Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Šetnice, planine, plaže, životinje, biljke unutar PGŽ-e... posebna rubrika kućni ljubimci u kojoj možete pogledati gdje se sve nalaze veterinarske stanice te njihove ocjene , pseće plaže i parkovi te rasorave o ostalim kućnim ljubimcima poput mačaka, kanarinaca i sl.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23835
Teme: 925
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#16  PostPostao/la Adamić » 9.12.2015, 17:43

Apoksiomen sa Kvarnera

Apoksiomen sa Kvarnera.jpg
Apoksiomen sa Kvarnera.jpg (168.43 KiB) Pogledano 2745 puta

Pokraj Lošinja pronađen kip Apoksiomena star 2 000 godina , nagađa se da je izbačen s rimskog broda tijekom oluje.

Apoksiomen lošinj.jpg
Apoksiomen lošinj.jpg (184.81 KiB) Pogledano 2745 puta

Kip je 1996. pronašao belgijski turist René Wouters, kraj otočića Vele Orjule, na pješčanom dnu između dvije stijene, na dubini od oko 45 metara. Nalaz je Ministarstvu kulture Republike Hrvatske prijavljen 1998. Ronioci Specijalne policije i stručnjaci Ministarstva kulture i Arheološkog muzeja u Zadru izronili su kip 27. travnja 1999.

Nekoliko godina kasnije, nakon desalinizacije i detaljnih restauratorskih i konzervatorskih radova, ručnog skidanja sloja algi, školjki i sl. (inkrustacije) svečano je predstavljen javnosti.

Apo2.jpg
Apo2.jpg (42.95 KiB) Pogledano 2745 puta

Čišćenje kipa rađeno je u posebno konstruiranom šesterokutnom kavezu, koji je »držao« kip. Naslage su se uklanjale isključivo mehanički, bez primjene kemijskih sredstava i trajalo je gotovo tri godine.

U Muzeju Mimara je izložen Hrvatski Apoksiomen kako ga nazivaju , ondje će biti privremeno, dok se ne izgradi muzej u sklopu palače »Kvarner« u Malom Lošinju, gdje će biti trajno izložen.

Hrvatski-Apoksiomen-u-Mimari.jpg
brončani antički kip iz II. ili I. st. pr. Kr
Hrvatski-Apoksiomen-u-Mimari.jpg (132.43 KiB) Pogledano 2745 puta

2012. Na izlaganju su bili zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, glavni konzervator u Ministarstvu kulture i predsjednik povjerenstva za praćenje konzervatorsko-restauratorskih radova na Hrvatskom Apoksiomenu Miljenko Domijan, ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder, pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac te ravnatelj Muzeja Mimare Tugomir Lukšić.
Foto: D. JELINEK
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23835
Teme: 925
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#17  PostPostao/la Adamić » 10.12.2015, 12:39

Prvi hrvatski podvodni park. Bravo. :gore :slikanje:

Podvodni povijesni park Lošinj

Podvodni povijesni park u Malom Lošinju nalazi se u sklopu ronilačkog centra DIVER – LOŠINJ smještenog u uvali Čikat , udaljenoj približno 1km od centra grada Malog Lošinja.

Ronjenje u uvali u kojoj se nalazi Park za licencirane ronioce naplaćuje se sukladno važećem cjeniku ronilačkog centra za ronjenje sa obale „off-shore dive“, a cijena Discovery urona iznosi 55€, te uključuje kratko predavanje o osnovama ronjenja, te izlošcima parka, korištenje kompletne ronilačke opreme, zaron uz pratnju instruktora ronjenja, te suvenir diplomu za uspomenu na prvi zaron i posjet parku.

Park je u periodu od 1. svibnja do 30. listopada otvoren svaki dan od 8:00 do 18:00 h.
Prvi hrvatski podvodni park.jpg
Prvi hrvatski podvodni park.jpg (75.42 KiB) Pogledano 2725 puta

Kontakt informacije za posjet parku:

DIVER LOŠINJ, Čikat bb, 51 550 Mali Lošinj

info@diver.hr

+385-91-233-9001 ili +385-91-233-900


Donja dobna granica za Discovery dive je 12 godina, dok gornje granice nema.

Više:
Radi se o plastičnoj replici čuvenog antičkog kipa, uz kojeg se, na dubini od 6 do 15 metara, nalazi još deset eksponata, među kojima i mletački topovi iz XVI. stoljeća pronađeni u Čikatu 1987. godine, sjevernoafrička amfora, rimski crijepovi iz II. ili III. stoljeća...

MALI LOŠINJ Zahvaljujući prometnoj važnosti sjevernojadranskih otoka u povijesti, podmorje Lošinja i susjednih otoka bogato je predmetima zanimljivim ljubiteljima ronjenja. Na tome se temelji Lošinjski povijesni podvodni park, nova ronilačka atrakcija otvorena u lošinjskoj uvali Čikat.

– Željeli smo našim gostima ponuditi nešto i kada su uvjeti za izlazak na otvoreno more nepovoljni, kazao je Dražen Valerijev na otvaranju parka.

Valerijev je jedan od začetnika ronilačkog turizma na hrvatskoj strani Jadrana, a obitelj Valerijev na Lošinju već godinama vodi ronilački centar, sada dopunjen podvodnim postavom u dijelu Čikata neposredno ispred ronilačkog centra.

Valerijev potpisuje i idejno rješenje podvodne izložbe, a postavio ju je uz instruktora ronjenja Dušana Oreheka. Eksponata je jedanaest, na dubini od šest pa do 15 metara, gdje se nalazi replika Apoksiomena, najpoznatijeg nalaza lošinjske podvodne arheologije, koju je od armirane plastike u prirodnoj veličini izradio Nino Sinovčić iz Zagreba.

Tu su još mletački topovi iz XVI. stoljeća pronađeni u Čikatu 1987. godine, replika istarske amfore, sjevernoafrička amfora, rimski crijepovi iz II. ili III. stoljeća, sidro pronađeno blizu Premude čija se datacija procjenjuje na IV. ili V. stoljeće, admiralsko sidro iz XVII. stoljeća pronađeno kraj Srakana, ribarsko sidro, ali i suvremeniji predmeti, poput podvodnog skutera i strojnice »browning« pronađene uz srušeni američki borbeni avion kraj otoka Zeče.

Duljina trase je 250-300 metara, a vođeni obilazak uz stručnu pratnju instruktora ronjenja trajat će oko pola sata.

Izlošci su lako dostupni, no kako doznajemo od Dražena Valerijeva, izvan glavne sezone ronilačkog turizma, bit će prekriveni mrežama i lancima, a poneki i skinut. Eventualna opasnost stoga prijeti samo od nevještog sidrenja, koje u ovom dijelu ionako nije dozvoljeno.

Uz ovaj postav, u podmorju su i fotografije Marjana Radovića, nastale u lošinjskom podmorju.

Osim Valerijeva i Radovića, na otvaranju je govorio i lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli koji je istaknuo da Lošinj »na čekanju« ima blizu tri tisuće eksponata podvodne arheologije, koji trenutno nisu izloženi, kao i nadu da će dogodine na Lošinju biti izložen i pravi kip Apoksiomena, te primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji se pohvalio da je upravo u ronilačkom centru obitelji Valerijev napravio svoje prve ronilačke korake.

Simbolično, prvim zaronom u podvodni park, novi objekt otvorila je ronilačka natjecateljica Magda Milas.

Ministarstvo turizma sudjelovalo je u projektu pokrivanjem troškova izrade betonskih blokova, a Ministarstvo kulture suglasnošću za izradu odljeva Apoksiomena. Postojeći niz od jedanaest eksponata u budućnosti bi mogao biti obogaćen, pa je tako sljedeći predviđeni eksponat torpedo iz II. svjetskog rata
Objavljeno: 31. srpnja 2013.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/O ... poksiomena


replika Apoksiomena.jpg
replika Apoksiomena.jpg (77.51 KiB) Pogledano 2725 puta

Replika Apoksiomena, najpoznatijeg nalaza lošinjske podvodne arheologije, koju je od armirane plastike u prirodnoj veličini izradio Nino Sinovčić iz Zagreba.

Podvodni povijesni park Lošinj (1).jpg
Podvodni povijesni park Lošinj (1).jpg (30.45 KiB) Pogledano 2725 puta

Razne amfore
Podvodni povijesni park Lošinj (2).jpg
Podvodni povijesni park Lošinj (2).jpg (34.78 KiB) Pogledano 2725 puta

Strojnica »browning« pronađena uz srušeni američki borbeni avion kraj otoka Zeče.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#18  PostPostao/la petasatus » 13.12.2015, 10:00

Brodolom rimskog trgovačkog broda s teretom amfora, 1. St. pne.

Pozicija: otok Pag, uvala Vlaška Mala

2004.godine na poziv gospodina Dražena Peranića iz Stare Novalje izvršen je pregled novoprijavljenog nalazišta uz istočnu obalu otoka Paga u Podvelebitskom kanalu u uvali Vlaška Mala.

Na morskom dnu otkriveno je oko stotinu amfora i dvije olovne prečke antičkih sidara.

Stručnim uviđajem ustanovljeno je da amfore pripadaju tzv. tipu Lamboglia 2, korištenom poglavito za prijevoz vina, kojim je obilježena proizvodnja amfora od polovice 2. do kraja 1. st. pr. Kr. Te su amfore bile ponajprije namijenjene jadranskom tržištu, a potom i tržištu istočnoga Sredozemlja.

lamboglia2.jpg
lamboglia2.jpg (144.16 KiB) Pogledano 2701 puta


Uz teret amfora i spomenute ostatke dvaju sidara, na nalazištu su otkriveni i drugi predmeti koji su pripadali opremi potonuloga broda. Tako su na pijesku, uz glavnu koncentraciju amfora, pronađene četiri keramičke posude, a među amforama je uočen donji dio kamenoga žrvnja za žitarice. Svi ovi predmeti činili su sastavni dio brodske kuhinje. Prilikom zaštitnog arheološkog iskopavanja na rubnim dijelovima nalazišta otkriven je i olovni uteg korišten kao dubinomjer.

pag_amfore (1).jpg
pag_amfore (1).jpg (147.39 KiB) Pogledano 2701 puta


pag_amfore (6).jpg
pag_amfore (6).jpg (212.32 KiB) Pogledano 2701 puta


pag_amfore (7).jpg
pag_amfore (7).jpg (240.8 KiB) Pogledano 2701 puta


Nalazište je zaštićeno 2004. godine

pag_amfore (2).jpg
pag_amfore (2).jpg (156.63 KiB) Pogledano 2701 puta


pag_amfore (3).jpg
pag_amfore (3).jpg (120.99 KiB) Pogledano 2701 puta


pag_amfore (4).jpg
pag_amfore (4).jpg (168.89 KiB) Pogledano 2701 puta


pag_amfore (5).jpg
pag_amfore (5).jpg (105.23 KiB) Pogledano 2701 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23835
Teme: 925
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#19  PostPostao/la Adamić » 13.12.2015, 14:14

Sve je to dio naše povijesti. Lijepo !!! :bravo: :zastava:
Ne znam , da li treba spomenuti ali amfore su tada bile kao današanji kontejneri , dobro usporedba i nije baš neka ali mislim da me razumijete što sam htio reći.

Amfora, antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. U ono vrijeme to je bio najbolji način prijevoza hrane brodovima.




Evo jednog broda malo "novijeg" datuma.

Elhawi Star

Elhawi Star 1982 Rijeka.jpg
Elhawi Star 1982 Rijeka.jpg (96.26 KiB) Pogledano 2694 puta

12.10.1982. Ispred sušačke luke, potonuo trgovački brod Saudijske Arabije "Elhawi Star". Nitko od članova posade nije stradao.


ElHawi Star je brod porinut 1957. u Hamburgu, pod imenom Valeria.

"Elhawi star" je 1982. tijekom manovre odlaska iz Sušaka, prevrnuo se i potonuo ispred lukobrana Sušak, zbog lošeg rasporeda tereta.
Leži na 40 m dubine. Zanimljivo, lokalni ribar 2003. spazio je ulje na površini mora i tako je 2007 brod postao dostupna za ronioce, barem tako piše na http://www.frontieradriatic.com/liveabo ... hawi-star/ . Jesmo li ga zaboravili ili je mrlja od broda otkrila zaboravljeni brod ?

Wreck El Hawi Star 2015 (VIDEO) : o )

Gledaj na youtube.com
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23835
Teme: 925
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 17.12.2015, 16:32

Za sve ronioce, odlična vijest koja im može spasiti život . Rijeka i naš kraj će napokon imat najnoviju barokomoru. :srce :zastava:

Prva barokomora u Rijeci

Barokomora je složeni medicinski uređaj koji osigurava ljudima boravak u sredini povišenog ili sniženog tlaka u odnosu na normalni atmosferski tlak od 1 bara. (piloti, astronauti, padobranci, ronioci, kesonski radnici) .

Novi klinički bolnički centar RIJEKA na Trsatu

Slika
Najbolja na tržištu

Barokomora u riječkoj bolnici trebala bi početi s radom za nešto manje od pola godine. Barokomora čija se ugradnja očekuje, u novoizgrađenom objektu na Sušaku ima osam mjesta za sjedeće pacijente ili dva mjesta za ležeće, plus mjesta za pratioce te dva mjesta u pretkomori. Što se tiče same kvalitete barokomore, dr. Reinić naglašava da je riječ o trenutno najboljim barokomorama koje je na tržištu moguće dobiti.


Hrvatske barokomore imaju danas problema sa osobljem. Nema ih dovoljno i nisu stručno educirani a i novaca manjka. Ova riječka bit će najbolja moguća u Hrvatskoj.

Usavršavanje osoblja
Dok čekaju kompletiranje opreme, ekipa buduće barokomore sastavljena od dvanaest liječnika i medicinskih tehničara ne miruje. Stupili su u kontakt sa stručnjacima iz Karolinske bolnice u Stockholmu s kojima bi trebali proći kroz dodatnu edukaciju koja će im donijeti izrazito vrijedne certifikate, a jedan dio tima već je dobio certifikate za tečaj ronjenja koji polažu u suradnji s Klubom podvodnih aktivnosti »3. maj«. Tim Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu uskoro bi trebao biti proširen inženjerom koji će se baviti sigurnošću i održavanjem barokomore.

Ostatak tima riječke barokomore čine mladi liječnici raznih specijalnosti i zdravstveni tehničari. Radi se o dva specijalizanta hitne medicine, tri specijalizanta anesteziologije i intenzivnog liječenja, jednom traumatologu koji je subspecijalist za rane i pulmologu te medicinskim tehničarima koji su uglavnom regrutirani iz hitne medicinske službe te s intenzivne njege i anesteziologije. Multidisciplinaran princip prema kojem je sastavljen tim koji će raditi u riječkoj barokomori, ujedno je i specifičnost budućeg riječkog Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu koji ga razlikuje od ostalih barokomora u Hrvatskoj.

Riječka barokomora bit će jedina u državi koja djeluje pod okriljem jednog kliničkog bolničkog centra, što znači da svi dijagnostički postupci, sve službe koje mogu pridonijeti u liječenju bilo kojeg pacijenta ili vrste bolesti, imaju podršku sa svih klinika i zavoda riječke bolnice. Riječka barokomora bit će i jedina komora s respiratorom, a imat će i mogućnost vođenja teško životno ugroženog pacijenta.

MJESEČNO BAREM JEDAN SMRTNO STRADALI

U Hrvatskoj godišnje izgubi život 13 do 15 ronilaca. U barokomorama se liječi 30 do 50 ronilaca. Nakon stradavanja ronilac bi trebao biti u barokomori unutar sat vremena. Svako kašnjenje može kobno završiti. Pola ronilaca teško strada, neki se ne uspiju oporaviti.

Stradavanje ronioca
Transport je posebno osjetljiva kategorija. Stradali ronilac transportira se helikopterom koji ne smije letjeti iznad 300 metara kako se zdravstveno stanje ne bi zakompliciralo. Dosad je bio transport na relaciji Rijeka - Pula ronilac ne može kroz tunel Učku jer i tamo nadmorska visina prelazi 300 metra. Nema druge nego starom cestom do Pule. Problem Primorsko-goranske županije je specifičan jer ronilac najprije trebao na obradu u bolnicu i tek onda se transportira u Crikvenicu.

I Rijeka je dio povijesti razvoja barokomore u Hrvatskoj, no sudbina i nepravda odradila je svoje. No nikad nije kasno za ispraviti to. :čitati:

Povijesni razvoj HBOT u Hrvatskoj

1967. U riječkom časopisu "Bilten", glasilu tadašnje Bolnice "Braće dr. Sobol", prof. dr. sc. Ljubomir Ribarić objavljuje po prvi put u jednom hrvatskom časopisu članak o mogućnostima primjene hiperbarične oksigenacije, iznoseći pri tome svoja iskustva iz Nizozemske. Nažalost, Rijeka nije nikada dobila svoju barokomoru.
1969. U Institutu pomorske medicine u Splitu, prof. dr. Gošović sa suradnicima započinje primjenu hiperbarične oksigenacije u kliničkoj medicini. U godinama koje slijede, istraživačke studije i publikacije splitskih liječnika otkrivaju ili pak potvrđuju učinkovitost primjene hiperbarične oksigenacije u liječenju Bellove pareze, Crohnove bolesti, glaukoma otvorenog kuta, aterosklerotske bolesti krvnih žila i nagle gluhoće. Hiperbarična medicina postaje dio specijalizacije iz pomorske medicine koja se u Institutu provodi za potrebe vojne medicine.
1991. - 1995. Zbog ratnih rana i stanja nakon operacijskih zahvata nakon ranjavanja, u Institutu se tijekom Domovinskog rata uspješno liječi 200 najtežih ranjenika, a stečena iskustva najveća su u svjetskim razmjerima. Višemjesna barokomora Insituta radi kontinuirano za potrebe kliničke medicine, a u zbrinjavanju ranjenika radi neprekinutih 1200 dana i noći, što je poduhvat u svjetskim razmjerima.
1992. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci, dr. Hasan Kovačević, kasnije prvi ravnatelj Poliklinike, brani prvi doktorat znanosti u Hrvatskoj u području hiperbarične oksigenacije, pod naslovom "Ispitivanje djelovanja hiperbaričnog kisika kod bolesnika u drugom stadiju aterosklerotske insuficijencije donjih eksteremiteta".
1993. U riječkom časopisu "Medicina", objavljena je po prvi put Hrvatska lista indikacija za hiperbaričnu medicinu. Mnogi su liječnici tada po prvi put uopće čuli za postojanje ove metode.
1993. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, počinje organizirana dodiplomska nastava iz pomorske, podvodne i hiperbarične medicine za studente medicine završne godine studija opće medicine, koja se kontinuirano provodi i danas, a medicina ronjenja i hiperbarična oksigenacija predaju se polaznicima poslijediplomskog studija iz Turističke, pomorske i tropske medicine.
1995. U Splitu je otvorena prva ordinacija opće medicine s jednomjesnom barokomorom.
1996. U Puli je otvorena Poliklinika za baromedicinu OXY s višemjesnom barokomorom, prva zdravstvena ustanova u Hrvatskoj specijalizirana za liječenje primjenom hiperbarične oksigenacije.
1996. U Splitu je, u srpnju, utemeljeno Hrvatsko društvo za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, koje u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku okuplja 200 najuglednijih hrvatskih liječnika iz svih područja medicine, kliničke i preventivne.
1996. U rujnu je, u Splitu, održan Prvi znanstveni kolokvij na temu "Pomorska, podvodna i hiperbarična medicina u Hrvatskoj: iskustva i mogućnosti".
1998. U Splitu je održan I. hrvatski kongres pomorske, podvodne i hiperbarične medicine.
1999. U Splitu je održan simpozij pod nazivom "Odabrana poglavlja iz hiperbarične oksigenacije", povodom obilježavanja 30 godina hiperbarične medicine u Hrvatskoj;
1999. Uz pomoć Poliklinike OXY, uspostavlja se rad jednomjesne barokomore tlačene kisikom u Kliničkom bolničkom centru Osijek.
2001. Utemeljena je Radna skupina Ministarstva zdravstva za primjenu hiperbarične oksigenacije u kliničkoj medicini, premda njezine prijedlog još dugo nitko neće prihvatiti.
2001. U Opatiji je održan I. kongres Radne zajednice Alpe-Jadran iz pomorske, podvodne i hiperbarične oksigenacije, čime je hrvatska hiperbarična medicina izašla na velika vrata i na međunarodnu scenu.
2006. U Zadru je održan II. kongres Radne zajednice Alpe-Jadran iz pomorske, podvodne i hiperbarične oksigenacije.
2008. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donosi u srpnju Hrvatsku listu indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju, čime počinje liječenje ovom metodom uz uputnicu liječnika, a sukladno strogo definiranoj listi.
2010. Na Medicinskom fakultetu u Splitu, zalaganjem tadašnjeg dekana prof. dr. Matka Marušića, u obvezni program studija opće medicine ulaze i sadržaji iz hiperbarične oksigenacije, čime se taj fakultet svrstava u sam svjetski vrh.
2013. izdan hrvatski prijevod knjige „Textbook of Hyperbaric Medicine“ autora K.K. Jain, MD pod nazivom „Udžbenik hiperbarične medicine“ , nakladnik Poliklinika OXY

