Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Lovranski marun

Flora našeg kraja (PGŽ)
Pravila foruma
Molimo što više komentirati svojim riječima i stavljati svoje fotografije ! Slike stavljati u privitke !
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Lovranski marun

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 14.10.2012, 23:07

Tradicija Marunade započela je davne 1973. godine u Lovranu.


U Lovranu se održava 39. Marunada

Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012

lovranska marunada.jpg
lovranska marunada.jpg (149.16 KiB) Pogledano 2061 puta

Već tradicionalni Festival Maruna počinje sredinom listopada u Lovranu, te se onda sljedećih vikenda održava u selima iznad Lovrana, Lignju i Dobreću.

Marunada počinje u Lovranu drugog vikenda u listopadu, te se onda sljedećih vikenda održava u susjednom Lignju odnosno Dobreću.

Lovranski maruni jedna su od najkvalitetnijih vrsta kestena na svijetu koja je endemična upravo u zaleđu Lovrana odnosno na obroncima Učke.
Smatra se da su maruni nastali križanjem kestenova s Dalekog istoka, koje su nakon plovidbi donosili lovranski pomorci i domaćih vrsta.

Za kilogram pravog maruna trebat će izdvojiti između 30 i 40 kuna.
U kavanama i slastičarnama spravljaju se kolači, slastice i torte, a u konobama i restoranima, mogu se kušati originalna domaća jela i jela na bazi maruna.


Lovran 12. - 14.10.

Dobreć 20. - 21.10.
DOBREĆ 20.10.2012. SUBOTA
Glazbeni i zabavni program na otvorenom, tradicionalne pučke
igre. Ponuda svježih i pečenih maruna, kolača i slastica od
maruna, domaća jela, med od maruna, medica.
LOVRAN
PARKIRALIŠTE BRAJDICE
08:00 SAJAM ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

DOBREĆ 21.10.2012. NEDJELJA
Glazbeni i zabavni program na otvorenom, tradicionalne pučke
igre. Ponuda svježih i pečenih maruna, kolača i slastica od
maruna, domaća jela, med od maruna, medica.


Liganj 27. - 28.10.
27.10.2012. SUBOTA
LIGANJ
12:00 - 19:00 EDI, KOKONIĆ & DULE
16:00 - 17:00 KLAPA
20:00 - 02:00 “MUSTAFI’’ & “ROLLERCOASTER’’
BOĆARSKI KLUB LIGANJ
IZLOŽBA GLJIVA, Udruga gljivara “Ožujka”, Rijeka
DRUŠTVENI DOM LIGANJ
11:00 - 19:00 ETNO IZLOŽBA, udruga “Ognjišće”, Liganj
28.10.2012. NEDJELJA
LIGANJ
10:00 - 16:00 grupa “PEŠEKANI’’
16:00 - 17:00 KLAPA “CINQUINA’’
17:00 - 23:00 grupa “MAESTRAL”
BOĆARSKI KLUB LIGANJ
IZLOŽBA GLJIVA, Udruga gljivara “Ožujka”, Rijeka
DRUŠTVENI DOM LIGANJ
11:00 - 19:00 ETNO IZLOŽBA, udruga “Ognjišće”, Liganj
http://www.kvarner.hr/docs/kvarner2011H ... iginal.pdf

Na http://www.tz-lovran.hr imaju nepotpun pdf. o ovoj manifestaciji .

dobrec liganj lovran marunada.jpg
dobrec liganj lovran marunada.jpg (126.96 KiB) Pogledano 2061 puta




Posjetite ovaj prekrasan kvarnerski gradić i uživajte u pečenim marunima, mladom vinu i domaćim slastica... naravno od maruna! :putopisac: :jesti
Slika

LPR
lr1-2014
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 778
Teme: 6
Pridružen: 14.6.2014, 18:57

Re: Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012.

Post broj:#2  PostPostao/la LPR » 15.10.2012, 00:12

1.jpg
1.jpg (122.12 KiB) Pogledano 2059 puta

3.jpg
3.jpg (157.97 KiB) Pogledano 2059 puta

kolači maruni lovran.jpg
kolači maruni lovran.jpg (119.31 KiB) Pogledano 2059 puta

Lovranska marunada 2012 (1).jpg
Lovranska marunada 2012 (1).jpg (112.43 KiB) Pogledano 2059 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012.

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 15.10.2012, 00:48

Inače kestenima se pripisuju ljekovita svojstva, a zbog velike energetske vrijednosti posebno se preporučuju sportašima i djeci.
Sadrži dosta vitamina A, B i C, kalija, bakra, mangana, fosfora, sumpora i natrija. Kesten treba koristiti kod anemije, fizičke i intelektualne iscrpljenosti, kao energetsku podršku kod rasta, a osobito se preporuča kod rekonvalescenata i osoba koje imaju proširene vene ili hemoroide.
Pomažu kod bubrežnih i probavnih tegoba, čaj od kestena sjajno djeluje u ublažavanju simptoma astme i bronhitisa.
Divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje također ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.


Pala mi je sad na pamet pjesma o kestenima koju smo morali naučiti napamet u školi.

Kestenjar : o )

Kestenjar kroz okno gleda,
na licu mu čađa,
dim se diže, peć crveni:
kao mala lađa
usidrila se na trgu
kuća kestenjara,
vrećice papirne reda,
rumene od žara.
Zamiriše kesten vrući,
slutiš zimu lijepu,
a djeca pred kestenjarom
čekaju u repu.

Vjekoslav Majer :srce
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012.

Post broj:#4  PostPostao/la Adamić » 16.10.2012, 12:32

Jeste li znali ciji kesten jedete? :lol:
Kod Lovranskih kestena urod nije bio dobar pa su dosli zamjenski kesteni iz Italije, Slovenije i Karlovca a prodavaci su se dogovorili da ne isticu porijeklo tako je bilo receno na radio Rijeci.
Slika

Avatar korisnika
riumanka
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 28
Teme: 3
Pridružen: 12.8.2012, 18:12

Re: Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012.

Post broj:#5  PostPostao/la riumanka » 17.10.2012, 13:38

marunima od 80 kn definitivno nije trebalo isticati porijeklo... ali su zato kolači bili odlični i po istoj cijeni kao i prošle godine :D

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012.

Post broj:#6  PostPostao/la Adamić » 17.10.2012, 13:47

Danas sam bio na velikoj tržnici i kesteni se kreću od 16 do 40 kn. Ovi od 16 kn su nešto slabije kvalitete. Bilo je i natpisa Lovranski ali pitaj boga jesu li..
Slika

Avatar korisnika
riumanka
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 28
Teme: 3
Pridružen: 12.8.2012, 18:12

Re: Lovranska marunada 12. - 28. 10. 2012.

Post broj:#7  PostPostao/la riumanka » 17.10.2012, 14:00

vjerovatno nisu jer bi bili još skuplji od 40kn
lovranskih ove godine ima manje nego inače a i kasne sa zrenjem zato su na marunadi bili samo na jednom štandu i po cijeni od najprije 100 pa kasnije 80kn... tako su mi barem lovranci rekli

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Lovranski marun

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 17.4.2015, 19:51

 ! Adamić napisao:
Temu "Lovranska marunada 2012" iskoristit ćemo za raspravu o lovranskom marunu. Dakle, tema seli u rubriku "biljke"



Poznati lovranski kesteni – maruni su tijekom povijesti bili jedna od važnijih prehrambenih namirnica na Kvarneru. Lovran je poznat po velikim uzgajalištima maruna koji se rasprostiru diljem njegovog zaleđa ali ljudska nebriga i osa šiškarica uništili su lovranske marune. Od cca 100 000 stabala maruna na Lovranštini , 50 000 ih je uništeno. :(

Ali lijeka možda ima.


Fotogaleriju s ispuštanja Torymus sinensisa - jedinog prirodnog neprijatelja kestenove ose šiškarice. 16.04.2015.

Kestenova osa šiškarica park učka.jpg
Kestenova osa šiškarica park učka.jpg (53.52 KiB) Pogledano 2056 puta

Jedan od 8 lokaliteta gdje su mušice Torymus sinensis ispuštene

Kestenova osa šiškarica.jpg
Kestenova osa šiškarica.jpg (194.07 KiB) Pogledano 2056 puta

Torymus sinensis uzgojene su u laboratoriju Hrvatskog šunmarskog instituta iz Jastrebarskog

šiška kesten.jpg
šiška kesten.jpg (73.64 KiB) Pogledano 2056 puta

Šiške koje ostavlja osa šiškarica - nametnik odnosno invazivna vrsta porijeklom iz Kine koja je značajno smanjila urod lovranskog maruna

udruga lovranski marun.jpg
udruga lovranski marun.jpg (165.95 KiB) Pogledano 2056 puta

Egon Vasilić ravnatelj Parka prirode Učka, dr.sc. Dinka Matošević iz Hr. šumarskog instituta i Ante Bistre predsjednik udruge Lovranski marun

Izvor Park prirode Učka


Biološko suzbijanje kestenove ose šiškarice
Dr. sc. Dinka Matošević, Hrvatski šumarski institut

Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) je strana invazivna vrsta i značajan štetnik na pitomom kestenu (Castanea sativa). Vrsta potječe iz Kine, a u Europi je prvi puta zabilježena 2002. godine u Italiji, zatim u Sloveniji, Mađarskoj, Švicarskoj, Francuskoj te 2010. godine u Hrvatskoj. Kestenova osa šiškarica, zbog napada vegetativnih pupova i stvaranja šiški, sprečava razvoj izbojaka i smanjuje urod pitomog kestena. Smatra se najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu. Zbog svoje biologije i zaštićenosti u šiški primjena insekticida je potpuno nedjelotvorna. Kestenova osa šiškarica se, od prvog nalaza 2010. godine, vrlo brzo proširila kestenovim sastojinama u Hrvatskoj. Zaražena su područja na području Istre, sjeverozapadne i sjeverne Hrvatske s vrlo jakim intenzitetom zaraze. Širenje je počelo i na području Zrinske gore (Petrinja, Hrvatska Kostajnica) gdje se nalaze kompleksi šuma pitomog kestena. U Hrvatskoj se već tri godine provodi istraživanje autohtonih parazitoida koji su se prilagodili na novu invazivnu vrstu, ali je postotak parazitiranosti vrlo nizak i ne utječe na smanjenje gustoće populacije ovog invazivnog štetnika, a do istih rezultata došli su i drugi europski znanstvenici.
Torymus sinensis je porijeklom iz Kine i jedini je do sada autohtoni parazitoid (prirodni neprijatelj) kestenove ose šiškarice za kojeg je sigurno da je specifičan monofag tj. da napada samo i isključivo jednog domaćina-kestenovu osu šiškaricu te joj je fenološki u potpunosti prilagođen. Još 1979. i 1981. godine su japanski znanstvenici (jer je kestenova osa invazivni štetnik i u Japanu) iz Kine unijeli autohtonog prirodnog neprijatelja-parazitoida T. sinensis koji se vrlo brzo pokazao kao učinkovito sredstvo biološkog suzbijanja protiv kestenove ose šiškarice. Do 1989. populacija T. sinensis se povećala 25 puta i zaraza kestenovom osom šiškaricom se drastično smanjila, na oko 30% što je podnošljiv prag štetnosti. Svi pokusi u Japanu pokazali su da T. sinensis parazitira isključivo kestenovu osu šiškaricu jer je njegova biologija prilagođena samo tom štetniku.
Italija je T. sinensis kao biološko sredstvo suzbijanja počela uvoditi i ispuštati u prirodu 2005. godine. Prije ispuštanja u prirodu testirane su i autohtone ne-ciljane vrste, tj. one koje prirodno dolaze na lokalitetima ispuštanja i na koje bi ženke T. sinensis mogle odložiti jaja. Niti na jednoj vrsti nije došlo do odlaganja jaja niti razvoja ličinki T. sinensis. Do danas se T. sinensis komercijalno proizvodi i redovito ispušta u svim dijelovima Italije kao učinkovito sredstvo biološkog suzbijanja te su štete smanjene na podnošljivu razinu. Biologija vrste T. sinensis je sinkronizirana s biologijom kestenove ose šiškarice kako bi parazitoid maksimalno iskoristio potencijale svog domaćina. T. sinensis ima jednu generaciju godišnje (većina autohtonih parazitoida koji parazitiraju kestenovu osu imaju dvije generacije godišnje). Odrasli oblici (osice) izlijeću iz starih prošlogodišnjih šiški kestenove ose šiškarice (u kojima prezimljavaju kao kukuljica) sredinom travnja, točno usklađeno s vremenom otvaranja pupova pitomog kestena i razvoja mladih šiški kestenove ose. Ženke odlažu jaja u mlade šiške kestenove ose tj. u ličinke koje se nalaze u šiškama. Ova potpuna sinkronizacija s biologijom kestenove ose doprinosi velikoj učinkovitosti T. sinensis i njegovom visokom postotku parazitiranosti jer ženke ne odlažu jaja na druge domaćine (druge vrste porodice Cynipidae, ose šiškarice) i time ne troše uzalud svoje potencijale. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je ova sinkroniziranost posebno naglašena u populacijama izvan prirodne rasprostranjenosti (Japan, SAD) jer tu nema autohtonih alternativnih domaćina sa sličnom biologijom na koje bi ženke odlagale jaja. Zbog te nepodudarnosti s drugim vrstama Cynipida će T. sinensis odabrati isključivo kestenovu osu kao najboljeg i široko dostupnog domaćina.
Nakon prvog ispuštanja T. sinensis vrlo brzo uspostavlja gustu populaciju koja se širi, npr. dvije inicijalne populacije od 100 ženki udaljene 8 km spojit će se za 5 godina.
Koristi od unosa vrste T. sinensis i korištenje ovog parazitoida kao jedinog biološkog sredstva za suzbijanje invazivne kestenove ose šiškarice višestruko nadmašuju ekološke rizike do kojih bi moglo doći zbog eventualne i do sada znanstveno nikada potvrđene hibridizacije T. sinensis s autohtonim vrstama parazitoida. Ekološke i ekonomske štete koje čini kestenova osa šiškarica u prirodnim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj su višestruke i značajne (gubitak prirasta zbog smanjenje asimilacijske površine lista, gubitak cvjetova što je važno u proizvodnji meda, značajno smanjenje količine kestenovih plodova, utjecaj na zdravstveno stanje pitomog kestena), a T. sinensis se u Japanu, SAD-u i Italiji dokazao kao učinkovito biološko sredstvo suzbijanja ovog opasnog štetnika pitomog kestena. Italija, kao 3. svjetski proizvođač plodova pitomog kestena, već godinama koristi T. sinensis kao biološko sredstvo suzbijanja bez, do sada dokazanih, štetnih posljedica. Važno je napomenuti da je ovo prvo istraživanje uzgoja i ispuštanja strane vrste parazitoida u šumarstvu u Hrvatskoj u svrhu biološkog suzbijanja. Biološkim se suzbijanjem želi smanjiti gustoća populacije, a time i štete nove invazivne vrste koja se intenzivno širi u novom staništu i čini ekološke i ekonomske štete.
Parazitoidi su prvi puta ispušteni u području Istre gdje pitomi kesten (marun) ima, osim plodova, i bitno tradicijsko značenje za stanovnike tog kraja. Pitomi kesten ima višestruke općekorisne funkcije šume na području cijele Hrvatske koje nadmašuju vrijednost njegove drvne mase. Uspješnim unošenjem parazitoida T. sinensis na područje Pazina, u sljedećim godinama nastavilo bi se s ispuštanjem i u drugim dijelovima Hrvatske, u sastojinama, nasadima pitomog kestena i na soliternim stablima. U ožujku 2014 su iz Italije iz područja Torina, gdje je Torymus sinensis rasprostranjen u prirodi i uspješno smanjuje štete, sakupljene suhe šiške kestenove ose šiškarice. U entomološkom laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta šiške su držane na optimalnoj temperaturi za izlazak osica T. sinensis, sinkronizirano s trenutkom otvaranja listova pitomog kestena i razvoja šiški kestenove ose šiškarice. Proces uzgoja parazitoida obuhvaćao je odvajanje mužjaka i ženki, sparivanje u omjeru 2:1, hranjenje kapljicama meda i držanje na temperaturi od 15°C prije ispuštanja na terenu. Parazitoidi su odneseni na teren i ispušteni 11. 4. 2014. u prekrasnoj sastojini pitomog kestena na području Pazina. Tamo će ženke odložiti jaja u ličinke kestenove ose šiškarice (u šišku) koje će u njima nastaviti svoj razvoj do sljedećeg proljeća. Svaka ženka parazitoida T. sinensis može odložiti do 70 jaja.
U rano proljeće (ožujak) 2015. godine sakupit će se zimske šiške kestenove ose šiškarice i u uzgojit će se parazitoidi kako bi se utvrdilo da li se na području istraživanja uspostavila populacija vrste T. sinensis. Ukoliko su rezultati pozitivni nastavit će se praćenje gustoće populacije T. sinensis na navedenom lokalitetu, postotka parazitiranosti te utjecaja na gustoću populacije kestenove ose šiškarice. Parazitoidi uzgojeni u laboratoriju iz uspostavljene populacije iz Pazina će se ponovo ispustiti u prirodu te će ovaj lokalitet koristiti kao „baza“ za uzgoj parazitoida za druge lokalitete u Hrvatskoj. Tijekom proljeća i ljeta 2014. godine pratit će se i populacija autohtonih parazitoida kestenove ose šiškarice kako bi se utvrdilo da li je došlo do hibridizacije strane vrste s autohtonim vrstama.
Ovaj projekt je dobar primjer primjene najnovijih znanstvenih istraživanja u praksi, a izveden je u suradnji s talijanskim i mađarskim znanstvenicima (dr. sc. Ambra Quacchia iz Italije i dr. sc. George Melika iz Mađarske) uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede. Posebnu zahvalu zaslužuju kolege Krešimir Jakupak i Christian Gallo iz UŠP podržnice Buzet, za odličnu suradnju i pomoć pri odabiru sastojine te prepoznavanju važnosti ove problematike za naše šume pitomog kestena. I kao u svakom dosadašnjem istraživanju, bez požrtvovne ekipe iz Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskog šumarskog instituta cijela ova operacija ne bi bila izvediva. Područje Lovrana se obavezno nalazi u planu za ispuštanje parazitoida 2015. godine, i to na više lokacija. Minimalna populacija je 100 ženki i 50 mužjaka što se može osigurati iz uzgoja iz uspostavljene populacije u Pazinu i iz šiški iz Italije. Također bi bilo vrlo zanimljivo i učinkovito naći par starih stabala maruna na koje se također mogu ispustiti parazitoidi. Takve stvari se lijepo mogu i medijski popratiti i sigurno će podići ugled i značaj vašoj Udruzi. Za nova ispuštanja parazitoida potrebna je dozvola Ministarstva zaštite okoliša što će ishoditi Hrvatski šumarski institut (uz pomoć Udruge ako je potrebno), a uzgoj parazitoida na sebe također preuzima Hrvatski šumarski institutu.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Lovranski marun

Post broj:#9  PostPostao/la Adamić » 17.4.2015, 20:02

I Novi list je također popratio tu važnu akciju za naš kraj. Kinez ubija Kineza. :gore

ZADNJI ČAS ZA SPAS IZ LOVRANSKE DRAGE ZAPOČELA AKCIJA SPAŠAVANJA LOVRANSKIH MARUNA
SPAŠAVANJE MARUNA
Sto pedeset mušica iz laboratorija u lovu na kinesku osu šiškaricu

Uz pomoć stručnjaka s Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, iz epruveta je u prirodu odletjelo 150 mušica Torimus Synensisa, jedinog poznatog biološkog nametnika na osu šiškaricu koja je zadnjih godina ozbiljno ugrozila urod poznatih lovranskih maruna

Marina KIRIGIN

LOVRANSKA DRAGA » Akcija spašavanja lovranskih šuma maruna od ose šiškarice krenula je jučer u Lovranskoj Dragi. Na navedenom lokalitetu iz epruveta je u prirodu odletjelo 150 mušica, sto ženki i pedeset mužjaka Torimus Synensisa, jedinog poznatog biološkog nametnika na osu šiškaricu. Isti je postupak ponovljen na još sedam lokaliteta na području od Mošćenica do Poljana, a sve kako bi se suzbio ovaj nametnik na marunu koji je u posljednjih pet godina, od pojavljivanja zahvatio čitavu lovransku šumu maruna, a prema riječima vlasnika šuma smanjio urod za preko devedeset posto. Slab urod maruna na Lovranšćini poljuljao je i tradiciju kraja, ali i lovransku jesensku gastro priredbu Marunadu koja se temelji na ovoj deliciji, pa se posljednjih godina neumorno radilo kako bi se pronašlo rješenje i omogućio ovaj bitan korak u suzbijanju invazivne vrste na lovranskim stablima maruna.
- Ovo je početak biološkog suzbijanja invazivne vrste - vrste stranog porijekla, konkretno kestenove ose šiškarice koja napada marun, a koja je porijeklom iz Kine, a za koju se pretpostavlja da je došla sa zaraženim materijalom. Ona je stigla u novo područje gdje nema prirodnih neprijatelja, pa mi danas ovdje ispuštamo njezinog prirodnog neprijatelja. Osa je našla pogodnu klimu i domaćina - marun i naglo se počela širiti. Prouzročila je velike štete, značajno je smanjila urod maruna. Osa živi u šiškama i nikakvu njezino suzbijanje nije moguće, osim eventualno mehaničkog koje nije moguće jer postoje milijarde i milijarde šiški. Tretiranje insekticidima nije djelotvorno ni učinkovito, osim toga niti ekološki prihvatljivo i vrlo je skupo. Zato je jedina učinkovita metoda biološko suzbijanje odnosno ispuštanje prirodnog neprijatelja. Prirodni neprijatelj Torimus Synensisa je također porijeklom iz Kine.

Nametnik koji parazitira štetnika

Hrvatski šumarski institut, kolege u Japanu 1970. godine, kolege u Americi 1981. godine, kolege u posljednjih deset godina u Italiji i u Francuskoj radili su ispitivanja i ustanovili da taj prirodni neprijatelj isključivo napada kestenovu osu šiškaricu i što je najvažnije, ne može prijeći ni na šta drugo, niti na pčele, niti na bilo kakve druge naše autohtone vrste. On djeluje tako da nametnik - parazitoid parazitira štetnika i njegova se populacija smanjuje. Prvi vidljivi rezultati ove metode bit će za oko pet godina. To ne djeluje kao aspirin ili antibiotik, već je potrebno vremena da se uspostavi populacija - objasnila je dr. sc. Dinka Matošević s Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog prilikom ispuštanja prirodnog neprijatelja ose šiškarice objašnjavajući kako će se jedinke u prirodi umnožiti.
Sada treba prirodi prepustiti da odradi svoj dio posla, a na vlasnicima šuma je da odgovorno njima gospodare baš kao što su to činili i dosad. Privatni vlasnici šuma trebali bi čistiti i održavati šume, raditi sanitarnu sječu, a Matošević savjetuje kako se mora izbjeći bilo kakvo tretiranje insekticidom jer takav pristup nema učinka na osu šiškaricu i može ubiti mušice koje su jučer puštene u prirodu.
Osa šiškarica u pet godina, od kada je uočena 2010. godine, rasprostranila se čitavom šumom lovranskog maruna, pa tako i onom Milovana Žiganta koji u vlasništvu ima parcelu rasprostranjenu na 7.000 »kvadrata« u blizini tunela Učka. Urod je od pojavljivanja ose šiškarice u njegovoj šumi smanjen za sto posto. Lani je iz cijele šume uspio izvući tri kilograma maruna, a nekad se urod mjerio u tonama.
- Nekad smo od tega živeli, školovali se. Naša šuma je pod kostanjom, a imamo i neš lovranskega maruna. Puno ulažemo, i u suradnji s lovranskom udrugom koja se bavi zaštitom maruna posadili smo 105 novih sadnica maruna. Nadamo se da će ovaj današnji čin uroditi plodom te da ćemo ponovo imati više maruna. U Italiji su u ovu borbu krenuli pred deset godina i danas tvrde da su njihovi voćnjaci maruna čisti, u što sam se i osobno uvjerio. Zaista, kada sam ih posjetio, nisam mogao naći niti jedan truli list. Ako je njima uspjelo, valjda će i nama, jedino mi je žao da se nije moglo prije reagirati - rekao je Žiganto.

Radionice i podjela sadnica

U nastojanju da lovranske šume ponovo budu plodne, Udruga Lovranski marun bar jednom u dva mjeseca organizira radionice na kojima se lokalno stanovništvo može educirati i dobiti dobar savjet. Nedavno je udruga nabavila i dvjesto sadnica maruna. Sto ih je podijeljeno, a druga polovica bit će podijeljena ove jeseni. U međuvremenu šume maruna morat će se dobro očistiti.

U Italiji uspješno suzbili osu

Mušice koje su puštene u Lovranskoj Dragi nastale su u laboratoriju u Jastrebarskom. Tamo su uzgojeni sitni kukci iz materijala uvezenog iz Italije, za što su bile potrebne brojne dozvole. Svako ispuštanje 100 ženskih jedinki u prirodu stoji oko 200 eura, a ono što je najbitnije ono se sustavno i pod kontrolom mora izvršavati kako bi se proširilo čitavom šumom.
- Akcija će se ponavljati, ali na različitim lokalitetima. Najkvalitetnije ispuštanje je da se ispusti na više susjednih lokaliteta. Prošle godine prvo ispuštanje napravljeno je u Pazinu. Ove godine planiramo još ispuštanja na području Medvednice, Karlovca i Ozlja, Petrinje i Koprivnice i na najviše lokaliteta na području Lovrana. Kada se sve te populacije spoje, kada pokrijemo cijelo područje, onda je to najučinkovitije, zaključila je Matošević za jučerašnje aktivnosti u koju su bili uključeni Hrvatski šumarski institut, Udruga Lovranski marun, Park prirode Učka, Općina Lovran i CBPP Primorsko-goranske županije.
- Ovo je do sada najvažniji događaj u borbi sa osom šiškaricom u zaštiti šuma pitomog kestena i maruna. Zaštitom maruna počeli smo se baviti prije pet godina, a ovo danas službeni je početak borbe sa osom šiškaricom koja je zahvatila čitavu lovransku šumu i ugrozila urod maruna. U Italiji je ovaj način suzbijanja ose šiškarice isproban prije osam godina i danas su došli do toga da im je »napad« manji od tri posto. Drugim riječima, uspjeli su se kompletno riješiti ose šiškarice. Bez kontinuirane sanitarne sječe i održavanja šuma, taj proces može biti vrlo dugačak, zato pozivam vlasnike šuma maruna da se uključe u suzbijanje ove vrste koja je znatno ugrozila urod - istakao je Ante Bistre iz lovranske udruge koja je pokrenula inicijativu spašavanja šuma maruna, a u kojoj su joj pomogli Ministarstvo poljoprivrede RH, JU PP Učka, Općina Lovran i naravno lokalno stanovništvo.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Lovranski marun

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 6.10.2019, 21:24

S našeg FB-a.

Lovranski marun 4.10.2018..jpg
Možete slobodno ovu sliku u vašoj promociji

JESTE LI ZNALI ? Lovranski maruni glase za jednu od najkvalitetnijih vrsta kestena na svijetu.
U selima oko Lovrana svaka kuća ima barem jedno stablo maruna. Stabla znaju biti stara i do 500 godina a u zaleđu ima jedno stablo koje ima 900 godina !!

Marun sporo raste i treba mu 3 godine da da prvi plod. U Lignju recimo mještani imaju i po nekoliko desetaka stabala i skupe 1 tonu.

Marun je izgledom veći, svjetlije ljuske koja se lako odvaja i slađi od običnog kestena. Sadrži ljekovita svojstva .

Ovih godina urod je bio nešto slabiji zbog ose šiškarica iz Kine , no brigom udruge "Lovranski marun" i puštanjem prirodnog neprijatelja kestenove ose šiškarice , urod je ove godine napokon dobar u kojeg smo se i sami danas osobno uvjerili i to s punom košaricom lovranskih maruna.

A sad miris pečenog maruna....


Inače zanimljivo 4.10.2018. kad je nastala ova slika bili su zreli plodovi , 6.10.2019. na današnji dan osobno sam bio tamo i nisu još zreli. :idea: Maruni vole puno sunca onda pucaju ko kokice i padaju po vama :srce .
Slika


Vrati se na: Biljke

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost