Verneda je formirao glavno, istočno pročelje prema trgu Grivica, što je moralo biti povezano s gradnjom isusovačke crkve Sv. Vida koja je dovršena netom prije toga,13 i kojom je definiran sjeverni obod trga i njegova glavna vizura. Pročelje palače projektirano je sa skošenjem na desnoj, sjeveroistočnoj strani, čime se zasigurno željelo uspostaviti širi pogled prema crkvi te ublažiti skretanje u ulicu Pod kaštelom, u čemu se očituje i Vernedin izvrstan osjećaj za urbanizam. Možemo pretpostaviti da su prvotna pročelja palače bila jednostavna, s nizovima kamenih prozora profiliranih klupčica i ravnih nadstrešnica, koji su većinom sačuvani do danas, a bogatije je mogao biti urešen glavni portal. Pročelja će, međutim, biti preoblikovana krajem 18. stoljeća,14 o čemu će biti riječi dalje u tekstu.
Tlocrtni raspored i obilježja unutrašnjosti palače također ukazuju na znalački projekt. Prostor je organiziran oko centralno smještenog velikog stubišta. Ono je dvokrako, konvergentno, a na svakoj etaži ima svođene podeste s kojih se ulazi u prostorije, kroz dvoja, sučelice postavljena vrata . Skupine prostorija koje na svakom katu čine jedan stan, odraz su karakterističnih rješenja stambenih palača 18. stoljeća, koja će biti značajn oprisutna i u riječkoj arhitekturi tog razdoblja. O izvornoj funkciji prostorija teško je govoriti. Svakako su se na prvom katu nalazili reprezentativni stambeni prostori, sobe i saloni okrenuti prema trgu, a na drugom katu spavaće sobe i sobe za poslugu. U prizemlju se mogla nalaziti kuhinja i servisne prostorije. Ispod kuće postoji i podrum, vjerojatno izvorno u funkciji skladišta, u koji se ulazi iz bočne ulice Pod voltun. Palaču je nakon biskupove smrti naslijedio sin njegova brata, Giulio Benzoni (1732. – 1798.), koji je 1753. postao gradskim vijećnikom. Prema podacima iz Jozefinskog katastra iz 1785./87.18 on je posjedovao više nekretnina u Rijeci, od kojih se jedna nalazila u blizini Kaštela, uz „Weeg nach den Kastel”, što je izgledno upravo
palača na Grivici. Poznato je da Giulio 1779. darovao gradu Rijeci obiteljsku knjižnicu koja je sadržavala 900 svezaka, a koja se nalazila u obiteljskoj palači.
Krajem 18. stoljeća palača je značajno obnovljena, pri čemu je dobila novo oblikovanje pročelja s klasicističkim elementima koji su i danas njezino glavno obilježje.
Glavni akcent pročelja postao je reprezentativni kameni portal s balkonom na prvom katu , a manji balkon izveden je u istoj osi na drugom katu. Glavni portal, povišen na nekoliko stuba, omeđen je dvama toskanskim stupovima, podignutima na visoke postamente, koji nose obrate gređa i hodnu ploču balkona Vrata balkona imaju višestruko profilirani okvir i kamenu trokutastu nadstrešnicu. Nadstrešnice su imali i svi prozori prvog kata, ali od žbuke, što se vidi po njihovima ostatcima, u naizmjeničnom ritmu trokutastih i segmentnih oblika, upravo kakvima ih prikazuje i nacrt iz 1885. godine (sl. 14) i stara fotografija (sl. 15). Sama činjenica da su prozorske nadstrešnice bile od žbuke, a natprozornici i drugi okviri od kamena, govori u prilog tome da su oni naknadno oblikovani na pročelju, jer je ugradnja novih kamenih greda na postojeće, mogla izazvati statičke poremećaje. Kamena trokutasta nadstrešnica nad vratima balkona vjerojatno je izvedena kada je, prilikom prigradnje balkona, nekadašnji prozor probijen u vrata, pa su projektirani potpuno novi kameni okviri i nadstrešnica. Općenito govoreći, u prilog naknadnoj ugradnji kamenih elemenata u središnjoj
osi ide i činjenica da su oni pomalo stisnuti na skučenoj plohi relativno niskih gornjih etaža, tako da nadstrešnica vrata donjeg balkona gotovo dodiruje hodnu ploču gornjeg balkona. Dodajmo tome da su kameni elementi ugrađeni i u južno pročelje, gdje se ističe podrumski ulaz koji je riješen kao reprezentativan kameni portal s bočnim dovratnicima profiliranih baza i kapitela te polukružnog nadvratnika s istaknutim zaglavnim kamenom.
- Capture14.PNG (700.2 KiB) Pogledano 3459 puta
- Capture15.PNG (970.32 KiB) Pogledano 3459 puta
U ovoj obnovi, pročelja su dobila iznimno bogato oblikovane elemente od kovanog željeza, ograde balkona na prvom i drugom katu, rešetku u luneti glavnog portala te rešetke na prozorima prizemlja, od kojih je danas sačuvano tek nekoliko na sjevernom pročelju. Rešetke su svakako morale krasiti i glavno, istočno pročelje, u vrijeme kada su se ondje nalazili prozori. Na temelju istraživanja, kao i kasnije nastalih nacrta, o kojima će biti riječi dalje u tekstu moguće je rekonstruirati pročelja palače s kraja 18. stoljeća (sl. 8, 9).
- Capture8.PNG (57.15 KiB) Pogledano 3459 puta
- Capture9.PNG (31.14 KiB) Pogledano 3459 puta
Oblikovanje portala s balkonom te prozora s naizmjenično trokutastim i segmentnim nadstrešnicama, rađeno je posve u duhu kasnobaroknog klasicizma, i karakteristično za stambene kuće i palača s kraja 18. i početka 19. stoljeća u Rijeci. Štoviše, na više pročelja nalazimo vrlo slična rješenja, primjerice nadstrešnice na staroj guvernerovoj palači (1780.), palači Wohinz (oko 1783.), Adamić (1785. – 1786.), Vuković (1789.– 1791.) i Bolf (početak 19. st.), dok oblikovanje portala s balkonom, izuzetno sliči portalima palača Bašić i Belinić iz oko 1800. godine.22 Ondje su prisutna gotovo identična rješenja tročetvrtinski istaknutih stupova,podignutih na postamente, koji pridržavaju balkon te omeđuju portalni otvor s dovratnicima naglašenih kapitela i profiliranim polukružnim nadvratnikom. Starom guvernerovom palačom, a posebno palačom Wohinz, kojima je započela izgradnja Korza, uspostavljena su paradigmatska rješenja pročelja u riječkoj stambenoj arhitekturi, čije su primjere slijedile brojne kasnije palače i kuće. Stoga današnje oblikovanje pročelja Benzonijeve palače možemo datirati u posljednja dva desetljeća 18. stoljeća. U to ju je vrijeme posjedovao Giulio Benzoni, pa vjerujemo da je upravo on bio obnovitelj palače u klasicističkom stilu.
Postao/la 
.Na svakom katu se nalaze i ova vratašca čiju namjenu ne znam,