Izvori: http://oxy.hr/hiperbaricna-oksigenacija ... -hrvatskoj
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska ... -lijecnika
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/K ... om-opremom
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23835
Teme: 925
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#21  PostPostao/la Adamić » 18.12.2015, 06:56

Popis barokomora u Hrvatskoj
Dakle Hrvatska ima sad 6 barokomora, odnosno 7 ukoliko računamo i onu vojnu. Zagrebačka se ne bavi roniocima. A ona riječka uskoro će imati najbolji centar za podvodnu i hiperbaričnu medicinu u cijeloj Hrvatskoj. Bit će u sklopu KBC-a. Dakle HZZO će imat svoju vlastitu polikliniku a ne kao dosad sklapat ugovore s privatnim klinikama. Samo napomena, To je i veliki biznis. npr. u Osijeku na godišnjoj razini 3,5 do četiri milijuna kuna naplati privatna osječka Poliklinika Turjak . Tretman liječenja barokomorom košta cca 500 kn prema navodima ljudi iz KBC Osijek. Kad to preselite na Jadran, onda se zna zašto je HZZO odlučio izgraditi svoj centar.

Prva hrvatska baroklinika sa sjedištem u Puli , osnovana je 1996.godine . No pravi procvat ronjenja kao turističke djelatnosti bilježimo nakon 1996. godine kad se pojavljuje niz ronilačkih centara i započinje masovniji dolazak turista na našu obalu. U prvome redu, to je bila Istra, a kasnije i drugi dijelovi Hrvatske. Dakle , nikad nije kasno da preuzemo primat na tom području, jer u Puli vodoćem centru djeluju samo 2 dežurna doktora a u ostalim po 1 na cijelom Jadranu a Rijeka će imati cijeli niz tim stručnjaka, kako kažu trebali bi imtati i edukacijski centar gdje bi trebalo uključiti Medicinski i Pomorski fakultet.

PULA
Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY
Kochova 1 a, HR - 52100 Pula

CRIKVENICA
Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY
Poslovna jedinica Crikvenica
Gajevo šetalište 21, HR - 512260 Crikvenica

DUBROVNIK
Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY
Podružnica Dubrovnik

ZAGREB
Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY
Podružnica Zagreb
KB Dubrava
Avenija G. Šuška 6, HR -10000 Zagreb


SPLIT - vojna
Barokomora Split - IPM HRM
Šoltanska 1, 21 000 Split


SPLIT
Barokomora Split - PRIVATNA ORDINACIJA DR.GOŠOVIĆ
Domovinskog rata 1, Split

OSIJEK
Poliklinika Turjak

A sad možemo ubaciti i našu riječku. :) :zastava:

RIJEKA
Barokomora Rijeka
Klinički bolnički centar Rijeka
Centar za podvodnu i hiperbaričnu medicinu na Sušaku

Prema svemu sudeći izgradnjom riječke barokomore ona u Crikvenici će se morati okrenuti samo u zdrastvene, terapijske svrhe odnosno pacijenata kojima barokomora pomaže u liječenju raznih drugih bolesti.


Popis barokomora u Hrvatskoj Jadran Rijeka .jpg
Popis barokomora u Hrvatskoj Jadran Rijeka .jpg (196.41 KiB) Pogledano 2667 puta

Na Jadranu je godišnje oko 100 tisuća ronilaca. Rijeka postaje centar za podvodnu i hiperbaričnu medicinu !

Ekipa sastavljena od dvanaest liječnika i medicinskih tehničara Kliničkog bolničkog centra Rijeka već nekoliko mjeseci u lučici 3. maja pohađa tečaj ronjenja. Član tima riječke barokomore je i pulmolog dr. Igor Barković, inače dugogodišnji strastveni ronilac, koji je zajendo s dr. Reinićem osmislio cjelokupnu kadrovsku strukturu i organizaciju centra u sustavu riječkog KBC-a. On smatra da je barokomora u Rijeci i doprinos razvoju zdravstvenog turizma, ali i ronilačkog turizma.
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23835
Teme: 925
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Skrivena blaga, tajne podmorja našeg Kvarnera

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 13.1.2016, 15:05

Neka se nađe i ova vrhunska fotka. Kako su izgledali ronioci prije. :zastava:

Slika
Radovi u luci. Iz teme: Stare fotografije Rijeke
Rijeka - naša ljubav, naš način života :trobojnicasrce

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Priroda

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju