradu neko vrijeme bilo uvedeno izvanredno
stanje. Hrvati su imali svoj list koji se zvao Neven, što ga je uređivao gimnazijski
profesor Pacel, dok je Pijemontez Ercole Rezza, vlasnik tipografije, izdavao Eco di
Fiume a Giuseppe Politei je objavljivao svoj Almanacco Fiumano. Meni su Eco, što
ga je 1860. zabranila policija pa ga je zamijenila Gazzetta di Fiume i Almanacco
objavili nekoliko anonimnih članaka ili pod pseudonimom-anagramom FrancescoCheraldi.
Kad su me nagovorili gospoda Paolo Scarpa, Luigi Francovich, Matcovich
i Carina, vođe madarske stranke, napisao sam četiri-pet članaka 0 riječkom pitanju,
premda sam se za vrijeme svoga boravka u Rijeci morao držati po strani i na oprezu,
da jos više ne pogoršam svoj polozaj, jer sam stalno bio pod policijskom prismotrom.
Ali jedanput, kad su mi se zgadile bezobraštine nekog prostačkog profesora Hrvata na
račun Riječana, odgovorio sam mu kako je zaslužio u spomenutom listu."
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#448  PostPostao/la gost » 9.2.2012, 09:50

nikola napisao:Godine 1859. u jednom dopisu iz Rijeke Janez Trdina iznosi sljedeće zapažanje o ponašanju riječana:
Naravno da ne treba prijevod sa Slovenskog...

"Rečani so pa čudni Ijudje, po vsi sili hočejo lahi biti, ali z vsem tern je farna
cerkev hrvaška, da niso sarno pridige Ie domače, ampak tudi maša hrvaška. Tiskar
Ercole Rezza, čeravno sam Talijan, se vendar reškem laštvu posmehuje; pravi, ko
bi dosti kapitala imel, da bi Ie hrvaške bukve tiskal; iz vseh krajeh Ijudje po njih
poprašujejo, živ dokaz, da se tudi tukar narodnost zbuja; zadnja leta je res Rezza več
hrvaških bukev natisnil, tudi .Neven ' je pri njem izhajal".
(I.Lukežić, Riječki knjižar, tiskar, novinski urednik i nakladnik Ercole Rezza
FLUMINENSIA, god. 16 (2004))


Al su Riječani čudni ljudi, svom dušom hoće Talijani biti, Ali ih upozorava crkva Hrvatska, da nisu samo pridige hrvatske, da je i misa Hrvatska! Ercole Rezza, iako on sam Talijan, se takvim ljudima smije i kaže ako bi dosta novaca imao, bi samo hrvatske knjige štampao; ljudi iz svih krajeva za njih pitaju, živi dokaz da se narod budi; posljednje godine je Rezza naštampao više hrvatskih knjiga. I Neven je kod njega izlazio.

(Ja ne znam slovenski, a ovo je preveo Uroš, koji slabo zna hrvatski :lol: valjda je ovo ok ., )

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1330
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#449  PostPostao/la kobler » 9.2.2012, 10:25

Riječanka napisao:
nikola napisao:Godine 1859. u jednom dopisu iz Rijeke Janez Trdina iznosi sljedeće zapažanje o ponašanju riječana:
Naravno da ne treba prijevod sa Slovenskog...

"Rečani so pa čudni Ijudje, po vsi sili hočejo lahi biti, ali z vsem tern je farna
cerkev hrvaška, da niso sarno pridige Ie domače, ampak tudi maša hrvaška. Tiskar
Ercole Rezza, čeravno sam Talijan, se vendar reškem laštvu posmehuje; pravi, ko
bi dosti kapitala imel, da bi Ie hrvaške bukve tiskal; iz vseh krajeh Ijudje po njih
poprašujejo, živ dokaz, da se tudi tukar narodnost zbuja; zadnja leta je res Rezza več
hrvaških bukev natisnil, tudi .Neven ' je pri njem izhajal".
(I.Lukežić, Riječki knjižar, tiskar, novinski urednik i nakladnik Ercole Rezza
FLUMINENSIA, god. 16 (2004))


Al su Riječani čudni ljudi, svom dušom hoće Talijani biti, Ali ih upozorava crkva Hrvatska, da nisu samo pridige hrvatske, da je i misa Hrvatska! Ercole Rezza, iako on sam Talijan, se takvim ljudima smije i kaže ako bi dosta novaca imao, bi samo hrvatske knjige štampao; ljudi iz svih krajeva za njih pitaju, živi dokaz da se narod budi; posljednje godine je Rezza naštampao više hrvatskih knjiga. I Neven je kod njega izlazio.

(Ja ne znam slovenski, a ovo je preveo Uroš, koji slabo zna hrvatski :lol: valjda je ovo ok ., )

Riječani su čudni [ljudi], silom žele bit Talijani, mada im je župa hrvatska, i nisu samo prodike po domaću, već im je i misa na hrvatskom. Tiskar Ercole Rezza, mada je i sam Talijan, podsmjehuje se riječkom talijanstvu; kaže da kad bi imao dovoljno kapitala, da bi tiskao samo hrvatske knjige; ljudi iz svih krajeva (odasvud) za njih pitaju, što je pravi dokaz kako se narod i ovdje budi; zadnjih je godina Rezza tiskao više hrvatskih knjiga, čak je i Neven kod njega izlazio.

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Post broj:#450  PostPostao/la nikola » 9.2.2012, 13:39

Riječanka i Uroš + za trud,
kobler, zna se, čista petica!
P.S.pridiga=prodika :ruka a ja mozgam li ga mozgam što bi to bilo...
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost